Vršilac dužnosti ombudsmana Crne Gore, Zdenka Perović, ocijenila je da lica sa intelektualnim smetnjama žive na marginama društva i u mnogim životnim oblastima nailaze na velike prepreke.
Ona je to kazala na obilježavanju Međunarodnog dana ljudskih prava, na konferenciji koja je ove godine posvećena "Poštovanju ljudskih prava sa intelektualnim smetnjama".
"Svakodnevno se suočavaju sa diskriminacijom. Često su smješteni u institucijma u kojima su izolovani od društva i podložni neodgovarajućem odnosu, koji ne mora biti namjeran, nego prosto uslovljen neobezbijeđenim sveukupno potrebnim uslovima za njihov srećan i ugodan boravak", kazala je Perović.
Ona je kazala da svakako mi u Crnoj Gori bilježimo određen, "pa mogu reći i značajan napredak u odnosu društva i institucija prtema ovim licima".
"Sigurno ćete se složiti sa tom konstatacijom ako vas podsjetim na izvještaj CPT-a o posjeti 2008. godine. Stid koji smo tada osjetili osvijestio je cijelo društvo i pokrenuo nas na akcije koje su dovele do promjene i unapređenja. To je potvrđeno i u izvještaju CPT-a u posjeti 2017. godine”, kazala je Perović.
Ona je istakla da se ne smijemo zavaravati da smo završili posao.
“Posebno u ovoj oblasti potrebna su kontinuirana unapređenja i monitoring od strane nadležnih institucija, kao što je Zaštitnika u svim svojim mandatima”, kazala je Perović.
Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Aivo Orav, je istakao da je u našoj zemlji napravljeno malo napretka, kada je u pitanju poštovanje prava lica sa intelektualnim smetnjama.
"Crna Gora treba da usvoji akcioni plan, da obezbijedi adekvatno praćenje fonda za rehabilitaciju, u skladu sa konvencijama EU", kazao je Orav.
Ministar za ljudska i manjinska prava, Mehmed Zenka, ocijenio je da su lica sa intelektualnim smetnjama diskriminisana u Crnoj Gori.
Programski direktor Građanske alijanse, Milan Radović, ocijenio je da je Crna Gora u poštovanju ljudskih prava napredovala u odnosu na prethodni period, ali i da se danas u pojedinim oblastima stanje nije popravilo, čak se i nazadovalo.
Direktor NVO "Zračak nade" iz Pljevalja, Milivoje Malidžan, je istakao da su formirali grupu za samozastupanje lica sa intelektualnim smetnjama.
On je pojasnio da kroz samozastupanje upoznaju članove grupe sa njihovim pravima i obavezama.
Osobe sa intelektualnim smetnjama mogu da budu mnogo bolji radnici, nego što smo mi, istakla je Svetlana Dujović iz NVO "Zračak nade" i Dnevnog centra Pljevlja.
"Ali, ako rade ono što vole. Zato im treba pružiti priliku da ostvare svoja prava", kazala je Dujović.
U Crnoj Gori je sve veći broj djece je sa autizmom, istakao je direktor Resursnog centra "1. jun" Željko Darmanović. "To je zabrinjavajuće. Kod nas u Resursnom centru je 80 odsto djece sa autizmom", kazao je Darmanović.
Savjetnica u instituciji ombudsmana, Danijela Brajković, je istakla da osobe sa intelektualnim smetnjama moraju da imaju podršku porodice, a oni čitavog društva.
U Crnoj Gori se i dalje ne poštuju preporuke Komiteta za prava osoba sa invaliditetom, istakla je Martina Markolović iz Akcije za ljudska prava, naglasivši i to da se u našoj državi, i u zakonima, i dalje koriste diskriminatorski izrazi.
Ona je apelovala da se zajedno radi na unapređenju položaja osoba sa invaliditetom, odnosno da se uradi sve na uklanjanju barijera.
Bonus video:
