POLOVINA ISPRAVA SA PRIVATNIH FAKULTETA

Skoro trećina diploma dolazi sa strane

Crna Gora priznaje oko 2.000 inostranih obrazovnih isprava godišnje, polovina je sa privatnih fakulteta, najčešće iz zemalja regiona
5623 pregleda 11 komentar(a)
Više od 15.000 zahtjeva za priznavanje stranih diploma stiglo od 2011. do kraja 2017. godine, Foto: Shutterstock
Više od 15.000 zahtjeva za priznavanje stranih diploma stiglo od 2011. do kraja 2017. godine, Foto: Shutterstock

Skoro trećina ukupnog broja diploma do 2018. je stizala iz inostranstva, uglavnom iz država okruženja. Polovina tih isprava je sa privatnih fakulteta. Ove podatke “Vijestima” su saopštili iz Ministarstva prosvjete.

“Broj zahtjeva za priznavanjem u svrhu zapošljavanja ne opada, a riječ je u velikom broju diploma sa privatnih ustanova visokog obrazovanja, tačnije o gotovo 50 odsto. Interesantan je ipak podatak da je prošle godine opao broj zahtjeva za priznavanje sa privatnih visokoškolskih ustanova”, kazala je šefica Biroa za odnose sa javnošću u Ministarstvu Milica Lekić.

Prosvjetni resor je prošle sedmice utvrdio i na javnu raspravu stavio Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i kvalifikacija.

Izmjenama je predviđeno da, ukoliko diploma iz inostranstva nema usklađen obrazovni program, ishode učenja, nivo vještina i praktične nastave sa diplomama crnogorskih univerziteta, neće biti priznata u Crnoj Gori.

Izmjenama je još predviđeno i da jedna nepriznata diploma zatvara vrata ostalim obrazovnim ispravama sa određenog studijskog programa inostrane ustanove.

Najviše iz Srbije i BiH, i to menadžera i pravnika

Lekić poručuje da u Ministarstvu ne žele i ne mogu da procesu priznavanja diploma sa inostranih privatnih fakulteta pristupe “sa pretpostavkom o gorem kvalitetu”.

“Ali možemo da taj kvalitet dodatno provjerimo u granicama svojih zakonskih ovlašćenja. Dakle, mi ne možemo uticati na kvalitet diploma u drugim zemljama i rad ustanova iz tih zemalja, ali možemo ih staviti na dodatnu provjeru. Iz tog razloga smo i ušli u izmjene Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava”, ističe Lekićeva.

Podsjeća da, prema važećim propisima, priznavanje diplome u svrhu nastavka obrazovanja vrši ustanova na kojoj se nastavlja školovanje, a priznavanje zbog zaposlenja Ministarstvo.

“Na primjer, 2013. je bilo 2.298 zahtjeva za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stečenom višem i visokom obrazovanju radi zapošljavanja. Tokom 2017. smo imali 2.368. Svakako, ubjedljivo najviše zahtjeva odnosi se na osnovne akademske studije, a drastično manje na master i doktorske. I svakako, ne riješe se svi zahtjevi pozitivno, već okvirno 70 do 80 procenata, ali i to opet znači da na tržište ulazi značajan broj diploma koje je, cijenimo, potrebno dodatno provjeriti”, tvrdi Lekićeva.

Milica Lekić
Lekić(Foto: Ministarstvo prosvjete)

Ističe da podaci Zavoda za statistiku Crne Gore pokazuju da je 2017. broj diplomiranih studenata na univerzitetima u zemlji bio 5.041 diplomirani student, a da je priznato ukupno oko 2.000 diploma inostranih diploma.

“Tako dolazimo do podatka da je broj inostranih diploma predstavljao oko 28 odsto od ukupnog broja novih diploma u zemlji tokom 2017. Govorimo o značajnom broju diploma, što nas je, između ostalog, podstaklo da se dodatno pozabavimo kvalitetom obrazovnih isprava koje stižu iz drugih zemalja”, kaže Lekićeva.

Lekićeva naglašava da je od početka primjene Zakona o priznavanju, konkretno za pet godina (od 2008. do 2013) najviše zahtjeva za priznavanje diploma je bilo iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Rusije, SAD, Turske, Albanije.

