nije trenutno moguće predvidjeti da li će se epidemija pojaviti na jesen

Mugoša: Mjere fizičkog distanciranja jedine imaju efekta do pronalaska vakcine

„Sve ovo što sada radimo, radimo upravo da bismo osigurali mirniju budućnost", poručuje direktor Instituta za javno zdravlje
18470 pregleda 58 komentar(a)
Mugoša, Foto: Savo Prelević, Savo Prelević
Mugoša, Foto: Savo Prelević, Savo Prelević
Ažurirano: 20.04.2020. 12:10h

Do pronalaska vakcine protiv virusa korona, mjere fizičkog distanciranja jedine imaju smisla i efekta u borbi protiv zaraze, kazao je direktor Instituta za javno zdravlje (IJZ) Boban Mugoša navodeći da u ovom trenutku nije moguće predvidjeti da li će se epidemija pojaviti na jesen.

„Jedno je sigurno – kakva god da bude jesen u Evropi i svijetu takva će biti i kod nas. Samo što ćemo se mi truditi da kao i do sada učimo na greškama i iskustvu drugih i zadržimo prednost nad virusom koji smo stekli pravovremenim sprovođenjem mjera“, naveo je Mugoša u intervjuu agenciji MINA.

Upitan da li je moguće da se na jesen ponovo pojavi epidemija koronavirusa, on je kazao da u ovom trenutku niko ne može dati tačan odgovor na to pitanje.

„Sve ovo što sada radimo, radimo upravo da bismo osigurali mirniju budućnost. Do pronalaska vakcine mjere fizičkog distanciranja jedine imaju smisla i efekta. Sve mimo toga rezultiralo bi ogromnim oboljevanjem i na žalost posljedičnim umiranjem“, rekao je Mugoša.

Svaki novozaraženi pacijent, kako je kazao, potencijalna je opasnost za dodatnu transmisiju novog koronavirusa, naročito ukoliko je takav pojedinac imao mnogo kontakata.

„Svakodnevno radimo veliki broj testiranja i pratimo situaciju na terenu, sa ciljem suzbijanja širenja virusa“, poručio je Mugoša.

boban mugoša
Mugoša(Foto: Savo Prelević)

Na pitanje da li se u Crnoj Gori može očekivati pojava epidemijskog repa, on je odgovorio da bi u konkretnoj situaciji sa COVID 19 rep mogao da se odnosi na asimptomatske vironoše koje su česte i mogle bi da dovedu do daljeg oboljevanja i nakon što najveći talas prođe.

Mugoša je objasnio da se terminom epidemijski rep obično označava manji broj slučajeva koji se pojavljuju nakon što prođe glavni i najveći talas obolijevanja.

„Više je karakterističan za bolesti koje se prenose hranom i kada se radi o zajedničkoj izloženosti – konzumiranju iste mikrobiološki neispravne hrane, kada nakon velikog i naglog skoka oboljelih imamo obično pojedinačne slučajeve koji nisu posljedica konzumiranja neispravne hrane već kontakta sa oboljelima koji su uzročnika počeli da izlučuju stolicom“, pojasnio je Mugoša.

Kako je dodao, jedina razlika od bolesti koje se prenose hranom je činjenica da bi svaki slučaj iz „repa“ vrlo lako mogao da postane novo žarište i nova epidemija.

Mugoša je rekao da je ovo vrijeme pokazalo da zaposleni u IJZ imaju pameti i stručnosti da se nose sa najvećim izazovima.

Kako je naveo, IJZ neprekidno radi svih 12 mjeseci i prati kretanje i obolijevanje od preko 80 zaraznih i nezaraznih bolesti.

„Sada je rad naših zaposlenih postao vidljiviji jer je riječ o globalnoj pandemiji, a mi ćemo se truditi da povjerenje dodatno izgrađujemo. Potvrdili smo da su zaposleni posao uvijek obavljali u skladu sa misijom IJZ - unapređenje i očuvanje zdravlja stanovništva“, poručio je Mugoša.

