epidemija stvorila ogromne probleme

Korona lagerovala 12 tona sira

Nikšićanin Radivoje Miljanić kaže da je ove godine povećao proizvodnju, ne sluteći da će neki virus poremetiti planove i njemu, kao i kooperantima od kojih otkupljuje mlijeko, i stvoriti ogromne probleme
33693 pregleda 53 komentar(a)
Šta sa sirom, Foto: Luka Zeković
Šta sa sirom, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 18.04.2020. 20:12h

Nikšićanin Radivoje Miljanić je 2012. godine odlučio da poslije 16 godina rada u bankarstvu osnuje farmu koza i proizvodi organsku hranu. Počeo je sa 15 koza, da bi danas njegovo stado, na farmi koja se nalazi u Podbožuru, oko 25 kilometara od Nikšića, brojalo 250 koza i dvadesetak govedi.

U Gornjem Polju ima pogon za proizvodnju kozjeg, ovčjeg i kravljeg sira, jogurta i surutke. Pošto je prošla godina bila uspješna, ali i pokazala da postoje potrebe za većom količinom sira, Miljanić je ove godine povećao proizvodnju, ne sluteći da će neki virus poremetiti njegove planove i njemu, kao i kooperantima od kojih otkupljuje mlijeko, stvoriti ogromne probleme. 

sss
Trenutno na lageru više od 12 tona sira(Foto: Luka Zeković)

Trenutno se na lageru nalazi više od 12 tona sira, nove količine mlijeka svakodnevno pristižu, a Miljanić, koji je među rijetkima u Crnoj Gori koji se bavi i primarnom i sekundarnom proizvodnjom, kaže da je svjestan da od opstanka njegovog biznisa zavisi njegova, ali i porodice 12 radnika, kao i 20 kooperanata.

“Imamo 20 kooperanata sa izuzetno dobrim stočnim fondom od oko 1.500–2.000 grla koza i ovaca. Imamo kooperante u Trepčima i Banjanima koji žive isključivo od miljeka. Ako mi ne uspijemo da otkupimo svo mlijeko, ne preradimo, prodamo i ne platimo tim ljudima, kako će oni opstati”, kaže Miljanić koji je pet godina učio o kozama i poljoprivredi, posjećivao farme u Švajcarskoj, pohađao više od 40 seminara prije nego što je kupio prvu kozu.

miljanić
Porodični biznis doveden u pitanje: Miljanić(Foto: Luka Zeković)

“Nikome nije mogao da padne na pamet ovako loš scenarij, da zbog jednog virusa, koji koliko god da je komplikovan i težak, padne u vodu naših deset godina rada. Pitanje je kako ću održati porodicu koja živi od ovog posla. Imam gotovo 20 članova porodice, imamo veliku farmu koza, farmu krava. Kako to sve složiti? Da li zaštiti samo firmu, pa pustiti kooperante niz vodu, sačuvati svoje zaposlene, porodicu, ili sve to držati zajedno pa kockati na jednu kartu. Ako uspijemo - uspijemo, ako ne uspijemo, onda ćemo svi zajedno niz vodu. Oni će ostati bez otkupa, mi bez novca. Taj sir ne znači ništa ako se ne proda. Na kraju ćemo svi zajedno završiti, mi u stečaj, oni bez mlijeka”, kaže Miljanić.

Objašnjava da je 70 odsto prošlogodišnje prodaje išlo na hotele i restorane na primorju i da je čak prošlogodišnja predsezona pokazala da je bila veća potražnja za njihovim sirom od ponude.

“U martu prošle godine imali smo manjak sira, pa smo ove godine pojačali zimsku proizvodnju, dali podsticaj farmerima da pripreme koze ranije, da se ranije muzu, da bi bili što spremniji za sezonu. Imamo ogromni lager koji je bio osnov da bismo kvalitetno odradili turisitčku sezonu. Međutim, zbog pojave koronavirusa, u martu smo imali pet puta manji promet u odnosu na isti period prošle godine, dok je promet u aprilu manji sedam puta od prošlogodišnjeg. Sada imamo, što kozjih, što ovčjih, i dijelom kravljih sireva, preko 12 tona za tržište i sve je to pod znakom pitanja”, kaže čovjek čiji sirevi godinama unazad osvajaju brojne nagrade na najprestižnijim sajmovima u regionu.

sir nk
Sedamdeset odsto prošlogodišnje prodaje išlo na hotele i restorane na primorju(Foto: Luka Zeković)

Bez obzira na situaciju nije želio, kako kaže, da “povuče ručnu” kada je otkup mlijeka u pitanju, svjestan da kooperante ne može ostaviti na cjedilu. Kako vegetacija buja, tako se poveća i količina i kvalitet mlijeka, a Miljanić i dalje svakodnevno otkupljuje i prerađuje.

