SNAŽNI ZEMLJOTRESI POGODILI ALBANIJU I HERCEGOVINU

Seizmolozi očekuju nove udare tokom sedmice: Još će da trese?

Spasilačke ekipe tragaju za preživjelima u ruševinama stambenih zgrada nakon što je zemljotres jačine 6,4 stepena pogodio Albaniju i usmrtio najmanje 20 osoba
30130 pregleda 27 komentar(a)
Najmanje 20 žrtava u razornim zemljotresima u Albaniji, Foto: AP/Visar Kryeziu
Najmanje 20 žrtava u razornim zemljotresima u Albaniji, Foto: AP/Visar Kryeziu

Nakon serije zemljotresa koji su juče pogodili Albaniju i Hercegovinu, a potresli i područje Crne Gore, tokom sedmice može se očekivati još manjih potresa, ali i mogući značajniji naknadni udari.

To je juče saopšteno iz crnogorskog Centra za seizmologiju.

Na teritoriji Drača u Albaniji, 120 kilomatara od Podgorice, prvi i najjači potres zabilježen je juče rano ujutro (nešto prije četiri časa), a odnio je najmanje 20 života, dok je oko 600 osoba povrijeđeno. Materijalna šteta je ogromna.

Iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore do kraja dana nisu imali saznanja da je u potresu u Albaniji stradao ili da je povrijeđen neko od crnogorskih državljana. Iako je zemljotres jutros probudio i uznemirio stanovnike centralnog i južnog dijela Crne Gore, žrtava nije bilo, a pričinjena je manja materijalna šteta u nekoliko gradova na primorju.

Načelnica u Zavodu za seizmologiju Jadranka Mihaljević, kazala je da se ove sedmice očekuje još zemljotresa i da će se sigurno dogoditi neki od “značajnijih naknadnih udara”.

“Sasvim je jasno da zemljotres ovakve magnitude ostavlja značajne štete u prostoru. Poslije takvog zemljotresa, neminovno se javlja serija naknadnih udara”, kazala je Mihaljevićeva.

“Očekujemo da će se aktivnost intenzivno produžiti sigurno ove sedmice, a onda manjim intenzitetom i da će se sigurno desiti neki od značajnijih udara. Ovo je značajno, jer je gradnja na tom području već kompromitovana i uzdrmana zemljotresom koji se desio 21. septembra”, rekla je ona.

Mihaljevićeva je kazala da se zemljotres javlja u sekvencama koje nisu pravilne i da se zbog toga proučavaju istorijski zapisi.

Zemljotres Albanija
Nakon jučerašnjeg zemljotresa u Albaniji(Foto: Saša Matić)

“Zemljotresi se javljaju u senkvencama koje nažalost nisu pravilne, zato se proučavaju istorijski zapisi zemljotresa onoliko dugo koliko možemo da dosegnemo. Postoje evidencije duž jadranske oblasti, što smo bliže Grčkoj, ta je aktivnost jača, u Albaniji nešto slabija. U Crnoj Gori okolina Ulcinja je najznačajnija, zapisi pokazuju da je oko Bokokotorskog zaliva bilo jakih zemljotresa...”, pojasnila je.

Na pitanje da li su mogući zemljotresi sa epicentrom u Crnoj Gori nakon serije udara u Albaniji, Mihaljevićeva je odgovorila da “rasjedne strukture” jesu povezane i da se aktivnost može prenijeti.

Istorija se ponavlja, pazimo kako i šta gradimo

Građani sa kojima su reporteri “Vijesti” razgovarali, kazali su da su bili veoma uznemireni, a neki od njih rekli su da ih je jučerašnji potres podsjetio na onaj 15. aprila 1979, srećom bez žrtava i veće materijalne štete.

Tada je u Crnoj Gori poginulo 100 osoba, oko 600 povrijeđeno, a više od 80.000 ostalo bez krova nad glavom.