“Za tih pet godina bilo je dosta zahtjeva i iz drugh zemalja, ali smo naveli one sa najvećim brojem pojedinačno. Struktura priznatih obrazovnih isprava prema oblastima nam ukazuje na to da je najveći broj obrazovnih isprava iz oblasti menadžmenta, iz ekonomije, prava, te viših ili visokih tehničkih škola, što, u načelu, ukupno pokriva preko polovine zahtjeva za priznavanjem. Lekićeva ističe da proces priznavanja diploma niti može, niti smije biti blokiran.

“Ali, svakako, uz detaljnije kontrole u odnosu na ranije, a koje će svoje uporište naći u Zakonu o priznavanju inostranih obrazovnih isprava. Cilj svih ovih aktivnosti i izmjena Zakona jeste da se stane na put lošoj praksi”, zaključila je ona.

Kaluđerović: Galopirajući rast sumnjivih ustanova

Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović, članica radne grupe za izmjenu zakona, kaže da ta nevladina organizacija godinama upozorava Ministarstvo prosvjete da mora preduzeti nešto kako bi se adekvatno uredio postupak priznavanja inostranih obrazovnih isprava.

“Svjedoci smo galopirajućeg rasta broja tih priznatih isprava sa često sumnjivih obrazovnih ustanova iz regiona, ali i šire, a što sve ne doprinosi unapređenju niti našeg obrazovnog sistema, niti tržišta rada.Znamo da su neki od slučajeva sumnjivih diploma bili i predmet discliplinskih, ali i krivičnih prijava. Imali smo i paradoksalne situacije. Na primjer, u jednom periodu su crnogorske obrazovne vlasti uredno priznavale sve diplome sa Univerziteta koji je u Novom Pazaru, koji osnovao muftija Muamer Zukorlić, iako on u tom trenutku nije imao više akreditacije niti za jedan studijski program osim za engleski jezik. Na našu upit, Ministarstvo prosvjete je tada tvrdilo da nema zakonski osnov da takve diplome ne prizna. Sličnih je primjera bilo još mnogo”, kaže Kaluđerović.

Snežana Kaluđerović
Kaluđerović(Foto: Savo Prelević)

Ona vjeruje da Nacrt donosi značajna unapređenja, ali ističe da CGO insistira na većoj institucionalnoj povezanosti u Crnoj Gori kako bi se ovo pitanje adresiralo sistemski i na održiv način.

“Konkretno, to znači da Ministarstvo prosvjete, kada ima nedoumicu, treba mišljenje o validnosti obrazovne isprave tražiti od Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja jer Agencija tu vrstu kontrole vrši i u Crnoj Gori, a ne od pojedinačnih eksperata, jer to kreira prostor za diskreciono odlučivanje i moguće koruptivne radnje. Cilj ovog Nacrta jeste da efikasnije doprinese suzbijanju priznavanja sumnjivih diploma i on ima preventivni karakter što znači da će se svaki podnosilac prijave prvo zamisliti da li ispunjava sve uslove. Nažalost, stvari se ne mogu unazad riješavati, ali je i na poslodavcima da nađu mehanizme pa da one koji su pribjegli neetičkim i nezakonitim radnjama procesuiraju. Mislim da će ovaj zakonski tekst u samoj primjeni izdiferencirati neke bijele i crne liste fakulteta, što će takođe biti značajno”, zaključila je Kaluđerović.

 Nijesmo mi izazvali problem, ne možemo ga i susjedima rješavati

Lekićeva ocjenjuje da je Ministarstvo prvo ukazalo na problem sa priznavanjem, koji je uzrokovan manje kvalitetnim diplomama sa pojedinih privatnih fakulteta van zemlje.

“Nijesmo ga mi izazvali, već drugi nijesu u stanju da se izbore sa njima u sopstvenim državama. Kad već oni to nijesu uradili, mi ćemo. Novim zakonom ćemo značajno obeshrabriti one koji misle da mogu prečicom doći do diplome, a pritom nećemo prekršiti Lisabonsku konvenciju. To je naš odgovoran odnos prema ovom pitanju. Sve ostalo je populizam”, poručila je ona.