U SIJENCI GRAĐANSKIH PROTESTA I JAČANJU PRITISKA NA INSTITUCIJE

Tri godine vlade - politička analiza: Između želja naroda i partijskih drugova

Vlada treću godinu mandata provela u smirivanju protesta i jačanju pritiska na institucije
4649 pregleda 18 komentar(a)
Konstantno balansiranje sa građanskim nezadovoljstvom: Sa protesta u Podgorici, Foto: Savo Prelević
Konstantno balansiranje sa građanskim nezadovoljstvom: Sa protesta u Podgorici, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 25.11.2019. 15:06h

Vlada Duška Markovića je treću godinu rada provela u sijenci građanskih protesta i jačanju političkog pritiska na institucije. 

Premijer je uspio da smiri nezadovoljstvo koalicionih partnera i građana, ali je i u godini kongresa Demokratske partije socijalista (DPS) nastavio da balansira u odnosima sa predsjednikom države Milom Đukanovićem. Vlada je dobijala otvorene pohvale iz Vašingtona, dok su kritike iz Brisela stizale u radnim dokumentima i bez konkretnih kazni.

Sačuvane fotelje u Vladi i partiji: Marković
Sačuvane fotelje u Vladi i partiji: Marković(Foto: Zoran Đurić)

Prvu polovinu godine Vlada je bila na udaru nezadovoljnih građana i opozicije, koji su premijera natjerali da povuče nekoliko odluka svog kabineta. Sezonu protesta otvorio je Demokratski front (DF) nakon hapšenja poslanika Nebojše Medojevića, a građanska okupljanja uslijedila su već u januaru nakon Vladine odluke da u dvorištu barske gimnazije izgradi vrtić. Na proteste zbog sječe čempresa u dvorištu gimnazije, Marković je odgovorio raskidom ugovora o gradnji vrtića i sadnjom novih čempresa. Zbog višenedjeljnih protesta na Žabljaku i nezadovoljstva lokalnih funkcionera DPS-a, Ministarstvo održivog razvoja je u aprilu povuklo odluku o izgradnji avanturističkog parka na Crnom jezeru. Na zahtjeve mještana Bukovice Vlada je odgovorila najavom raskidanja ugovora o gradnji malih hidroelktrana (MHE) na nekoliko rijeka na sjeveru. Markovićev kabinet za sada se nije povlačio pred protestima protiv vojnog poligona na Sinjajevini.

Eutanazija partnera i povlačenje pred SPC

Razumijevanje za građansko nezadovoljstvo Vlada nije pokazala u slučaju afere “Koverta“, zbog koje su demonstranti tražili i ostavku premijera. Objavljivanje snimka u kome odbjegli biznismen Duško Knežević predaje kovertu sa novcem Slavoljubu Stijepoviću izazvalo je višemjesečne proteste na kojima se, uz ostavke državnih čelnika, tražilo i formiranje tehničke vlade koja bi pripremila izbore. Na zahtjeve demonstranata premijer je odgovarao pričama o “političkim ucjenama“ ali i predlaganjem “uspješnog modela rješavanja političke krize iz 2016” koji je povlačio nakon javnih ukora stranačkog šefa. Nakon postepenog gašenja protesta i angažmana stranih diplomata, umjesto u tehničku vladu, opoziciju je uveo u Odbor za izborne reforme.

Za razliku od ostalih Đukanovićevih nasljednika u premijerskoj fotelji, Marković je pokazao da uspješno kanališe neslaganja sa koalicionim partnerima. Na nezadovoljstvo Socijaldemokrata (SD) zbog najave davanja u zakup Aerodroma Crne Gore, premijer je odgovarao da lično stoji iza tog projekta, kao i da to “neće poremetiti odnose u Vladi“. Da ne kontroliše samo Vladu, stranci Ivana Brajovića pokazao je i kada je glasovima Socijaldemokratske partije (SDP) u parlamentu obezbijedio većinu za odluku da Uprava policije više ne bude dio Ministarstva unutrašnjih poslova. Šamar u parlamentu dobio je već u julu kada je pao zakon o istopolnim zajednicama, jer ga nijesu podržali poslanici manjinskih partija. Na povlačenje Vlada je bila prinuđena i nakon Predloga Zakona o vjerskim slobodama zbog kojeg su premijer i predsjednik države ponovo ušli u verbalni rat sa čelnicima Srpske pravoslavne crkve (SPC). Na najavu Vlade da će vjerske objekte izgrađene prije 1918. upisivati kao državnu imovinu SPC je odgovorila organizovanjem sabora i prijetnjama sveštenstva da će životima braniti crkvenu imovinu. Iako su se Marković i Đukanović zaklinjali da će pokazati snagu države, istovremeno sa padom rejtinga DPS-a u anketi CEDEM-a, Vlada je pozvala mitropolita Amfilohija na dijalog i vratila zakon na doradu.