Dugogodišnji, sad već penzionisani direktor Seizmološkog zavoda Branislav Glavatović više puta je tokom prethodnih godina upozoravao na to da se region, a time i Crna Gora bliže snažnim zemljotresima.

“Prosjek pojave relativno snažnih zemljotresa između pet i šest jedinica Rihtera je nekih 50 godina, a onih snažnijih 70. To znači da kako se odmičemo od zemljotresa iz 1979. godine i onog kod Skadra 1905. godine (6,6 Rihtera), sve je to danas daleka istorija, koja indicira da se mora ponoviti u budućnosti”, upozoravao je više puta Glavatović.

Profesor na Građevinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore Srđan Janković kazao je “Vijestima” da su rizici od zemljotresa danas svuda prisutniji nego u prošlosti i da Crna Gora nije izuzetak. Kao razlog tome, navodi veći broj stanovnika i objekata koji se grade. Uvjerava da je gradnja u Crnoj Gori kvalitetna i tvrdi da nadležni preduzimaju određene aktivnosti u cilju smanjenja seizmičkog rizika.

“Pravimo sigurnije zgrade”, konstatovao je on juče.

Ako su zgrade i sigurne i kvalitetno građene, Janković ipak sugeriše da nije sigurno i graditi objekte tijesno jedan uz drugi. Prevelika gustina gradnje, prema njegovim riječima, povećava “seizmički rizik”.

Janković je kazao da se nakon glavnog zemljotresa, dešavaju manji, koji mogu da “dokrajče ono što je glavni potres načeo”. Zbog toga, kako je objasnio, nije bezbjedno ostati i tim objektima. Ali u tom slučaju, onima koji su napustili zgrade i spas od potresa traže van, kako je rekao, važno je da između zgrada postoji dovoljno prostora gdje ljudi mogu da se sklone.

“Ako gradite između postojećih zgrada, zauzimate prostor”, kazao je Janković.

Albanija zemljotres
Nakon zemljotresa u Albaniji(Foto: Saša Matić)

Prema njegovim riječima, u kategoriji rizičnih su i intervencije koje se izvode na već sagrađenim objektima.

Janković tvrdi da je gradnja u Crnoj Gori kontrolisana i da se eventualne greške uočavaju i koriguju na vrijeme.

Na pitanje ko bi u slučaju da se nešto desi trebalo da snosi odgovornost, on je rekao da novogradnja čini tek mali procent i da je velik broj starih zgrada, koje je “vrlo teško ojačati i sanirati u stanje seizmičke sigurnosti, jer je ta intervencija vrlo skupa”.

“Ljudski životi nemaju cijenu. Posao nas inženjera je da zaštitimo ljudske živote. Zgrade projektujemo da one dožive određena oštećenja usljed jakih zemljotresa, znatno jačih u odnosu na ovaj u Albaniji. Ali mi moramo da spasimo ljudske živote i ako se desi taj izuzetno jak zemljotres, zgrada se ošteti, ali ne u mjeri da su ljudski životi ugroženi, mi smo odradili dobar posao”, kaže Janković.

Nakon zemljotresa u regionu, na Fejsbuku se oglasila i arhitektica Biljana Gligorić sa porukom nadležnima u Ministarstvu održivog razvoja i turizma: “Najbolje da imate nekorumpiranu inspekciju, dobro licenciranje projektanata, stroge standarde, atestiranje materijala, i mirni smo”.

Albaniji na raspolaganju pomoć Crne Gore

Crnogorski ministri zdravlja i unutrašnjih poslova Kenan Hrapović i Mevludin Nuhodžić posjetili su juče Albaniju, gdje su obišli selo Tuman na dvadesetak kilometara od Tirane. To selo je i najviše pogođeno razornim zemljotresom.

Crna Gora je Albaniji na raspolaganje stavila 100 kreveta u crnogorskim bolnicama i hirurške timove u bolnicama u Baru i Podgorici.

