Država je zakazala u borbi sa maloljetničkim kockanjem - prošle godine izrečene su tek četiri kazne vlasnicima kladionica i kockarnica u kojima su zatečeni maloljetnici, u ukupnom iznosu od 6.600 eura.
Neaktivan odnos države prema tom pitanju dokazuju fotografije maloljetnih učenika koji odmore, pa i časove, provode u kladionicama i kockarnicama, u neposrednoj blizini vaspitno-obrazovnih ustanova.
Član 3a Zakona o igrama na sreću propisuje da udaljenost objekta u kojima se priređuju lutrijske igre na sreću i posebne igre na sreću, od obrazovnih ustanova (osnovnih i srednjih škola) ne može biti manja od 250 metara.
No, uprkos tome kockarnice su najčešće blizu obrazovnih ustanova.
Kockarnica u Ulici Vasa Raičkovića, nadomak Građevinske škole, svakodnevno je puna srednjoškolaca, mahom maloljetnih. Fotografije iz te kockarnice objavljene su prošle sedmice na društvenoj mreži Fejsbuk.
“Zakon o igrama na sreću zabranjuje maloljetnicima ulazak u objekte u kojima se priređuju igre na sreću. Iako je primjena ove norme u nadležnosti inspekcije, inspektori nemaju zakonskih ovlašćenja za postupanje prema maloljetnicima, zbog njihovog specifičnog položaja. Stoga se nadzor vrši u saradnji sa pripadnicima MUP-a, u čijoj je nadležnosti rad sa maloljetnicima”, kazali su “Vijestima” iz Uprave za inspekcijske poslove.
Priznaju da kockarnice i kladionoce kontrolišu periodično i po potrebi.
“U 2017. godini izrečene su četiri kazne zbog povrede navedene zakonske odredbe. Izrečene su kazne u iznosu od po 1.650 eura u svakom od ovih slučajeva”, saopštili su iz UIP.
Iz Ministarstva prosvjete napominuju da nijesu nadležni za kontrolisanje kretanja djece van obrazovnih ustanova, odnosno škola.
“Sa druge strane, kao institucija koja vodi obrazovni sistem, apelujemo i podržavamo napore nadležnih organa da kontrolišu ulazak maloljetnih lica u kladionice”, apeluju iz resora prosvjete.
Petar Đukanović iz Centra za građansko obrazovanje smatra da institucije nijesu dovoljno posvećene preveniraju loših navika:
“A tome u prilog govori i mali broj kazni koje se izriču kladionicama i kazinima koji posluju neprimjereno blizu škola”. Ističe da navika kockanja vrlo lako prelazi u “svoj patološki izraz i onda negativno utiče na obrazovanje mladih, odnos prema sebi i vršnjacima, porodični život, a na kraju može odvesti u različite oblike delinkvencije”.
“Vrlo malo se vodi računa o tome gdje mladi provode slobodno vrijeme, imaju li dovoljno prilike odnosno sadražaja da ga kreativno utroše i provedu. Mladim ljudima je neophodno ponuditi sadržaje koji osmišljavaju njihovo slobodno vrijeme, umjesto da u slobodno vrijeme budu prepušteni žeđi kladioničara za lakom zaradom”, poručio je Đukanović
Društvo forsira hedonizam i kriminal
Đukanović navodi da pored ciljanih mjera koje doprinose otklanjanju opasnosti koje vrebaju mlade i uvlače ih u začarani krug kocke (adekvatna prevencija, kažnjavanje kladioničara koji maloljetnicima omogućavaju klađenje, sprečavanje otvaranje kladionica u blizini obrazovnih institucija), opšti društveni kontekst i svi njegovi akteri imaju važnu ulogu da spriječe nastajanje problema kockanja kod mladih.
“Ako živimo u društvu koje kao modele ponašanja forsira hazarderstvo, hedonizam, kriminal i druge upitne vrijednosne matrice, jasno je da jedino opštom društvenom akcijom možemo praviti ozbiljnije pomake u sprečavanju epidemije kockanja kod mladih”, zaključio je on.
Bonus video:
