TRI GODINE NISU PRIZNAVALI DIPLOME PRAVNOG FAKULTETA IZ OKRUŽENJA

Srbija štitila svoje tržište rada, dok su ostale države ćutale

Nije poznato da je ijedna država pokrenula protiv Srbije bilo koji mehanizam zaštite, koji omogućava Konvenciju o priznavanju kvalifikacija iz oblasti visokog obrazovanja (Lisabonska konvencija)
9011 pregleda 7 komentar(a)
Pravnici iz okruženja godinama čekali priznavanje diplome, Pravni fakultet u Beogradu, Foto: Nina Vujačić
Pravnici iz okruženja godinama čekali priznavanje diplome, Pravni fakultet u Beogradu, Foto: Nina Vujačić

Srbija će do kraja ovog ili početkom narednog mjeseca početi da rješava po zahtjevima za priznavanje diploma pravnih fakulteta iz okruženja, a za potrebe zaposlenja u toj zemlji.

Među više stotina pravnika iz zemalja okruženja ima i crnogorskih i to sa diplomom državnog Pravnog fakulteta.

Srbija je prije više od tri godine obustavila priznavanje diploma pravnih fakulteta zemalja okruženja, štiteći tako svoje tržište rada do donošenja seta propisa o profesijama od javnog interesa, među kojima je i pravnička.

Srbija nije priznavala ni diplome pravnih fakulteta svojih državljana, ako su stečene u regionu.

Sve to vrijeme, zemlje okruženja su gotovo žmurile na ovaj problem, iako su im se diplomci obraćali. Nije poznato da je ijedna država pokrenula protiv Srbije bilo koji mehanizam zaštite, koji omogućava Konvenciju o priznavanju kvalifikacija iz oblasti visokog obrazovanja (Lisabonska konvencija).

Novinarka “Vijesti” je nedavno kontaktirala srbijansku Agenciju za nostrifikacije, tražeći informacije o tome da li je počeo proces priznavanja diploma Pravnog fakulteta, objašnjavajući da je dobila ponudu za posao u struci u Srbiju.

“Bio je zastoj, ali je pravni okvir regulisan, pa bi za desetak dana trebalo da počne rješavanje po zahtjevima koji su ranije pristigli”, kazali su novinarki iz službe ocve Agencije.

Objašnjeno je da treba što prije da preda zahtjev.

“Jer su prioritet ljudi koji su godinama čekali. Što prije predate zahtjev, prije će se o njemu odlučivati. Više stotina ljudi više godina čeka, oni su prioritet”, pojasnila je službenica Agencije.

“Vijesti” su i ranije upozoravale na taj problem, nakon što nam se više diplomaca državnog Pravnog fakulteta požalilo da u Srbiji ne priznaju njihove diplome kako za potrebe zaposlenja, tako i radi nastavka studija.

Crnogorske prosvjetne vlasti nijesu uspijevale da zaštite svoje diplomce i postignu bilo kakav dogovor sa kolegama iz Srbije. Na to da postoje međunarodni mehanizmi da se ovo pitanje riješi, upozoravali su i iz Centra za garađansko obrazovanje.

Viša pravna savjetnica u CGO Snežana Kaluđerović kazala je da je ta NVO sa ovim problemom upoznala najviše instance u Vladi Crne Gore.

“I tražili da u okviru svojih nadležnosti hitno postupe u rješavanju problema nepriznavanja tih diploma u Srbiji. Nažalost, crnogorske vlasti su tu bile inferiorne u odnosu na srpske i nijesu adekvatno zastupali interese ni naših viskoobrazovnih institucija niti svršenih visokoškolaca iz Crne Gore. Prema posljednjim informacijama koje smo dobili iz ENIC Republike Srbije, priznavanje naših diploma bi trebalo konačno da otpočne ovih dana, ali ćemo u to vjerovati kad se zaista desi, jer je ovih najava bilo i ranije”, kaže Kaluđerovićeva. Navodi da problemi studenata sa nepriznavanju diploma kako za potrebe tržišta rada, tako i za produžetak obrazovanja, su višegodišnji sa tom razlikom da su ti studenti sada u mogućnosti nastaviti obrazovanje, ali uz činjenicu da su nepotrebno izgubili dragocjeno vrijeme.

“Neobjašnjivo je i zašto Vlada Crne Gore nije ovo ranije i efikasnije riješila u bilateralnoj komunikaciji sa srpskom Vladom, ili ako nije moglo bilateralno zašto to nije otvorila kroz Komitet Konvencije o priznavanju kvalifikacija u oblasti visokog obrazovanja u regionu Evrope koji ima po jednog predstavnika svake zemlje potpisnice. Bilo bi svakako zanimljivo da znamo da li naša Vlada ima podatak od Republike Srbije o broju diploma sa crnogorskih pravnih fakulteta kojima se nije odobrila nostrifikacija i koji su razlozi za to”, poručuje Kaluđerovićeva.

Crna Gora je 2004. potpisala Konvenciju o priznavanju kvalifikacija iz oblasti visokog obrazovanja, u evropskom regionu poznatija kao Lisabonska konvencij. Konvencija je stupila na snagu u junu 2006. godine. Ova konvencija je usvojena u okviru Savjeta Europe i ratifikovalo je 45 od ukupno 47 država članica, kao i devet država koje nijesu članice Savjeta.

Veliki dio obrazovnih isprava, koje Crna Gora potvrđuje, dolazi sa srbijanskih ustanova, čak i sa onih koje, poput Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru, nemaju akreditacije za programe u Srbiji, a rade na osnovu licence iz 2005.

Crna Gora godišnje nostrifikuje oko 2.000 diploma.

Godinu dana tumačili Zakon o visokom obrazovanju

Studenti UCG koji su završili osnovne ili specijalističke studije, a koji su prošle godine konkurisali za nastavak školovanja na Univerzitetu Beograd, tek su nedavno postali studenti te ustanove. Sa Univerziteta su crnogorskim kandidtaima za nastavak školovanja u dopisima odgovarali - nema upisa na postdiplomske studije dok ne dobiju jasno tumačenje novog Zakona o visokom obrazovanju srbijanskog prosvjetnog resora.

A tumačenje je, kaže za “Vijesti” jedan od prošlogodišnjih kandidata, stiglo u septembru ove godine, kada im je konačno i riješen status. “Bilo nam je omogućeno da se uslovno upišemo. Nakon godinu smo konačno dobili rješenje o nostrifikaciji i ja sam konačno postao student master studija na Pravnog fakulteta Univerziteta Beogradu”, kazao je za “Vijesti” jedan od studenata magistarskih studija. Iz crnogorskog Ministarstva prosvjete su sve vrijeme poručivali da su sigurni da nije riječ o diskriminaciji crnogorskih studenata, već o usklađivanju procedura, te da su zatražili informaciju od kolega iz Srbije.

Preporučujemo za Vas