PLANTAŽE BOBIČASTOG VOĆA

Američka borovnica na pljevaljskoj Kosanici

Nikola Macanović kaže da je posadio 2.000 od planiranih 3.200 sadnica i da za koju godinu očekuje prinos od četiri do pet kilograma po biljci
9155 pregleda 2 komentar(a)
Sadnja borovnice, Foto: Privatna arhiva
Sadnja borovnice, Foto: Privatna arhiva

U pljevaljskom selu Kosanica, Baranin Nikola Macanović podiže plantažu američke borovnice na površini od jednog hektara.

Mladi građevinski inžinjer porijeklom iz Pljevalja na ovaj korak se odlučio jer, kako kaže, smatra da se od poljoprivrede može sasvim dobro živjeti.

“Rođen sam u Baru, radim u Tivtu, ali ovo smatram vrlo ozbiljnim poslom. Profesionalno pristupamo ovome i uopšte ne želim da se to zadrži na nekoj individualnoj proizvodnji. Planiramo da povećamo površinu zasada i da napravimo jednu ozbiljnu priču”, ističe Nikola koji ovih dana vrijedno radi na realizaciji svojih planova.

Prodaja nije problem: Macanović -
Prodaja nije problem: Macanović -(Foto: Privatna arhiva)

Priča da je na ideju da uzgaja borovnicu došao prije dvije godine

“Ideja je potekla sa moje strane. Ja i otac smo razgovarali o tome, razrađivali ideju i evo uspijevamo da to sprovedemo u djelo. Nadam se još koji dan i planirani posao će biti završen. U pitanju je sadnja američke visokožbunaste borovnice na površini od jednog hektara. Uzeli smo dvije sorte, prva je djuk, ona sazrijeva nešto ranije, krajem jula i početkom avgusta, a druga sorta je aurora i ona sazrijeva nešto kasnije, krajem avgusta i početkom septembra. Po pola hektara će ići na obje sorte”, objašnjava Macanović.

Prema projektu, predviđena je sadnja 3.200 sadnica borovnice, a Macanović kaže da su do sada posadili oko 2.000.

Sadnice su nabavili u Holandiji.

Nikola kaže da se ulaganja po hektaru kreću od 50 do 100 hiljada eura.

Sedam hektara zemlje u Kosanici kupili su sopstvenim sredstvima, a ostatak finansiraju novcem koji su za projekat dobili od Investicionog razvojnog fonda.

“Mogu reći da smo profesionalno pristupili ovom projektu. Angažovali smo firmu koja se profesionalno bavi time koja nam je pomogla, dala neke smjernice, instrukcije. Odobreno nam je kreditiranje, što nam je omogućilo da radove privodimo kraju i zasadimo materijal. Nama je cilj da ispoštujemo sve savjete i standard da bismo ostvarili što veći rod. Nabavićemo protivgradnu mrežu, kao i sistem za navodnjavanje koji je obavezan. Zbog ove situacije još nismo u situaciji da to nabavimo, ali nam nije to još uvijek toliko hitno jer nam u prvoj godini to i nije toliko neophodno”, ističe Macanović. Za uzgoj borovnice Macanović se odlučio zbog toga što je, kako kaže, riječ o zdravom voću koje je sve popularnije u svijetu.

“Kako je ova borovnica voće koje je u svijetu popularno iz razloga što je dosta zastupljeno što se tiče zdrave ishrane, zdravog života, fitnesa kojima teži današnji način života, odlučili smo da krenemo da uzgajamo borovnicu i da imamo neki kvalitetan proizvod”, ističe Nikola.

Prvi rod Macanović očekuje sljedeće godine.

“Ovog ljeta ne očekujemo nikakav rod. U ovoj sezoni samo orezujemo biljku, dok sljedeće ljeto očekujemo neki mali prinos, otprilike 800 do 900 grama ploda po biljci. Svake godine se taj prinos povećava, tako da za neke dvije do tri godine očekujemo puni rod od 4 do 5 kilograma po biljci. Ukoliko naravno pravilno postupamo po preporukama za uzgoj, očekujemo da ćemo godišnje imati prinos od 13 do 16 tona po hektaru”, ističe Macanović.

Macanović tvrdi da ovaj proizvod nije teško plasirati na tržište, ako ako se dovoljno potrudite.

“Optimista sam po prirodi tako da smatram da možemo da plasiramo. Crna Gora je malo tržište, međutim vrlo je aktivno u ljetnjim mjesecima kada ta borovnica i stiže kao plod. Mi smo tu našu ljetnju turističku sezonu koja je svake godine sve razvijenija uzeli kao nešto gdje ćemo probati da plasiramo proizvod, i da nađemo kupce koji dolaze iz inostranstva. Osim njih, naravno, tu su i domaći potrošači”.

Traži vlagu i veću nadmorsku visinu

Visokožbunasta američka borovnica potiče iz SAD. Dostiže visinu od 3-4,5 metara, a najbolje uspijeva na vlažnim staništima i većoj nadmorskoj visini. Zbog specifičnosti korjenovog sistema, veoma je osetljiva na sušu. Borovnica se na nešto većim površinama gaji i u Kanadi, Holandiji, Engleskoj, Novom Zelandu, Australiji, Čileu, Švajcarskoj, Belgiji, Njemačkoj...

Borovnica pripada grupi jagodastih voćaka i veoma je značajna i korisna sa aspekta hranljivosti i ljekovitih svojstava ploda. 4 - 6 eura, zavisno od kvaliteta, je otkupna cijena kilograma borovnice na veliko, kaže Macanović