NE SMIJU BEZ ODOBRENJA NI DRŽAVNIM INSTITUCIJAMA

Zaposleni više ne smiju ni da zucnu o Pomorskom

Monopolsko preduzeće iz Kamenara zabranilo radnicima da se mimo odobrenja pretpostavljenog obraćaju čak i državnim institucijama, poput policije, inspekcije, sudova. Zabranjena i “neovlašćena komunikacija sa medijima”
16307 pregleda 20 komentar(a)
Trajekti ispred upravne zgrade u Kamenarima, Foto: Siniša Luković
Trajekti ispred upravne zgrade u Kamenarima, Foto: Siniša Luković

Preduzeće Pomorski saobraćaj iz Kamenara internim pravilnikom zabranilo je svojim radnicima da se mimo odobrenja pretpostavljenog obraćaju čak i državnim institucijama poput policije, inspekcije, sudova, a zabranjena je i “neovlašćena komunikacija sa medijima”.

Ta firma ima i interno uputstvo o postupanju zaposlenih u slučaju dolaska inspekcijskih organa na brodove ili u prostorije Pomorskog saobraćaja, a kojima zaposlenima zabranjuje da sarađuju sa inspekcijama, čak i kada inspektori od njih traže da daju službene izjave.

To pokazuje Odluka o identifikaciji pojava i postupanja koje se smatraju za povrede radne obaveze u doo Pomorski saobraćaj Kamenari, odnosno Uputstvo za postupanje zaposlenih prilikom dolaska inspekcijskih organa, koje potpisuje izvršni direktor Pomorskog saobraćaja Dejan Ban, a koje su postavljene na oglasnoj tabli na pristaništu, ispred Upravne zgrade kompanije. U dijelu Odluke u kojoj se pobrojavaju postupci koji se smatraju težom povredom radne dužnosti zbog kojih se radnici mogu sankcionisati davanjem otkaza, piše da je to i „nevlašćena komunikacija (pisana ili usmena) sa medijima, institucijama, pravnim licima i pojedincima, a u vezi sa djelovanjem poslodavca“. „Ukazujemo da je akcenat stavljen na neovlašćenu komunikaciju zaposlenih. Dakle, svaka eksterna komunikacija, uključujući i komunikaciju sa državnim institucijama, a koja ne proizilazi iz ovlašćenja i opisa radnih zadataka zaposlenog, osim komunikacija zaposlenog: sa nadležnim državnim organima zaduženim za pitanja korupcije (član 143a, tačka 6 Zakona o radu), nadležnim džavnim organima zaduženim za zaštitu prava radnika (član 142a, tačka 5 Zakona o radu), nadležnim državnim organima zaduženim za zaštitu životne sredine (član 143a, tačka 7 Zakona o radu), a u vezi je sa djelovanjem poslodavca, predstavlja neovlašćenu komunikaciju, i našim internim aktom je takvo činjenje definisano kao povreda radne obaveze“, objašnjavaju iz Pomorskog saobraćaja.

Izuzeci uopšte nisu navedeni u Odluci.

U toj firmi početkom oktobra ove godine, prvi put nakon privatizacije, osnovan je sindikat za čijeg je predsjednika izabran radnik u biletarnici Ivan Vučinović. Na to, kao i na poziv Sindikata Inspekciji rada da provjeri legalnost novih ugovora o radu, direktor Dejan Ban je reagovao tako što je Vučinovića odmah premjestio na novo i do tada nepostojeće radno mjesto i poslao ga da na ulici pored trajektnog pristaništa u Kamenarima, broji kamione i autobuse koji ne ulaze na trajekt. Ban je nedavno Vučinoviću dao otkaz, prethodno ga optuživši da je napravio „težu pivredu radne discipline“ time što je navodno neovlašćeno komunicirao sa medijima u vezi djelovanja svog poslodavca, odnosno „odavao poslovne tajne“.

U Uputstvo za postupanje zaposlenih prilikom dolaska inspekcijskih organa stoji da je zaposleni dužan da inspektora koji vrši nadzor upozori da nije ovlašćen da sa njime komunicira i uputi ga na odgovorno lice u firmi, kao i da ukoliko inspektor i pored toga, nastavi da insistira da o nečemu dobije izjavu zaposlenog, „mu saopšti da dalje može da radi kako misli da je ispravno da radi, ne ometajući ga“.

