Ozarenog lica, jer su donijele ljekove i namirnice, platile račune, Miodrag Backović iz Podgorice dočekao je Jelenu i Jovanu, volonterke Crvenog krsta. Koliko je insistirao na razgovoru, činilo se da se taj sedamdesetogodišnji samac najviše obradovao prilici da sa nekim porazgovara.
Na preporučenoj distanci, u srijedu, pored volonterki, ispred njegovih vrata bili su i reporteri “Vijesti”.
U prepoznatljivim prslucima Crvenog krsta, noseći rukavice i maske, volonterke su kese za Backovića spustile ispred vrata njegovog stana, pozvonile i udaljile se.
“Tu su vam oba računa, provjerite da li je sve dobro… Lijek pijete na osam sati i morate da ispijete cijelu kutiju… Provjerite je li sve u redu, račune i kusur. I, jeste li spremili smeće da iznesemo”, tekao je polako razgovor.
“Neko ga je ponio, ja ne znam”, iznenađeno reče čika Miodrag, a djevojke uglas: “Možda imate dobre komšije”.
Backović je jedan od velikog broja onih kojima od uvođenja mjera protiv širenja novog virusa korona, volonteri Crvenog krsta svakodnevno pomažu na različite načine.
U srijedu, pored tima koji je na terenu, pored ostalih, obavljao trgovinu i za Backovića, drugi tim u magacinu je pakovao, a treći distribuirao humanitarnu pomoć.
Kristina, Jelena, Al Ammar, Anastasija i Rahima tog dana u kol centru primali su pozive. A poziva je ovih dana, kaže predsjednica CKCG Milica Kovačević, i deset, pa i 20 puta više nego u “normalnim” okolnostima. CKCG, centrala u Podgorici, ima jedan fiksni telefon koji, priča ona, povremeno zazvoni.
“Više poziva inače ide našim opštinskim organizacijama, nego nama”, objašnjava.
Od pojave novog virusa korona i uvođenja mjera protiv širenja zaraze, CKCG otvorio je dva nova broja. Tako su, objašnjava Kovačević, pozivi centralizovani i jednostavnije se koordiniraju sve aktivnosti na terenu.
“Samo ovdje, u prosjeku dnevno dobijemo 150 i 200 poziva… a ljudi i dalje zovu i fiksni broj. Broj poziva je ogroman. Za samo četiri dana od kako smo otvorili nove linije, registrovali smo oko 2.000 zahtjeva”, kaže.
Kovačević dodaje da im se građani obraćaju i putem društvenih mreža.
Zovu za pomoć jer nemaju priliku da rade
CKCG ima redovne korisnike - godišnje redovnim distribucijama obuhvaćeno je do 2.000 porodica. Ovih dana, prema riječima Kovačevićeve, bilježe i velik broj novih.
Među njima, kako je rekla, ima onih koji rade za dnevnicu - poput taksista, zaposlenih u ugostiteljskim objektima, samohranih majki koje su zarađivale čisteći po kućama, a sada ne mogu da ostvare ranije dnevne prihode i obezbijede osnovne životne namirnice, prije svega, za djecu.
“Ima i građana koji u ovom momentu nisu ugroženi, ali su zabrinuti da će im nestati zalihe”, dodaje Kovačevićeva.
Volonteri su ovih dana na raspolaganju i onima kojima je zbog mjera protiv širenja koronavirusa preporučeno da ne napuštaju domove ili su im propisane mjere samoizolacije.
“Naši volonteri dnevno prikupljaju te vrste potreba, čuju se sa tim građanima i dogovaraju kad je najbolje da dođu do njih, preuzmu spisak potreba i novac, odu u nabavku i donesu namirnice. Nije to ni samo kupovina, na raspolaganju smo i za plaćanje računa…”, objašnjava ona.
Volontera zasad ima dovoljno
Širom Crne Gore, pa i u Podgorici, mnogi nude pomoć i građani se i sami organizuju da pomognu. Iz Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) više puta upozorili su da se slične aktivnosti, kao mjera protiv širenja koronavirusa, realizuju uz obaveznu saglasnost i podršku Crvenog krsta.
Kovačevićeva kaže da CKCG zasad ima dovoljan broj volontera i objašnjava zbog čega je sada neophodna dodatna opreznost.
“Čini se da je u javnosti stvorena slika da mi branimo nekome da volontira, što apsolutno nije slučaj. CKCG i u redovnim okolnostima obučava i priprema volontere za ovakvu vrstu situacija: kako da komuniciraju sa korisnicima, kako da ih zaštite, uspostave kontakt... U ovakvim situacijama, prirodno je da se prvo oslonimo na naše volontere, koji su obučeni i koje poznajemo. Mi te ljude šaljemo u domove korisnika, u slučaju kupovine - oni moraju da uzmu novac, obave trgovinu, vrate kusur… To je razlog zašto smo u prvom momentu najviše na njih oslonjeni”, objašnjava ona.
Dodatno, sa novim volonterima je, kako je dodala, u danima kad nije preporučljivo da se na jednom mjestu okuplja više ljudi, teže je organizovati i edukaciju.
Kovačević je kazala da će svakako, ako bude neophodno, CKCG tražiti pomoć svih koji su se ponudili.
“Jako smo zahvalni svima”, poručila je ona.
Širom Crne Gore angažovano je oko 450 volontera CKCG, a Podgorici preko 50.
“To je za sada dovoljno. Na spisku ih ima mnogo više, a tu su i naši zaposleni. U ovim situacijama moramo da vodimo računa i o korisnicima, ali i o volonterima. Ovo su, uslovno rečeno, rizične situacije i za njih, zbog čega ne želimo ni njih da ugrozimo”, poručila je.
Iz CKCG kazali su da zasad imaju i dovoljno namirnica za distribuciju, da se, kao i uvijek, oslanjaju na svoje resurse i rezerve, ali da su dobrodošle donacije.
Podsjećaju da je porodica Glendžo obezbijedila 3.000 paketa sa hranom i higijenskim artiklima za najugroženije porodice, “Voli” je donirao 1.000 humanitarnih paketa, kompanija Red Commerc preko četiri tone krompira, Šajo grupa 100 hiljada kilograma brašna…
“Donacije su nam vrlo značajne, već smo poslali dio za opštine na sjeveru, ovih dana ćemo i za jug, do kraja sedmice za sve opštine. Ali, moramo biti svjesni da ova situacija može da potraje i da baš zbog novih grupa ugroženih korisnika očekujemo sve više zahtjeva. Ovo je apel za sve, posebno privredu, da daju doprinos da zajedno odgovorimo na potrebe najugroženijih”, poručila je ona.
Manje informacija i poštujte mjere
Pored distribucije humanitarne i pomoći u nabavci, CKCG ima i tim psihologa, koji pruža psihosocijalnu podršku.
Jedna od njih, psihološkinja Jelena Šofranac, kazala je “Vijestima” da ih građani pozivaju uplašeni nastalom situacijom.
“Objasnimo im da je strah potpuno prirodna reakcija, jer smo u situaciji koja je potpuno nepoznata za sve nas… Često zovu i da provjere informacije koje su čuli putem medija, pitaju se koliko će ovo da traje, kad će ponovo moći da izađu, kako da se bave aktivnostima na koje su navikli. Kroz razgovor, objasnimo im kako da se nose sa stresom i sugerišemo da smanje količinu informacija koje dobijaju na dnevnom niovu”, kaže Jelena.
Dodaje da nema potrebe da se gleda svaki mogući dnevnik i čitaju sve objave. “Dovoljno je da se čovjek jednom do dva puta dnevno informiše, jer će u vijestima čuti sve što je važno”, poručuje Jelena.
Važno je, kaže, i da ljudi shvate da je, u dijelu prevencije, kontrola u njihovim rukama. “Samo poštujte sve preporučene mjere”, dodaje ona.
Osnovna uputstva za volontere i korisnike
Šta svaki volonter CKCG mora da zna
Volonteri CKCG prolaze višednevne obuke. Kada se ukaže potreba za dodatnim brojem ljudi na terenu, novi volonteri bi, objašnjava Kovačevićeva, morali da dobiju makar osnovne informacije - kako da kontaktiraju korisnike, kako da komuniciraju sa njima i kako da im pristupe, da vode računa o njihovoj i svojoj bezbjednosti...
“Morali bi da nauče i kako da reaguju u konfliktnim situacijama, da nauče kako da se zaštite potencijalnih optužbi”, objasnila je ona.
Kako da ste sigurni da je neko volonter CKCG
Svi volonteri Crvenog krsta nose prepoznatljivu opremu i imaju legitimacije. Predsjednica CK objašnjava da je to način da građani mogu da ih prepoznaju.
“Povjerenje vrlo važno. Nekog treba da pustite u kuću, da date nekom novac da vam nešto kupi… Ako se i desi neka neprijatna situacija, važno je da ljudi znaju kome da se obrate, a mi ćemo znati da li je u pitanju naš volonter ili nije. Dosad nismo primijetili da je bilo zloupotreba, ali ranije iskustvo pokazuje da ima onih koji koriste slične situacije i predstavljaju se kao naši volonteri”, kaže Kovačevićeva.
Bonus video:
