Mikrobit je dosad ušao u 100 osnovnih škola

Đaci kreativni kad imaju alat

Mikrobit računari ušli su u crnogorske učionice prije dvije godine, kroz projekat “Škole za 21. vijek”, a rezultati su već vidljivi
2194 pregleda 0 komentar(a)
Mikrobit je dosad ušao u 100 osnovnih škola, Foto: Balsa Rakočević
Mikrobit je dosad ušao u 100 osnovnih škola, Foto: Balsa Rakočević

Izgradnjom malih hidroelektrana (mHE) dio vode iz potoka i rijeka koristi se za proizvodnju energije, ali su graditelji u obavezi i da dio ostave za normalno funkcionisanje živog svijeta i potrebe ljudi. Taj nivo vode, za koji mještani koji žive uz rijeke tvrde da često nije ispoštovan, naziva se “biološki minimum”.

Učenici OŠ “Vuk Karadžić” iz Berana prepoznali su problem nepoštovanja biološkog minimuma i napravili sistem koji pokazuje kad voda iz rijeke smije da se crpi, a kad ne, i ukazuje ako biološki minimum nije ispoštovan. Čitav sistem zasnovan je na mikrobitu, “malom računaru, velikih mogućnosti”.

Mikrobit računari ušli su u crnogorske učionice prije dvije godine, kroz projekat “Škole za 21. vijek”, kojeg realizuje Britanski savjet. Do sada je u 100 od 162 osnovne škole, podijeljeno 2.940 mikrobit računara. Zahvaljujući njima, kroz mikrobit sekcije, osnovci su uz podršku nastavnika razvili brojne projekte - pored mjerača biološkog minimuma, tu su i alarmni sistem koji upozorava na krađu, dozer za ljekove, automatska kućica za ptice, automatizovani plastenik, igrica za učenje matematike za djecu sa poteškoćama u razvoju…

Mali računar koji je “kupio” svijet priprema djecu za tržište

Mikrobit računar razvila je BBC obrazovna fondacija 2016. godine, a četiri godine kasnije prisutan je u školama u više od 50 zemalja širom svijeta.

U Crnoj Gori, prije dvije godine, naprije je realizovan pilot projekat kroz koji je nekoliko škola upoznato sa mikrobitom, a nakon toga krenula je i realizacija punog projekta “Škole za 21. vijek”. U pitanju je trogodišnji obrazovni program vrijedan 10 miliona funti. Program je osmislio i vodi Britanski savjet, a finansira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva. Cilj programa, koji se realizuje u partnerstvu sa nadležnim obrazovnim institucijama zemalja učesnica, jeste da milion učenika uzrasta od 10 do 15 godina u zemljama zapadnog Balkana stekne vještine kritičkog mišljenja i rješavanja problema.

mikrobit
Učenici sa Cetinja kreirali su dozer za ljekove(Foto: Privatna arhiva)

Iz Britanskog savjeta u Podgorici dodaju i da će, kroz program, djeca usvojiti i praktične vještine programiranja i imati priliku da usavrše vještine kroz programiranje fizičkih uređaja. Dodatno, kako je “Vijestima” kazala direktorica Britanskog savjeta Vanja Madžgalj, cilj je i da se djeca na neki način pripreme za tržište.

“Kad je raspušteno nekadašnje Ministarstvo za informaciono društvo, formirana su druga ministarstva, koja su preuzela nadležnosti ranijeg resora - Ministarstvo javne uprave preuzelo je ulogu razvoja e-servisa i e-tržišta, Ministarstvo ekonomije brigu o razvoju digitalne infrastrukture, Ministarstvo nauke razvoj inovacija i naučnih istraživanja… Pokrenuti su i projekti kao što je Naučno-tehnološki park, država je inovacije stavila u centar ekonomske politike, urađena je i Strategija pametne specijalizacije… U toj priči postoji praznina - šta radi obrazovni sistem? Na koji način djecu pripremamo za taj svijet ekonomije”, kaže Madžgalj.

škk
Program "Škole za 21. vijek" realizuje se u saradnji sa resorom prosvjete: Damir Šehović i Vanja Madžgalj(Foto: Balša Rakočević)

Dodaje da programiranje i druge digitalne vještine nisu zastupljeni u planovima i programima obrazovnog sistema u Crnoj Gori.

“Djeca koja su zainteresovana, priliku da programiraju dobijaju tek na univerzitetu, a tad je već kasno. Nedostatke formalnog sistema obrazovanja, pored visokog obrazovanja, nadomještavaju civilni i privatni sektor, firme i organizacije poput Amplituda, Digitalizuj.me, Domena… Veliki je jaz i nastavnicima nedostaju vještine, ali oni sami ne mogu da sprovedu reformu. Ni škole nisu najbolje opremljene, a učenici ne mogu da čekaju”.

Nisu samo nastavnici informatike dio mikrobit klubova

Kroz program “Škole za 21. vijek”, od planiranih 800, obuku za mikrobit dosad je prošlo skoro 500 nastavnika i direktora škola. Program je podijeljen na cikluse u trajanju od šest mjeseci i u svakom od njih, u jednom geografskom regionu, obuhvaćeno je do 30 škola. Tada se radi obuka direktora i nastavnika, škole opremaju uređajima, a istovremeno osnivaju mikrobit klubovi. Te klubove, objašnjava Madžgalj, ne vode samo nastavnici informatike, već su u njihov rad uključeni i drugi - nastavnici likovnog, biologije, matematike... Razlog tome je, dodaje ona, jer su i problemi koje treba riješiti složeni i zahtijevaju poznavanje različitih oblasti.

“Shvatili smo da su djeca spremna da uče na novi način, na bazi rješavanja problema, projekata, istraživanja… kao i da uče kroz saradnju različitih sekcija - programera, biološke sekcije, ekološke… jer problemi su multidisciplinarni i nisu jasno ograničeni po sektorima. Moramo primjenjivati i sintetisati znanja iz različitih oblasti da bismo rješavali proleme. Moramo imati znanja iz tehnike, biologije, programiranja, matematike… da bismo napravili jedan uređaj”, poručuje Madžgalj.

Tokom svakog ciklusa, škole rade na mikrobit projektima, a kao kruna svega, organizuje se takmičenje u mikrobit programiranju za tu grupu škola. Prošle godine, pobjednici dva nacionalna takmičenja bile su škole “Njegoš” sa Cetinja i “Vladimir Nazor” iz Podgorice. Osnovci sa Cetinja pobjedu su odnijeli zahvaljujući projektu “Dozer za ljekove”, dok su đaci škole iz Podgorice prvo mjesto zaslužili projektom “Zimsko prihvatilište za ptice”. Oni su napravili kućice koje imaju automatizovanu hranilicu, pojilicu i grijanje, koje pticama omogućava da bezbijedno prezime.

nazor
Britanska ambasadorka Alison Kemp sa učenicima OŠ “Vladimir Nazor”(Foto: Privatna arhiva)

Madžgalj ne krije zadovoljstvo zbog toga kako su učenici i nastavnici prihvatili mikrobit. Posebno je raduje jer su, kako kaže, osnovci i njihovi nastavnici u sredinama koje su na periferiji nekih dešavanja, pokazali izuzetnu kreativnost. Među njima su upravo učenici OŠ “Vuk Karadžić” iz Berana, škole u koju je mikrobit ušao još dok je program bio u pilot fazi.

“Učenici su sa nastavnikom Milunom Čukićem napravili automatizovan plastenik gdje nekoliko mikrobitova mjeri vlažnost vazduha, vode, temperaturu, svjetlost, vjetar… i automatski uključuje pumpu, pali i gasi svjetlo, otvara prozore… u skladu sa očitanim podacima. Ista škola se javila nedavno sa novim projektom za zaštitu biosfere riječnih voda koje se koriste za hidroelektrane. Napravili su sistem za očuvanje biološkog minimuma, kad smije da se crpi voda, a kad ne. To su radili zajedno sa biološkom sekcijom. Djeca su jako kreativna, shvatili smo da im samo treba dati alat”.

Jednostavan za korišćenje

Rad na mikrobit uređaju je jednostavan, poručuju njegovi kreatori. Mikrobit se povezuje na računar putem USB kabla. Nakon povezivanja, već je dostupan za programiranje. Program se može pisati kroz pisanje koda, ali i prevlačenjem već spremnih blokova koji su programirani za određene radnje i operacije. Programirati se može na računaru, ali i na mobilnom telefonu i tabletu. Na internet stranici microbit.org dostupan je velik broj materijala - lekcije, ideje… koji zainteresovanima mogu pomoći da savladaju ili usavrše znanja za rad sa mikrobitom.

U Britanskom savjetu, osim činjenice da će djeca kroz igru naučiti da programiraju ili makar razumiju koncept pisanja programa, važnim smatraju što tokom savladavanja te vještine, djeca uče i da rade u timovima, da sarađuju, uče kako da identifikuju neki problem, da istu situaciju vide iz različitih uglova, a potom nađu način i kako da ga riješe.

“Centralna tema projekta ‘Škole za 21. vijek’ zapravo je razvoj kritičkog mišljenja i rješavanja problema za djecu, a mikrobit je samo sredstvo da se to i postigne”, poručila je Madžgalj.

Četvrto nacionalno takmičenje u mikrobit programiranju biće održano 9. marta u nikšićkom “Tehnopolisu”.

Škole koje osvoje prva dva mjesta, zajedno sa školama koje su zauzele prvo i drugo mjesto na decembarskom takmičenju - OŠ “Vladimir Nazor” i OŠ “21. maj” iz Podgorice, učestvovaće na regionalnom takmičenju. Zbog novog virusa korona, datum i mjesto održavanja biće naknadno saopšteni.

Programiranje obavezno gradivo od sljedeće godine

Rad na mikrobit uređajima zasad se izučava samo kroz mikrobit klubove, a učenici informatiku slušaju samo jednom sedmično, 45 minuta, ali programiranje nije obuhvaćeno planovima.

Madžgalj je “Vijestima” kazala da je to bio motiv da Britanski savjet i Zavod za školstvo inoviraju obrazovne politike.

“Uradili smo tri značajna dokumenta - inovirali smo predmetni program informatiku sa tehnikom od petog do osmog razreda i uveli programiranje, tako da će svi učenici, kroz novu plan i program, naučiti da programiraju. Na bazi Evropskog okvira digitalnih kompetencija uradili smo naš lokalni okvir za učenike, koji treba da se integriše u sve predmete - informaciona pismenost, upravljanje podacima, sigurnost na internetu, komunikacija, kreiranje digitalnih sadržaja… Napravili smo i priručnik kako će se sve te kompetencije ugrađivati u sve predmete - od likovnog, muzičkog”, kazala je Madžgalj.

Tako bi, kako je dodala, od sljedeće školske godine, programiranje ubuduće trebalo da zauzima 25 odsto ukupnog godišnjeg plana.

“Time ćemo obezbijediti da svi učenici dobiju osnovna znanja iz programiranja, neće svi postati programeri, ali će svi dobiti osnovnu pismenost u tom smislu”, poručila je Madžgalj.

Nakon što programiranje bude uvedeno u osnovne škole, svakako, biće neophodne i izmjene programa za srednjoškolce, kako naučeno ne bi “otišlo u vjetar”...