„Nakon toga je zaposleni dužan u potpunosti prekinuti komunikaciju sa inspektorom do dobijanja drugih instrukcija od starne pretpostavljenog“, piše u Uputstvu.

Iz menadžmenta kompanije „Vijestima“ su rekli da povodom takve prakse „nijesmo nikada imali problema sa inspekcijama jer se radi o zakonitom postupanju u postupku inspekcijskog nadzora“. Ipak, prilikom nadzora od strane pojednih organa, kao što je to npr. Inspekcija sigurnosti plovidbe, primarna adresa za davanje informacija koje trebaju inspektorima, nisu ovlašćena lica u kompaniji već odgovorna lica na brodovima - zapovjednici trajekata, ili čak i članovi niže posade, a koje kao takve, prepoznaju Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe i Zakon o sprečavajnju zagađenja mora. Stoga se njima nikako internom odlukom poslodavca, ne bi smjela propisivati zabrana da komuniciraju sa inspektorima. „Mi nijesmo upoznati da je neko od inspekcijskih službenika bilo koje inspekcije insistirao da postupak inspekcijskog nadzora sprovede kontaktirajući sa licima koja nijesu ovlašćena za to i ne vjerujemo u tačnost takve informacije, koju, po sistemu rekla-kazala, a po “kazivanju mnogobrojnih očevidaca poznatih Vijestima”, ne prvi put, prenosite. A ako se tako nešto i desilo, onda je takvo ponašanje inspekcijskog službenika nezakonito i inspekcijski nalaz, ma kakav bio, ne bi proizvodio pravno dejstvo“, poručili su iz uprave kompanije.

Iz Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore ni nakon više od nedjelju dana nisu odgovorili na pitanja „Vijesti“ u vezi ovakvog sprečavanja vršenja efikasnog inspekcijskog nadzora od strane menadžmenta Pomorskog saobraćaja, odnosno o zabranama koje ta firma propisuje svojim zaposlenima da se u slučaju kada to smatraju za shodno, oni uopšte mogu obratiti nadležnim državnim organima i institucijama sistema.

Menadžment: Prijavite nas hitno nadležnima

Na pitanje „Vijesti“ da li krše elementarna ljudska prava svojih radnika time što propisuju nove zabrane zaposlenima, iz menadžmenta Pomorskog saobraćaja su novinara pozvali da ih zbog toga - prijavi nadležnima.

„Nijesmo svjesni da, definisanjem povrede radne obaveze na ovakav način, kršimo Ustav i suzbijamo zakonska prava radnika, pa vas molimo da ovu stvar pod hitno prijavite, što vam inače neće biti prvi put, kako bi nas prizvali pameti“, odgovorili su iz kabineta direktora.

Oni su kao „neukusnu podmetačinu“ ocijenili konstataciju iz drugog pitanja „Vijesti“ na osnovu kojeg propisa menadžment sprečava vršenje inspekcijskog nadzora nad tom kompanijom tako što zaposlenima najstrože zabranjuje da komuniciraju sa inspektorima.

„U slučaju inspekcijske kontrole, subjekat nadzora je kompanija, a kompaniju u postupku inspekcijskog nadzora može da zastupa samo odgovorno lice, odnosno ono lice koje je za to ovlašćeno shodno opštem aktu i upisu u Privrednom registru (član 23 Zakona o inspekcijskom nadzoru i član 54 Zakona o upravnom postupku). Odgovorno lice je jedino ovlašćeno da u ime subjekta nadzora, daje objašnjenja, predlaže izvođenje dokaza i preuzima pismena u inspekcijskom postupku, a sve u cilju uspostavljanja istinitog činjeničnog stanja. Vršenje inspekcijskog nadzora bez učešća odgovornog lica je nezakonito, čak i u slučaju da inspekcijski organ ne zatekne odgovorno lice subjekta nadzora na mjestu vršenja nadzora (član 27 Zakona o inspekcijskom nadzoru)“, objašnjavaju iz menadžmenta.