On je kazao da IJZ trenutno ima 216 stalno zaposlenih koji pokrivaju različite javno zdravstvene specijalnosti od epidemiologije, mikrobiologije, higijene, socijalne medicine, zdravstvene statistike sa informatikom, hemije, sanitarne hemije, nutricionizma.

„Tu su i drugi zaposleni koji iako nisu usko medicinski, niti javnozdravstveni kadar (administracija i tehnička služba), svojim radom i angažovanošću itekako doprinose da je Institut danas ovo šta je“, dodao je Mugoša.

Mugoša i Begić
Mugoša i pomoćnik direktora IJZ, Senad Begić(Foto: Savo Prelević)

On je kazao da suočeni sa novim izazovima, IJZ radi na uvećanju stručnog i naučnog kadra kako bi stvorili preduslove da mogu odgovoriti i najsloženijim zahtjevima, bilo da se radi o javnozdravstvenim, akademskim, ili naučnim.

Kako je naveo, u IJZ je zaposleno 12 doktora nauka (pet profesora i dva docenta), 14 magistara nauka, 46 ljekara specijalista, devet specijalista iz drugih oblasti u okviru domena djelatnosti Instituta (zdravstvena statistika i informatika, zdravstveni menadžment, sanitrna hemije, zaštita životne sredine, molekularna biologija, toksikološka hemija).

„U Institutu imamo 26 doktoranada, osam ljekara specijalizanata iz oblasti, epidemiologije, medicinske mikrobiologije i socijalne medicine“, rekao je Mugoša.

IJZCG, kako je dodao, posjeduje svu neophodnu opremu.

„Ali i sami znate da kada je riječ o ovakvim stvarima, zdravstvenim i načunim, oprema nikad dovoljno. Ova situacija je pokazala da se svako ulaganje u zdravstvo i nauku višestruko isplati“, kazao je Mugoša.

Saradnja sa Ministarstvo na visokom nivou

Govoreći o saradnji sa Ministarstvom zdravlja, on je naveo da je ona na visokom nivou.

„Iako je Institut primarno fokusiran na higijensko epidemiološke službe, preventivni i javno zdravstveni dio rada zdravstvenih ustanova, neraskidivno smo povezani i za kliniku, te se naša izuzetno kvalitetna saradnja ostvaruje i na tom polju“, dodao je Mugoša.

Mugoša i Hrapović
Mugoša i ministar zdravlja Kenan Hrapović(Foto: Savo Prelević)

Najčvršću vezu, kako je rekao, čine jedinice epidemioloških timova, koje je dužna da ima svaka bolnica.

„Svi u zdravstvenom sistemu imaju isti cilj, a to je dobro zdravlje građana, tako da je izuzetno lako okupiti se i dobro sarađivati kada su ciljevi koje dijelite isti“, kazao je Mugoša.

IJZ, kako je dodao, blisko sarađuje sa higijensko-epidemiološkim službama koje pripadaju Centru za prevenciju, u okvirima domova zdravlja.

„Blisko sarađujemo, odnosno IJZ vrši suportativnu superviziju njihovog rada – mi smo tu kao pomoć i podrška, dok gro terenskog rada i istraživanja u svojim opštinama oni samostalno iznose i na tome im treba biti izrazito zahvalan“, rekao je Mugoša.

Kako je kazao, bez obzira na to što su administrativno djelovi više zdravstvenih ustanova, svi epidemiolozi u državi izuzetno su dobro koordinirani, tako da reaguju i izvršavaju sve obaveze u cilju prevencije i sprječavanja zaraznih i nezaraznih bolesti kao jedan.

Govoreći o načinu preuzimanja uzoraka za ispitivanje iz drugih mjesta u Crnoj Gori, Mugoša je naveo da se najčešće uzorci donose u IJZ od strane nadležnih službi zdravstvenih ustanova, poštujući protokol o transportu uzoraka, a nekada predstavnici IJZ-a sami uzimaju uzorke.

„Može se reći da ne postoji daleka destinacija za potrebe zdravlja naših građana. Stižemo gdje god je to potrebno, u saradnji sa lokalnim higijensko-epidemiloškim službama“, zaključio je Mugoša.