"Stigma i dalje ostaje najveća prepreka kada je u pitanju HIV"

„Akcenat u narednom periodu mora biti na većem obuhvatu testiranja, budući da imamo zabrinjavajuće nisku stopu testiranja“, kazali su iz nevladinih organizacija
719 pregleda 0 komentar(a)
Fast-track cities - O Okončanju epidemija AIDS-a, Foto: PR Centar
Fast-track cities - O Okončanju epidemija AIDS-a, Foto: PR Centar

U radu sa ranjivim kategorijama neophodno je obezbijediti kvalitet, jer se jedino na taj način obezbjeđuje adekvatno uključivanje zajednica i prepoznavanje njihovih potreba u odnosu na prevenciju HIV-a, saopšteno je iz nevladinih organizacija povodom 1. decembra Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a, prenosi PR Centar.

Ove godine, Svjetski dan borbe protiv side u svijetu se obilježava pod sloganom “Zajednice čine razliku” stavljajući time u fokus važnost pružanja podrške osobama koje su pogođene HIV-om ili su ranjive u odnosu na HIV.

Iz nevladinih organizacija CAZAS, Juventas, Crnogorska HIV fondacija, Kvir Montenegro i Zaštita saopšteno je da stigma i dalje ostaje najveća prepreka kada je u pitanju HIV, jer uprkos postojanju preventivnih programa i efikasnog terapijskog odgovora, u stigmatizovanom okruženju ne postiže se podržavajuće okruženje za osobe koje su ranjive u odnosu na HIV.

„Godinama su određene grupe stanovništva bile van svih ulaganja u zdravstveni i socijalni sistem i vrijeme je da postanu prioritet u planiranju i realizaciji strateških usmjerenja. Grupa nevladinih organizacija godinama unazad, prepoznaje potrebe posebno pogođenih grupa u odnosu na HIV i kao prioritet u svom radu na prevenciji HIV-a stavlja jačanje kvaliteta servisa, obuhvat i usluge usmjerene na potrebe grupa“, saopšteno je iz CAZAS-a, Juventasa, CrnogorskeHIV fondacije, Kvir Montenegra i Zaštite.

Oni smatraju da treba uvoditi nove usluge- testiranje van zdravstvenih usluga, samotestiranje kao i učiniti PrEP dostupnim.

„Akcenat u narednom periodu mora biti na većem obuhvatu testiranja, budući da imamo zabrinjavajuće nisku stopu testiranja“, kazali su iz nevladinih organizacija.

Crna Gora se, kako su saopštili, može pohvaliti kvalitetno razvijenim Strateškim okvirom za HIV, koji predviđa multisektorski pristup i pristup usmjeren ka potrebama ranjivih kategorija.

Ipak, kako smatraju, važno je obezbijediti kontinuirano i kvalitetno pružanje servisa, podržavajuće okruženje za djelovanje kao i usmjerenost ka postizanju globalnih ciljeva.

„Primjetno je opredjeljenje države za podršku preventivnim programima, ali to nije dovoljno. Prilikom planiranja i pružanja podrške preventivim i programima podrške, važno je usmjeriti podršku ka programima koju naučno dokazani, koji daju rezultate i koji se sprovode u skladu sa standardima kvaliteta. Jedino na taj način, može se obezbijediti održavanje niske stope prevalence HIV-a i adekvatno boriti protiv stigme i diskriminacije“, kazali su iz nevladinih organizacija.

CAZAS, Juventas, Crnogorska HIV fondacija, Kvir i Zaštita su,kako su kazali, 365 dana u godini posvećene prevenciji HIV-a, sprovođenju programa smanjenja štete i pružanju pratećih servisa usmjerenih na edukaciju i podršku.

„Ovi servisi suočavaju se sa brojnim izazovima u obezbjeđivanju održivosti, a isti predstavljaju ključni most i usmjerenje ka testiranju, liječenju i odgovornom zdravstvenom ponašanju“, rekli su iz tih organizacija.

UNAIDS je, kako su rekli, definisano globalne ciljeve koji su smjereni na postizanje takvog okruženja u kojem 90 odsto svih osoba koji žive s HIV-om znaju svoj status, 90 odsto onih kojima je dijagnostifikovana infekcija HIV-om uzimaju antiretrovirusnu terapiju i 90 odsto njih postigne nemjerljivu količinu virusa u krvi.

„Crna Gora još uvijek nailazi na izazove u dostizanju ovih ciljeva te je neophodno uključivanje lokalnih akcija u većoj mjeri. Upravo s tim ciljem, u ponedeljak, Podgorica, Bar i Bijelo Polje prudružiće se Globalnom pokretu UNAIDS-a „Fast-track cities““, naveli su iz nevladinih organizacija.

Potpisivanjem Pariske deklaracije, gradonačelnici, potpisnici deklaracije se obavezuju, da će: okončati epidemiju AIDS-a u gradovima do 2030. godine, postaviti ljude u središte svega što rade, razmotriti uzroke rizika, ranjivosti i prenošenja, iskoristiti odgovor na AIDS za pozitivnu društvenu transformaciju, izgraditi i ubrzati adekvatan odgovor koji odražava lokalne potrebe, mobilizovati resurse za integrisano javno zdravlje i održivi razvoj i ujediniti se kao lideri.

Bonus video: