LITIJE ŠIROM CRNE GORE

Perović: Braneći svetinje, branimo državu Crnu Goru

Litije se od Božića organizuju dvaput sedmično, četvrtkom i nedjeljom
63359 pregleda 1022 komentar(a)
Sa litije u Nikšiću, Foto: Saša Milović
Sa litije u Nikšiću, Foto: Saša Milović
Ažurirano: 16.02.2020. 22:07h

U gradovima širom Crne Gore i večeras su održani molebani i litije u znak protesta protiv usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Litije se od Božića organizuju dvaput sedmično, četvrtkom i nedjeljom.

Građani Pljevalja i večeras su mirno prošetali ulicama grada u litiji koju je 21. put organizovala Srpska pravoslavna crkva nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Pročitano je saopštenje Pljevaljskog odbora za odbranu svetinja a okupljenima se obratio i Darko Đogo professor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči.

Pljevaljski odbor za odbranu svetinja obavjestio je građane da će narednu litiju u četvrtak predvoditi mitropolit crnogorsko- primorski Amfilohije koji će i služiti moleban u crkvi svete Petke.

"Svojim krsnim hodom putevima i stazama Crne Gore, osveštali smo vrijeme i prostor i ispunili kanjone, gore i doline ljubavlju, mirom i radošću I zagrlili jedni druge bogoljubljem i bratoljubljem. U našim litijama su naša braća i sestre svih uzrasta, od odojčadi do đedova i baba, pa smo ukinuli i ono što nas je decenijama dijelilo da bismo svi bili jedno i da bismo zajedno branili naše svetinje. Vaskrsla je naša vjera, vaskrsle su naše nade, a vaskrsao je i čisti obraz naše države, koji su neki decenijama prljali. Pokušali su i pokušavaju mnogi da nas zavade sa našom braćom i komšijama, naručuju tekstove u režimskim pljuvaonicama, podmeću neistine, sami iscrtavaju i pišu gnusne poruke optužujući druge za to, pozivaju, zastrašuju, prijete, prave pritisak na čestite ljude. Neznaveni pojedinci i režimski protagonisti se oglašavaju, nesvjesni da nijesu dorasli veličini ovih događaja, te nastoje da nas smute. Ali, ne ide im za rukom. Stoga su ovi divni događaji svojevrsno sito, kroz koje je prosijano najljepše žito za naša buduća duhovna i narodna polja", navodi se u saopštenju Odbora koje je pročitao sveštenik Borivoje Pantić.

Odbor je zahvalan "svim čestitim Pljevljacima, koji su dokazali da duša ovoga grada nije izgubljena, te da je gospodstvenost koja nas je uvijek krasila, preživjela sve muke i nevolje".

"Hvala i onima koji su zvanično protiv nas, jer nam pokazuju dobar primjer kakvi ne treba da budemo. Bog na sve i o svima misli, a mi smo tu da razumijemo njegove znakove pored puta", piše u saopštenju.

Pljevlja, litija
Pljevlja, litija autor: Goran Malidžan
Na hiljade građana i večeras je prošetalo ulicama Nikšića u znak protesta zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Litiju je u gradu pod Trebjesom nakon molebana u Sabornoj crkvi Svetog Vasilija Ostroškog predvodio mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, sa nikšićkim sveštenstvom i monaštvom.
Sa litije u Nikšiću
Sa litije u Nikšiću autor: Saša Milović
Rektor Cetinjske bogoslovije, Gojko Perović poručio je večeras ispred manastira Savina u Herceg Novom da narod Crne Gore koji je danima u molebnim hodovima i molitvama, braneći svetinje brani zapravo državu Crnu Goru, prenosi Radio Herceg Novi.
Vlasti u Crnoj Gori je poslao poruku da nema potrebe da u 21. vijeku utvrđuje identitet Crnogoraca, jer Crnogorci 1.000 godina znaju šta su.
"Naš narod zna, ako nijedan drugi zna ovaj ovdje, koliko se carstava promjenilo, država od kada je ovaj manastir napravljen. Velika su carstva uvjek bila i mijenjala se, ali naš narod je znao da postoji veliko carstvo koje je gore na nebu. I znao je svaki mudri vladar da u njegovoj državi, pored toga što ima ambasadu Amerike, Rusije, Britanije i svih tih velikih zemalja, dobro je da ima ambasadu nebeskoga carstva u svome gradu, u svojoj državi. Samo ludome je moglo pasti na pamet da kaže da će ta ambasada nebeskoga carstva sad biti moje, moje države. To nikome palo nije nikad na um", rekao je Perović.
On je kazao da je Ivan Crnojević posljednji srpski vladar koji se sklonio pod lovćenskim kršem bježeći od turske najezde.
"Sklonio se u Do, tamo ispod Lovćena i posvetio manastir Presvetoj Bogorodici kao što je i ovaj manastir Savina posvećen majci Božijoj i rekao : "Ovo ostavljam crkvi i da nije nekome slučajno poslije mene kad dođe ili neko od moga roda, neko drugi kome Bog bude dao da vlada ovdje, da mu nije palo na pamet da to uzme od crkve i prepiše sebi". XV vijek. Pa kad je knjaz Nikola stao malo na noge i ojačao svoju državu u Glasu Crnogorca ima zapisano 1895. "Obnavljam ovu svetinju koju je izgradio Ivan Crnojević da se zna da ovo ostaje crkvi da bi crkva napredovala na blagoslov naroda" i tačno knjaz Nikola kaže koji je to narod i pravoslavne crkve. To se zna. A da ne bi, pošto je knjaz Nikola bio pjesnik, da je to njegova pjesma, Valtazar Bogišić koji je napisao opšti imovinski zakonik, kako pričaju danas pravnici, ja nisam pravnik, on je otac svih crnogorskih pravnika. Taj otac crnogorskih pravnika u tome djelu kaže “postoji više imaoca odnosni onih ljudi koji imaju imanje u Crnoj Gori. Jedno je država, drugo je crkva, treće je privatna svojina. To se znalo prije 150 godina", rekao je Perović i dodao da narod i sveštenstvo koji izlaze na litije optužuju da ruše crnogorsku državu.

"Mi upravo, braneći svetinje, branimo i ovu državu, jer kada bi bilo po ludoj pameti onih koji su pisali ovaj zakon, a napisali su da će to biti onoga koji je prije 1918. pravio te manastire. Pa da vidimo ko je pravio te crkve. Ovaj manastir ide pravo putem vladika Ljubibratića u Tvrdoš jer su ga oni gradili, manstir Morača koji su podigli Nemanjići, jedan od najljepših manastira, ide Nemanjićima, Piva Sokolovićima, episkopima hercegovačkim i patrijarsima pećkim, Đurđevi stupovi Nemanjićima", kazao je Perović.

"Mi smo ubačeni elementi istine, jer volimo samo istinu i da kažemo samo istinu. Do sad nije bilo vladara da kaže da j ono što je crkveno postaje državno, niti je danas u Evropi niko napisao zakon sličan ovom. U Evropi nema Zakona o vjerskim slobodama u koji su udrobljena imovinska pitanja i pitanja svojine. Nema takvog zakona kao što su se sjetili naši naučnici da naprave takav zakon kakvog nema nigdje na svijetu", kazao je Perović.

Rektor Cetinjske bogoslovije osvrnuo se i na noć kada je usvojen Zakon o slobodi vjeroispovjesti uz ocjenu da da je zakon usvojen u ono doba noći kada su hapsili Isusa Hrista i poveli ga na raspeće, a svaki normalan posao, kazao je on, se radi po danu.

Poručio je i da se dobro zna šta se radi iza ponoći kada pošten narod spava, gdje se ide i šta se radi.