Blokirano pravosuđe, zatvorene institucije

Potrebu za dijalogom Vlada nije pokazala nakon isteka mandata vrhovnom državnom tužiocu (VDT) i članovima Sudskog savjeta. Na pozive opozicije da se razgovara o deblokadi pravosuđa, Ministarstvo pravde odgovorilo je protivljenjem v.d. statusu u tužilaštvu i podsjećanjem Ivice Stankovića na objektivnu odgovornost zbog korupcije u tužilaštvu.

Ivica Stanković
KOR čeka da ih zovne: Stanković(Foto: Savo Prelević)

 Objektivna odgovornost nije se dovodila u pitanje nakon reizbora predsjednice Vrhovnog suda, dok je ministar pravde Zoran Pažin tvrdio da Vesna Medenica ne krši Ustav trećim mandatom na toj funkciji. Iako se oglušila na zahtjeve civilnog sektora tokom reizbora Medenice, Vlada je više takta za NVO pokazala povlačenjem Zakona o slobodnom pristupu informacijama, najavom raskida koncesija za izgradnju nekoliko malih hidroelektrana i za sada neuspješnim razgovorima sa Albanijom zbog izgradnje elektrane na Cijevni. Istovremeno je predstavnicima civilnog sektora suzila prostor za ulazak u Savjet Agencije za antikorpciju (ASK), a razriješeni članovi Savjeta RTCG nikada njesu vraćeni u to tijelo ni pored odluka Upravnog suda. Vlada je odbila da preispita odluku o dodjeli stanova i kredita državnim funkcionerima po povlašćenim uslovima, ali je obećala da će naknadno promijeniti pravila nakon što je objavljeno da su pojedini funkcioneri više puta dobijali stanove i novac od države. Zbog dodjele stanova zamjerili su mu i iz Evropske komisije (EK), upozoravajući da je Vlada stanove dijelila i tužiocima i sudijama na višim pozicijama. Ni u trećoj godini rada Vlade nijesu pronađeni nalogodavci napada na novinare, dok je premijer tvrdio da “određeni interesni centri povezani sa medijima žele da kompromituju vladine rezultate”.

Pohvale iz Vašingtona, dok Brisel lupa packe

Da Vladinim rezultatima nijesu bili zadovoljni ni centri van Crne Gore, pokazao je izvještaj EK o napretku za 2019. u kome je ponovo ukazano na manjak rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou. Primjedbe na račun državnih institucija Brisel je ponovio i u non paperu za poglavlja 23 i 24 upozoravajući da nema rezultata ni u istrazi napada na novinare niti u borbi protiv šverca duvana. Umjesto najave reformi iz Vlade su osporavali djelove izvještaja i poručivali da dio javnosti “selektivno čita briselske dokumente“. Na zahtjeve Brisela za jačanjem institucija odgovoreno je imenovanjem kompromitovanih penzionisanih kadrova Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) na važna mjesta u policiji. Iako su i iz Stejt departmenta ukazivali na korupciju, trgovinu ljudima i napade na novinare, Vlada je dobila otvorene pohvale američkog državnog sekretara Majka Pompea koji se se tokom posjete Podgorici zahvalio na pomoći u razvijanju zaštite od najnovijeg ruskog softvera. Pompeo je Crnu Goru pohvalio i zbog učešća u NATO misijama i odluke da potroši 35 miliona eura na kupovinu američkih oklopnih vozila. Dok su zapadni partneri nastavili da nazivaju Crnu Goru liderom u regionu, Vlada ni tokom prošle godine nije popravila odnose sa zvaničnim Beogradom, niti je završila proces razgraničenja sa Kosovom. Zvanični Beograd je nastavio da ignoriše zahtjeve Ministarstva pravde za izručenjem Svetozara Marovića, dok je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić slao vladin avion za čelnika Demokratskog fronta Andriju Mandića nakon što ga je Viši sud osudio na pet godina zatvora zbog pokušaja državnog udara.