Iz Opštine Tuzi najavili su da će sa 3.000 eura pomoći nastradale u zemljotresu i pozvali građane da uplate dobrovoljne priloge.

Prilozi će biti prikupljani na koncertu koji će povodom albanskog nacionalnog praznika - Dana zastave, biti održan u četvrtak u Kulturno-informativnom centru “Malesija”. Zemljotresi jačine približne jučerašnjoj, u Albaniji su se dogodili 1926. godine.

“Kana”: Kvalitet gradnje u Crnoj Gori generalno dobar

Sagovornici “Vijesti” iz Udruženja arhitekata “Kana”, podsjećaju da su poslije zemljotresa 1979. usvojeni zakoni i regulative u oblasti građevinarstva, koji do danas nisu mijenjani, ali tvrde i da, ako je sve rađeno po pripisima, nema bojazni od rušenja objekata.

“Kvalitet gradnje je generalno dobar, izuzev kod pojedinih privatnih kuća”, kazali su iz te organizacije “Vijestima”.

Problematičnom smatraju nelegalnu gradnju.

“Jer tu možemo i pretpostaviti da su ljudi štedjeli na betonu i armaturi, a to je teško procijeniti kada je građevina završena. Zato je legalizacija takvih objekata problematična - inženjeri treba da potpisom garantuju stabilnost objekata u čije izvođenje nisu bili uključeni, pa sa onda odgovaraju ako se nešto desi. Ako je objekat građen ‘na svoju ruku’, bez projekta konstrukcije, proračuna statike, provjere betona... niko ne može da garantuje da će biti stabilan u slučaju zemljotresa”, kazali su iz “Kane”.

Problem vide i u zakonu kojim je regulisana legalizacija objekata.

“Zakon kaže da se objekti mogu legalizovati ako se kreiraju elaborati koje će potpisati inženjeri...”, kažu iz “Kane” i dodaju da se tako ne može znati koja armatura je korišćena u konstrukciji i koliko armature je ugrađeno, gdje je postavljena, koji je kvalitet betona...

“Ali i pored svega toga, legalizacija se redom dozvoljava”.

Manje intervencije u Tivtu i Ulcinju, mještane podsjetilo na 1979.

Podaci Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), bilježe tri manje intervencije u hitnim službama u Tivtu i Ulcinju.

U Tivtu je potres izazvao manja oštećenja u zgradi Opštine. U Ulcinju, osim panike i napuštanja domova u strahu od novih potresa, nije zabilježena i veća materijalna šteta. Saubih Mehmeti, načelnik službe spasavanja i zaštite u Ulcinju, kazao je da nije bilo prijava o eventualnoj šteti od potresa.

“U kontaktu sam sa ljudima sa cijele teritorije opštine i osim slučaja u jednom marketu gdje su sa rafova popadali artikli, nije bilo druge štete”, rekao je “Vijestima” Mehmeti.

Ulcinj je udaljen svega 70 kilometara od epicentra. Mještani koji su napustili domove kažu da od 1979. godine, kada je u Crnoj Gori u katastrofalnom potresu poginulo 100 osoba, oko 600 povrijeđeno, a više od 80.000 ostalo bez krova nad glavom, nije bilo zemljotresa takve jačine i dužine trajanja.

Nekoliko sati nakon razornog zemljotresa u Albaniji, podrhtavanje tla jačine 5,5 jedinica Rihterove skale zabilježeno je i u Hercegovini (nešto nakon 10 časova). Epicentar je bio u blizini mjesta Stolac, 15 kilometara od Mostara.

Tamošnji mediji javili su da su usljed potresa oštećeni objekti u Nevesinju, Ljubinju, Berkovićima.

U Crnoj Gori, osim manje u marketu u Ulcinju i štete u zgradi tivatske Opštine, potres nije izazvao veća oštećenja, ali su građani i sa drugog kraja Boke, iz Herceg Novog, javljali da su im usljed zemljotresa padale stvari u kuć

Preporučujemo za Vas