"Mi smoi građani ove države koliko i oni i ne mogu nam mjeriti koliki smo Crnogorci ni koliki smo Srbi, u ovoj našoj državi prije 27.12. bilo je zakona po kome si mogao suditi ako misliš da je nešto tvoje a ne moje, imao si zakone o imovinsko-pravnim odnosima, o državnom katastru, o parničnom postupku, o upravnom postupku. Ali, probala država da se sudi za Ćipur i Kruševac, u parničnom postupku, pred sudovima ove zemlje. Nismo išli u Beograd ni u Trebinje i dobila je Mitropolija spor. Znači ne ide im. Ne možeš ukrasti pred sudovima. I šta su onda napravili? Zakon po kojem ćemo između vlade i crkve raspravljati šta je čije i to u katastru koji je podređen vladi. Tu ćemo utvrditi šta je čije. E pa ne damo svetinje", poručio je Perović uz ocjenu da je sve svima jasno, te da sada samo treba da vidimo na koja se vrata izlazi.

"Sve će manje biti otvorenih vrata. Zato se molimo presvetoj Bogorodici sa ovoga mjesta da prosvjetli um ljudima da se ne natežemo, da se ne gužvamo, ne potežemo. Sve se dobro zna, nismo pali s Marsa. Gospodinu predsjedniku da poručimo da nema potrebe da u 21. vijeku zaokružuje, ili pravi ili utvrđuje identitet Crnogoraca jer smo mi Crnogorci stari barem 1 000 godina i dobro znamo i ko smo i šta smo i bez njegovih zakona. A Boga mi i vi Bokelji malo bolje znate ko smo i šta smo! Sve u miru da prođe u miru i strpljenju, mi možemo ovako do ljeta i da spojimo Božić sa Božićem i Savindan sa Savindanom", poručio je Perović.