“Naši kooperanti su uložili dosta u kvalitetna stada, objekte, opremu i pretpostavljam da je dobar dio njih morao da uzme i kredit. Koriste prirodne resurse i imaju najbolji kvalitet mlijeka, pa su i naši sirevi kvalitetni. Svi znamo kako stočari rade, žive, koliko su njihovi dani dugi i radni. Kako će biti ove godine i koliko će njih moći da ‘preživi’ ako se ovo sad ne složi, to je neizvjesno. Daćemo sve od sebe da nađemo način da se ovo održi, da ti ljudi ne bi napustili sela. Svi znamo koliki je problem radne snage u poljoprivredi, pogotovo u stočarstvu. Ako već postoje takva domaćinstva koja su dobro složila svoju infrastrukturu, onda moramo naći način da spasimo taj otkup, jer će koronavirus proći za mjesec, dva, tri, a živjećemo i poslije toga. Ne smijemo pustiti da ti ljudi napuste domaćinstva i odu u bijeli svijet zato što nismo bili sposobni da kupimo mlijeko i platimo im po zasluženoj cijeni. Sada se svi bavimo zdravljem ljudi i to je najbitnije, ali kada sve ovo prođe bojim se da će veliki problem biti sa ekonomijom, makar ekonomijom stočara”.

fff
Sa farme Mrvaljevića(Foto: Luka Zeković)

Planovi kooperanta pali u vodu

Jedan od kooperanata od koga Miljanić otkupljuje mlijeko je i Ranko Mrvaljević koji u selu Trepča, 16 kilometara od Nikšića, ima farmu od 120 koza i jaradi. I on je, kao i Miljanić, imao velike planove za ovu godinu, ali je od njih, za sada, morao da odustane.

fff
Sa farme Mrvaljevića(Foto: Luka Zeković)

“U planu je bilo da iz Bugarske uvezemo oko 50-60 grla njihove balkanske kalofer koze, da uradimo novi objekat od oko 250 kvadrata, napravimo još jedno izmuzište za 12 koza i vjerovatno uposlimo dva radnika. Zbog situacije sa virusom i prodaje koja nije sigurna, odustali smo za sada od toga”, kaže tridesetogodišnji Mrvaljević koji je prije sedam godina odlučio sa roditeljima i bratom da se vrati na selo i bavi stočarstvom.

Miljaniću, sa kojim, kako kaže, ima izuzetno dobru saradnju, dnevno isporuče 250 litara mlijeka, mada su namjeravali da tu količinu povećaju.

ddd
Drži 120 koza i jaradi: Mrvaljević(Foto: Luka Zeković)

“Dogovorili smo se bili sa njim da dnevna isporuka ide do 400 litara. Međutim, zbog virusa to smo odložili i ostajemo na dnevnoj litraži kolika je bila do sada. Zavisimo od turističke sezone i tada ostvarimo najveći prihod. Kako ćemo izaći iz svega ovoga, vidjećemo. Nama su ogromni dnevni troškovi i ako nemamo prihoda, mi to ne možemo izdržati. Ogroman je uvoz sira, lageri su veliki, i ako Ministarstvo poljoprivrede ne izađe u susret nama poljoprivrednicima i sirari, ne vidim neki izlaz. Vidjećemo do kada će potrajati ova situacija. Nadamo se boljem i da neće doći do toga da moramo da smičemo stada”. 

fff
Sa farme Mrvaljevića(Foto: Luka Zeković)

Šta će biti od turističke sezone?

Miljanić ističe da je u svakodnevnoj komunikaciji sa kupcima sa primorja, ali da ni on ni oni ne znaju šta će biti od turističke sezone.

“Sve je neizvjesno i nemam percepciju kako će to sve izgledati. Nikakvi konkretni predlozi nisu došli sa bilo koje instance. Nisam u poziciji da odlučujem, iako ‘malo’ znam o ekonomiji, koji su to alati koji se mogu upotrijebiti da se proda taj sir na ovom tržištu, ako bude sezone, a ako ne, na neko drugo. Moram kao proizvođač i kao prerađivač da se bavim svojim poslom i da čekam da oni koji odlučuju naprave neke prave korake”.

aaa
Miljanić(Foto: Luka Zeković)

Prave poteze, kako kaže, očekuje od ministra poljoprivrede Milutina Simovića i predsjednika Privredne komore Vlastimira Golubovića, jer vjeruje, kako naglašava, u njihovu stručnost i sposobnost, kao i poziciju da mogu doprinijeti da se problem efikasno riješi.

“Vjerujem da će Simović i Golubović naći vremena i načina da spasu crnogorsko selo, da će pomoći da ti ljudi ostanu tu gdje su, jer su naši kooperanti dominantno ljudi koji žive po selima. Njima nije jednostavno ako izgube stada. Treba im deset godina da stvore nova. Reakcija mora biti brza jer je takvo doba godine. Da se ovo desilo u oktobru, drugačije bi bilo”, naglašava Miljanić.

A da li i šta će preduzeti resorni ministar i predsjednik Privredne komore, “Vijesti” nijesu uspjele da saznaju jer nijesu dobile odgovor na postavljena pitanja. Iz Ministarstva poljoprivrede nam je sugerisano da pitanja za njihov resor proslijedimo Nacionalnom koordinacionom tijelu (NKT), jer, kako rekoše, sve mora iće preko NKT-a, što su “Vijesti” i uradile, ali odgovor nije stigao.