TRANZITNA ZONA

Tokom oktobra kroz Crnu Goru prošlo preko 1.000 migranata

"Za migrante, Crna Gora predstavlja samo tranzitnu zonu. Podaci pokazuju da se oni kratko zadržavaju u Crnoj Gori, svega po nekoliko dana..."
1134 pregleda 4 komentar(a)
Migranti u Pljevljima, Foto: Boris Pejović
Migranti u Pljevljima, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 03.12.2019. 19:23h

Samo tokom oktobra u  Crnoj Gori je evidentirano više od 1.000 migranata, koji su najčešće u tranzitu kako bi došli do granice sa BiH i Hrvatskom,  saopštila je šefica kancelarije međunarodne organizacije za migracije (IOM) Dušica Živković.

Ona je na skupštinskoj sjednici za ljudska prava i slobode kazala da je ranije bilo slučaj da se u Crnoj Gori evidentira oko 500 - 600 migranata mjesečno, ali da je pred kraj ove godine došlo do značajnog povećanja.

"Za migrante, Crna Gora predstavlja samo tranzitnu zonu. Podaci pokazuju da se oni kratko zadržavaju u Crnoj Gori, svega po nekoliko dana, tek onoliko koliko im je potrebno da nađu način da nastave svoje putovanje ka drugim evropskim zemljama", kazao je Živković.

Rukovodilac operativnog tima za borbu protiv trgovine ljudima Vesna Jovićević naglasila je da je taj tim, koji broji osam članova, ostvario dobre rezultate.

"Imali smo 11 predmeta. U toku ove godine donijeta je pravosnažna odluka u slučaju trgovine ljudima, gdje su dvije osobe osuđene na 15 i 17 godina zatvora. U toku su dva postupka pred Višim sudom u Podgorici, a imamo i dva predmeta u izviđaju u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici", navela je Jovićević, koja smatra da bi profesionalizacijom ovog tima došli do još boljih rezultata i istraga u oblasti trgovine ljudima.

Šef kriminalistike Uprave policije Enis Baković iznio je podatak da je od početka godine do 1. oktobra  procesuirano 60 osoba, zbog nedozvoljenig prelaska granice, krijumčarenja ljudi, te da se ta stopa povećala za 46 odsto u poređenju za isti period u 2018. godini.

"To je jasan pokazatelj rada Uprave policije. Mi smo u UP napravili analizu, gdje smo konstatovali određeni napredak ali i uvidjeli slabosti . U policiji smo donijeli i plan za dalje konkretne rezultate", naglasio je Baković.

Na sjednici je su juče moglo čuti da je posebam problem  i to što više od godinu u Crnoj Gori ne postoji specijalizovano sklonište za žrtve trgovine ljudima.

U izvještaju i preporukama specijalne izvjestiteljke UN za borbu protiv trgovine ljudima Marije Gracije Đamarinaro navodi se da je sklonište, koje je radilo od 2006. godine zatvoreno jer NVO, koja je radila u njemu nije ispunila kriterijume za dobijanje licence.

Izvršna direktorica Crnogorskog ženskog lobija Aida Petrović naglasila je da nije tačan podatak da oni nijesu ispunili kriterjume, već da je istina da je država odlučila da zatvori sklonište za žrtve trgovine ljudima, koje je radilo više od 12 godina.

Đamarinaro je navela i da "snažno preporučuje uspostavljanje efikasnijeg i trajnog sistema podrške žrtvama trgovine ljudima", zahtijevajući da to isključivo država finansira.

Goran Kuševija ispred Ministarstva rada i socijalnog staranja pojasnio je da u Crnoj Gori postoje i rade četiri skloništa za žrtve nasilja, koje imaju potrebne licence za rad, ali da više nema i skloništa za žrtve trgovine ljudima.

Generalna direktorica Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde Marijana Laković Drašković naglasila je da se trenutno radi na modelu kako bi se ponovo otvorilo sklonište samo za žrtve trgovine ljudima.

Ona je naglasila da su zakonski tekstovi, koji prate ovu problematiku, u izvještaju EU ocijenjeni kao dobri.

Izvjestiteljka UN za borbu protiv trgovine ljudima naglasila je i izvještaju u napretku da je Crna Gora razvila inovativne propise, koji bi mogli dati priliku  da preuzme vodeću ulogu u regionu.

"Međutim, takve inovativne mjere treba implementirati, i to će na kraju biti pravi izazov. Pozivam organe vlasti da uspostave efikasan sistem podrške žrtvama i potencijalnim žrtvama, u saradnji sa iskusnim nevladinim organizacijama, uključujući određivanje odgovarajućeg finansiranja", navela je u izvještaju Đamarinaro.