Od crkve Svete Tekle litija je večeras prošla ulicama Danilovgrada ka Orjoj Luci.
Iz Crkvene opštine Danilovgrad saopštili su da je učestvovalo više hiljada ljudi.
Iako je prvobitno najavljeno da će litija ići do crkve na Orjoj Luci, mještani tog naselja tražili su da se to ne radi.
Oni su, kako su objavili pojedini mediji, revolitirani sinoćnjom bakljadom nadomak mjesnog groblja.
Tražili su da policija otkrije ko su osobe koje su palile baklje.
Sveštenik Željko Ćalić okupljenima je kazao da čašu meda u kojoj je žuč pije svako pokolenje, ali da je stvar svakog čovjeka da li će biti na strani istine.
"Na ovom mjestu ima puno znamenitih ličnosti. Samo da se sjetimo sveštenika Rista Boškovića, uglednog sveštenika onog vremena koji je baš zato što je bio na strani istine i pravde strašno postradao od svojih bližnjih. Da se sjetimo i Blaža Boškovića, đenerala, koji je takođe stradao od bratske ruke..."
Ćalić je rekao da je Bog dao slobodu svakom čovjeku, a da od njega zavisi da li će da je upotrijebi ili zloupotrijebi.
"Molimo se Bogu i želimo da i oni kojima se nisu dobro oči otvorile, da razumiju riječi Hristove da slijepac kad slijepca vodi, oba završe u jamu...Naši preci su se više branili od spoljnjih neprijatelja, ali Kainov pelcer je zatrovao neke od nas...Evo ovih dana, djeca i monahinje nose svjećice i ikone, ali neko nas karakteriše kao državne neprijatelje, pa se čak i bune, skupljaju potpise da nam zabrane litiju, a šta mi radimo loše, koji je to naš grijeh kojim nas osuđujete? Da li što smo hrišćani, što volimo svetinje, a svetinja je obraz naš. To je ono u Crnoj Gori što nam je ostalo - obraz. Glavu damo, obraz ne damo", kazao je on.
Nakon toga okupljeni su skandirali "Ne damo svetinje"...
Rekao je da su poslednjih dana "neki namjerno dizali tenzije da bi ih isprovocirali", ali da nisu uspjeli u tome.
"Ali to pokazuje do čega bi došlo da počne primjena ovog Zakona, došlo bi do sukoba. Mi branimo Crnu Goru, branimo svog brata i ne damo da pane krv bratska...Ovo što se desilo u Danilovgradu uznemirilo je duhove", kazao je on aludirajući na zabranu da litija dođe do crkve na Orjoj Luci.
Sa litije u Danilovgradu
Sa litije u Danilovgradu autor: Jelena Jovanović
Litija u Baru:
Sa litije u Baru
Sa litije u Baru autor: Čitalac "Vijesti
Sa litije u Baru
Sa litije u Baru autor: Čitalac "Vijesti
Sa litije u Baru
Sa litije u Baru autor: Krsto Plamenac
Sa litije u Baru
Sa litije u Baru autor: Krsto Plamenac
Nakon molebana koji je služen u starogradskoj crkvi Sveta Trojica krenula je litija ka crkvi Svete Petke u Budvi. Više hiljada okupljenih je uzvikivalo "Ne damo svetinje" i "Crna Gora i Srbija to je jedna familija".
Litiju su predvodili sveštenici Mitroplije crnogorsko-primorske i gradonačelnik Budve Marko Bato Carević.
Nakon litije, u porti crkve Svete Petke, protojerej stavrofor, paroh podgorički Boris Brajović poručio je okupljenima "izgubićemo mnoge bitke, ali ovu jednu nećemo i ne smijemo".
"Da bi našim potomcima, unucima i praunucima ostavili da dobiju one naše izgubljene bitke. I to je dovoljno da smo narod sa samo jednom dobijenom bitkom i to Hristovom", kazao je Brajović i poručio: "Zato ne boj se stado malo, jer si među mnogim narodima izabrano. Braćo i sestre, nema stajanja, do slobode naše Crne Gore idemo."
Sveštenik Branko Stanišić iz Argentine poručio je "ili povući bezakoni zakon ili se povući sa vlasti".
"Srcem smo ovdje, istrajte u borbi, jer se miris pobjede osjeća”, kazao je Stanišić.
Predsjednik crkvene opštine Budva i gradonačelnik Marko Bato Carević kazao je da je da su dostojanstvene litije izraz borbe protiv "nečuvenog i necivilizacijskog zakona".
"Ponosan sam na sve vas, jer ovo Budva ne pamti, odavno Budva nije imala složnije ljude. Hvala onima koji su mislili da će nas razjediniti , oni su nas samo zbližili. Ovo je borba za očuvanje naših svetih crkava i poruka onima da će moći tako sa crkvama. Mi smo branioci i čojstva i junaštva i svega onoga što je gradilo Crnu Goru”, poručio je Carević.
Sa litije u Budvi
Sa litije u Budvi autor: Vuk Lajović
Carević
Carević autor: Vuk Lajović
U Plužinama je u crkvi Svetog Jovana Krstitelja služen moleban, a građanima se obratio arhimandrit Petar Petrić iz kijevsko-pečerske lavre koji je kazao da je čitav svijet zadivljen odlučnošću naroda u Crnoj Gori koji je spreman da strada za svoju vjeru.