Pripreme za izbornu godinu

Najveći uspjeh Markovića je što je uspio da bude prvi Đukanovićev nasljednik koji prije vremena nije napustio premijersku fotelju. Uoči posljednje godine premijerskog mandata, uspio je da zadrži fotelju i na čelu partije nakon odluke stranačkog šefa da ga i zadrži na mjestu zamjenika predsjednika DPS-a. Nakon što je sačuvao dvije ključne fotelje, treba očekivati da Marković četvrtu godinu u Vladi posveti priprema za izbore. Iako izborne reforme za sada nijesu pokrenute sa mrtve tačke, sudeći po najavama pojedinih opozicionih poslanika i medijaciji stranih diplomata, priču o izbornim uslovima mogala bi pokrenuti ponuda postkongresnog paketa za kontrolu izbora i deblokadu pravosuđa. Da će i u kampanji za parlamentarne izbore koristiti rezultate Vlade, premijer je nagovijestio najavom da će na jesen biti otvoren auto-put, ali i odlukom da zaduži državu kako bi, između ostalog, renovirao prugu, gradio puteve i zatvor u Mojkovcu.

Marić: Jača pritisak na institucije, usporeni pregovori sa EU

Izvršni direktor Centra za građanske slobode (CGS) Boris Marić tvrdi da je Vlada napravila ozbiljne korake unazad kada je u pitanju transparentnost rada i odlučivanja. On kaže da je narušen koncept slobodnog pristupa informacijama, kao i da je izvršne vlast nastavila da se miješa u rad pravosuđa.

Boris Marić
Tužilaštvo odlučilo da štiti sebe: Marić(Foto: Savo Prelević)

“Vlada je otvorila značajne kanale finansiranja za NVO sektor, ali je dodjela i dalje pod raznim vidovima uticaja. Sa druge strane nije napravila napor da pomogne medijski pluralizam i poveća šanse za održivost relevantnih i kritičkih medija koji podstiču zaštitu javnog interesa, posebno u dijelu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. To je i jedan od uzroka zasto nijesu dobijena završna mjerila za poglavlja 23 i 24, uz činjenicu da su državne institucije pod punom kontrolom političkih partija”, tvrdi Marić. On je upozorio da Vlada, između ostalog, nije uspjela da riješi pitanje glomazne administracije, pokrene realni sektor i napravi kanal za strateške investicije.

“Državna administracija je glomazna i sa vrlo spornim kvalitetom usluga, jer je reforma javne uprave nešto što hronično ne može dati potreban rezultat.

Pohvalno je što Vlada uspijeva da održi stalnost zarada u javnom sektoru i penzija. Činjenica je i da je Crna Gora postala članica NATO tokom mandata ove Vlade, kao i da će ova Vlada odraditi cio mandat, što se može uzeti kao uspjeh. Ko je sve zaslužan za taj vid stabilnosti Vlade koja je imala brojne probleme duga je priča”, istakao je Marić.

Opozicija upozorava na afere i uticaj DPS-a

Poslanik Demokratskog fronta Branka Bošnjak upozorava da je Marković i u trećoj godini mandata vodio Vladu “afera i partitokratskog sistema”.

“To je Vlada koja je donijela niz strateški pogrešnih odluka, nastavila devastaciju i rasprodaju resursa. Vlada koja ne živi život građana a bahatošću i pohlepom ne preza ni od čega. Ne poštuje prave vrijednosti u društvu, a primjera je bezbroj - od evropskih integracija, socijalnog raslojavanja i pravosudnog sistema do čašćavanja stanovima, kreditama, vozilima i satovima”, smatra ona. Potpredsjednik SDP-a Bojan Zeković ističe da je ohrabrujuća odluka Vlade da popusti pred pritiskom građana u Baru, na Žabljaku i u Bukovici.

“Pokazalo se da kada imate snagu uvjerenja i spremnost da se za njih borite, uprkos svim institucionalnim mogućnostima DPS ostaje nemoćna pred građanima. Vlada je pametno odlučila da odustane od gradnje vrtića u dvorištu gimnazije, spriječena je divlja gradnja u kontakt zoni Crnog jezera iako je investitor jedan od aktivista vladajuće DPS, a zaustavljena je najavljena gradnja mini hidroelektrane u Bukovici. Ovo popuštanje Vlade vidim kao pozitivnu promjenu u odnosu na neke prethodne godine”, smatra Zeković. On je upozorio da je Vlada tolerisala lošu bezbjednosnu situaciju u zemlji, ali i da nije uspjela da unaprijedi životni standard građana.

“Vlada uporno odbija da prihvati paket reformskih socijalno-ekonomskih zakona koje predlaže SDP, a kojima bi se povećala minimalna zarada, uveo startni neoporezivi dio zarade, smanjile akcize na gorivo i uvela niže stopa PDV na električnu energiju... Kroz prihvatanje samo dijela naših predloga bi se suštinski poboljšao kvalitet građana i barem u maloj mjeri spriječio masovan odlazak ljudi iz Crne Gore, što postaje naš ključni problem”, tvrdi Zeković.