DOKUMENT NA 102 STRANE

Mitropolija objavila primjedbe na Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti

"Neophodno je da Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica doživi temeljne, suštinske i sveobuhvatne promjene
2715 pregleda 2 komentar(a)
Hram Hristovog vaskrsenja (Ilustracija), Foto: Boris Pejović, Boris Pejović, Boris Pejović
Hram Hristovog vaskrsenja (Ilustracija), Foto: Boris Pejović, Boris Pejović, Boris Pejović

Mitropolija crnogorsko primorska objavila je Primjedbe Pravnog savjeta MCP i Eparhije budimljansko nikšićke na Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

U Skupštini Crne gore danas počinje rasprava o ovom zakonksom dokumentu kome se SPC izričito protivi.

Mitropolija je na 102 strane, dostavila primjedbe na više desetina tačaka predloženog zakona.

Kompletan dokument možete pogledati OVDJE

"Do današnjeg dana, Vlada Crne Gore nije odgovorila ni na jednu od dostavljenih primjedbi. Osim toga, Primjedbe su na engleskom jeziku dostavljene relevantnim međunarodnim adresama, kao i poslanicima u poslaničkim klubovima Skupštine Crne Gore", saopšteno je iz MCP.

"Prvenstveno ukazujemo na to da se u ovom slučaju radi o jedinom zakonu iz oblasti ljudskih prava i sloboda u čijoj pripremi nisu učestvovali predstavnici Crkve, vjerskih zajednica i drugih zainteresovanih strana, eksperata i nevladinog sektora, tj. svi su bili lišeni tog prava koje im pripada i na taj način diskriminisani. Iz tog razloga, može se konstatovati da je Prijedlog zakona, zapravo, jednostrani, unilateralni tekst Vlade Crne Gore”, navode iz Mitropolije crnogorsko primorske.

Smeta im i to što Predlog zakona definišine i pitanje državne imovine i ubjeđenja su da im “država otima imovinu”.

"Pitanje državne imovine u Crnoj Gori je regulisano Ustavom Crne Gore i Zakonom o državnoj imovini. Nije teško naći odgovor na pitanje da li se Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica može, kršenjem Ustava, Zakona o državnoj imovini i ratifikovanih međunarodno-pravnih sporazuma, regulisati pitanje državne imovine”.

U Mitropoliji navode i da je "i laiku jasno da “vjeroispovijest” i “uvjerenje” nisu isti pojmovi odnosno da se radi o različitim pojmovima i različitim ljudskim pravima".

Dodaju i da se pravo na slobodu vjeroispovijesti i pravo na slobodu uvjerenja se ostvaruju na individualnom i kolektivnom nivou.

"Pravo na slobodu vjeroispovijesti se na kolektivnom nivou ostvaruje kroz crkve, vjerske zajednice, vjerske organizacije, konfesionalne organizacije i druge religijske organizacije. Pravo na slobodu uvjerenja se na kolektivnom nivou ostvaruje kroz sve druge vidove nereligijskih organizacija ili zajednica uvjerenja poput ateističkih, agnostičkih, filosofskih i sličnih organizacija koje nisu vjerske ili religijske. Ni u kom slučaju se ne mogu na isti način tretirati nereligijske organizacije i vjerske zajednice. Takođe, nikako se ne mogu poistovjećivati nereligijske i nevladine organizacije, a upravo je tako postupljeno u Prijedlogu zakona”, mišljenje je MCP.

Napominju da nije poznato da li uopšte u Crnoj Gori postoji neka nereligijska organizacija koja je formirana po osnovu prava na slobodu uvjerenja poput ateista, agnostika ili sličnih, ali to ne znači da neće biti formirane u budućnosti.

“S druge strane, crkve i vjerske zajednice na ovim prostorima postoje vjekovima, dio su društvene realnosti i duboko su utkane u lični i kolektivni život građana u Crnoj Gori. Crkvama i vjerskim zajednicama pripada najveći broj građana Crne Gore i to je nesporna činjenica. U pravno-tehničkom normativnom izrazu, imajući u vidu društvenu stvarnost u Crnoj Gori, pravo na slobodu vjeroispovijesti je bolje regulisati jednim, a pravo na slobodu uvjerenja drugim zakonom, a ne jednim istim aktom, kako se to pokušava Prijedlogom zakona”, smatraju u MCP.

Dodaju da isključivo zbog pravnih i civilizacijskih razloga, u Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti ne mogu da opstanu odredbe iz članova 1, 3, 4, 6, 7, 8, 9, 10,12, 14, 15, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 27, 28, 29, 30, 32, 33, 37, 38, 39, 40, 41, 42, 43, 44, 46, 47, 48, 49, 50, 51, 52, 54, 55, 56, 57, 58, 59, 62 i 63 Prijedloga zakona.

"Osim toga načelno nije sporan sadržaj odredbi iz članova 2, 5, 11, člana 12 stav 1, 13, 16, 17, 31, 34, člana 35 stav 1, 36, 45, 53, 60, 61, 64 i 65 Predloga zakona"

“Broj nespornih u odnosu na broj spornih odredbi Predloga zakona je, kako se vidi, veoma mali. Imajući u vidu sve proceduralne propuste tokom pripreme Prijedloga zakona i njegov sadržaj, koji je veoma tendenciozno i nedobronamjerno formulisan na štetu postojećih crkava i vjerskih zajednica, a prvenstveno Mitropolije i eparhija SPC u Crnoj Gori, nikako se, na žalost, ne može reći da se “odnosi države i vjerskih zajednica zasnivaju na uzajamnom međusobnom povjerenju i saradnji”, piše u Prijedbama SPC.

Ističu da je neophodno da Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica doživi temeljne, suštinske i sveobuhvatne promjene.

"Koje će, polazeći od principa pravne sigurnosti, predstavljati izraz dosljednog poštovanja međunarodnopravnim aktima i Ustavom Crne Gore proklamovanih načela o zabrani vjerske diskriminacije, autonomiji crkava i vjerskih zajednica i neutralnosti države u pitanjima ostvarivanja prava na slobodu vjeroispovijesti. Mitropolija i ostale eparhije SPC u Crnoj Gori stoje na stanovištu da se, isključivo uz dosljedno poštovanje izloženih načela, može obezbijediti što širi konsensus u usvajanju Zakona”, navodi se između ostalog u primjedbi na Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Preporučujemo za Vas