"Nikoga mi ne mrzimo, ničije nećemo, ali svoju svetinju ne damo", poručio je Petrić.
Kako je kazao narod već dva mjeseca šeta molitvenim hodom ne samo zato što su te svetinje gradili naši preci, što su ovdje grobovi naših predaka i što na tim grobovima gradimo našu sreću, već zato što se radi o nečem još važnijem i uzvišenijem, a to je strah da se ne izgubi vječni život.
Prema riječima Petrića ne radi se samo o oduzimanju i prisvajanju crkve i imovine, već se dovodi u pitanje spasenje naše duše i naše postojanje.
Kako je kazao litije u Crnoj Gori su put za Isusom, a taj put je uvijek trnovit, ali na kraju tog puta uvijek dolazi vaskrsenje čitavog naroda.
Poželio je i onima koji tako ne misle da u njima uvijek bude Duh sveti i da znaju razlikovati dobro od zla.
Nakon molebana i Petrićevog govora, litija koju su predvodili Petrić i igumani manastira Zagrađe i Pivskog manastira, Lazar i Jeftimije, i plužinski paroh, jerej Miroslav Mihailović, prošla je ulicama grada.
Sa litije u Plužinama
Sa litije u Plužinama autor: Svetlana Mandić
Litija je od manastira Ostrog do Nikšića krenula u 14 sati. Predvodilo ju je ostroško monaštvo, a pridružili se građani sa Bogetića.
Litija od Ostroga do Nikšića
Litija od Ostroga do Nikšića autor: Željko Vuksanović
Kolašinci su još jednom litijom gradskim ulicama pokazali neslaganje sa usvojenim Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. Nakon molebana u crkvi svetog Dimitrija građani su krenuli izmijenjenom trasom, u odnosu na prethodne litije. Prošli su Ulicom Milivoja Bulatovića, dijelom Ulice Dunje Đokić, pa potom Ulicom Palih partizanki, preko Trga borca, pored Opštine i vratili se do crkve.
Sa litije u Kolašinu
Sa litije u Kolašinu autor: Dragana Šćepanović
Litija u Andrijevici:
Na moleban i litiju u Bijelom Polju danas je stigao i sveštenik Predrag Popović, koji je krenuo pješice iz Velike Plane do Ostroga.
Litija u Bijelom Polju ide do ckrve svetog Nikole u Nikoljcu.
"Ovdje su kazali Crna Gora, ja vas ne zovem više Crnogorci, već Svetogorci. Ja sam morao krenuti put Ostroga, jer Anđeo gospodnji zna kada je i za koga vrijeme. Mi smo prvi pastiri Hristovi koji moramo da idemo u borbu sa vukovima. Crkva je oduvijek bila kao košnica, koja je sakupljala svoj narod i davala med svakome ko je od nje tražio”, kazao je o. Popović.
On je rekao da je čast svih nas da idemo tamo gdje su ugrožene svetinje.
“Da ih branimo životima svojim, da ih branimo dušama svojim i da ne damo da nas gaze, prozivaju i da nas razdvajaju . Niko, nijedan car od ovoga svijeta, jer mi smo crkva i tijelo Hristovo”, kazao je Popović.
On je dodao da je malu grupu sa kojom pješači na crnogorskoj granici presrela grupa SAJ-ovaca, ali da mu tada srce zaigralo od radosti, jer je znao da je na pravom putu.
Sa litije u Bijelom Polju
Sa litije u Bijelom Polju autor: Jadranka Ćetković
Sa litije u Bijelom Polju
Sa litije u Bijelom Polju
Građanima Berana se na molebanu u porti manastira Đurđevi stupovi danas obratio sveštenik Miloš iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i poručio je da čitav svijet gleda u Crnu Goru.
"Budite sigurni u to. Čitav hrišćanski svijet, i na istoku i na zapadu prati ova dešavanja i vašu upornost da odbranite svetinje", rekao je on.
Miloš je dodao da je došao iz Amerike da se pokloni gospodstvenom skupu u Beranama.
"Gospoda nisu oni što se lijepo oblače, već oni koji nose gospoda u sebi", kazao je on.
On je prenio poruku pravoslavnih vjernika iz Čikaga i Liberitvila da se zajedno sa pravoslavcima u Crnoj Gori mole i održavaju litije u želji da se odbrane svetinje.
"Jer svetinje i vi ste jedno. Svetinje su u vama i vi ste u svetinjama", kazao je Miloš.
Današnja litija u Beranama bila jedna od najmasovnijih do sada.
Građanima Berana koji su se okupili u centru, na kružnom toku kod autobuske stanice pridružile su se brojne litije i stanovnici mjesnih centara koji su prepješačili desetine kilometara iz raznih pravaca.
Pored obezbjeđenja koje su postavili organizatori duž čitave trase, policija je na svim raskrsnicama regulisala saobraćaj.
Litija i moleban u Beranama protekli su mirno.
Sa litije u Beranama
Sa litije u Beranama autor: Tufik Softić
Sa litije u Beranama
Sa litije u Beranama autor: Tufik Softić
Preporučujemo za Vas