IZVJEŠTAJ ZA POSLJEDNJU GODINU MANDATA SRETENA RADONJIĆA

ASK: Donacija i poklona sve više, ali je teško otkriti sumnjive

U Izvještaju o radu ASK-a upozorava se na potrebu obuka koje se tiču neprimjerenih darova
3726 pregleda 0 komentar(a)
:Radonjić (desno) sa sadašnim v.d. Savom Milašinovićem, Foto: Luka Zeković
:Radonjić (desno) sa sadašnim v.d. Savom Milašinovićem, Foto: Luka Zeković

Agenciji za sprečavanje korupcije prošle godine prijavljeno je 25,2 odsto više poklona i 65,4 odsto više donacija u odnosu na one iz 2018. godine, a posebno je značajan porast broja prijavljenih sponzorstava kojih je gotovo šestostruko više, stoji u Izvještaju o radu za 2019. Međutim, u njemu se upozorava da se mora više uložiti napora na otkrivanju skrivenog sukoba interesa kroz primanje nepriklanih donacija.

Izvještaj se odnosi na posljednju godinu mandata Sretena Radonjića, koji je krajem decembra prešao na mjesto predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.

Prošle godine Agenciji je 25 institucija prijavilo da su njihovi predstavnici dobili 159 poklona. Godinu ranije taj odnos bio je osam institucija i 127 poklona.

Kada su u pitanju donacije, 2018. godine ih je bilo 537 a prošle 888, koje je primilo 72, odnosno 166 institucija.

Sponzorstva su skočila sa 41 na 279, koje je primilo osam, odnosno 107 institucija. “Pa ipak, s obzirom na to da tokom 2019. nije održana nijedna obuka za obveznike zakona iz organa vlasti koje se odnose na obaveze prijavljivanja poklona, sponzorstava i donacija, potrebno je kroz projekte podrške obezbijediti edukaciju predstavnika organa vlasti u dijelu zakonskih obaveza u tom domenu. Takođe, neophodno je obezbijediti podršku za edukaciju službenika Odsjeka za vođenje postupka u dijelu koji se odnosi na otkrivanje skrivenog sukoba interesa kroz primanje neprikladnih donacija i sponzorstava”, navodi se u dijelu izvještaja koji se odnosi na preporuke.

Takođe se navodi da je u cilju adekvatnog ispunjavanja nadležnosti Agencije u ovoj oblasti potrebno raspisati oglase za popunjavanje radnih mjesta u Odsjeku do povratka zaposlenih sa bolovanja.

U dijelu koji se tiče dostavaljanja imovinskih kartona po različitim osnovama, iz ove institucije ističu da od početka rada registruju trend rasta njihovog broja. U stalnom je porastu i procenat dostavljenih vanrednih imovinskih kartona koji se tiču uvećanja imovine vrijednosti preko 5.000 eura.

“Budući da se uvećanje imovine kroz dosadašnju primjenu zakona pokazalo kao kompleksno pitanje, potrebna je ekpertska podrška u cilju definisanja i preciziranja specifičnosti i razrješenja nedoumica u toj oblasti”, navodi se u izvještaju. Problem pravilnog prijavljivanja uvećanja imovine Agencije postao je očigledan nakon što je Vladina Komisija za stambena pitanja saopštila imena dobitnika stanova i stambenih kredita pod povoljnim uslovima. Agencije je u izvještaju i tome posvetila dio, ističući da je djelujući po inicijativi Centra za građansko obrazovanje i Institut alternativa na kraju pokrenula postupak protiv dvoje javnih funkcionera, od kojih je u jednom slučaju postupak završen, a u drugom je bio u toku.

Iz Agencije ističu i da su u 2019. značajno je smanjen broj pokrenutih prekršajnih postupaka zbog nedostavljanja redovnog godišnjeg kartona (za 42,6 odsto u odnosu na 2018), što je, dodaju, rezultat svakodnevnih konsultacija sa zakonskim obveznicima, ali i obuka i kampanja.

U dokumentu se dodaje da je prošle bilo dvostruko više pokrenutih prekršajnih postupaka zbog dostavljanja netačnih i nepotpunih podataka u izvještajima nego u 2018.

Konstatovano je i da je prethodne godine na osnovu mišljenja i odluka Agencije ukupno 57 javnih funkcionera dalo ostavke, a javne funkcije razriješena su četiri. U dokumentu se dodaje da je registrovan porast procenta osnovanih prijava zviždača, odnosno postupaka u kojima su utvrđena ugrožavanja javnog interesa ili neki drugi vid nepravilnosti.

“Naime, u 27,4 odsto postupaka po prijavama okončanih u 2019. utvrđeno je ugrožavanje javnog interesa/nepravilnost, što je za oko 15 odsto više u odnosu na 2018. Taj podatak ukazuje u kolikoj mjeri su zviždači doprinijeli sprečavanju ili otklanjanju različitih vidova ugrožavanja javnog interesa”, stoji u dokumentu, gdje se dodaje i da je njihovo djelovanje u dijelu koji se tiče oglašavanja radnih mjesta u trajanju od jednog dana u institucijama javnog sektora imalo je za posljedicu prestanak ovakve prakse. Kada je u pitanju pristup računima, u toku 2019. saglasnost za pristup računima dalo je ukupno 57 odsto javnih funkcionera, te 65 odsto državnih službenika.