"ne smijemo da zanemarimo psihološki imunitet"

Marković: Cilj je sačuvati fizičko i mentalno zdravlje

Savjetnica u psihoterapiji Jelena Marković za “Vijesti” govori o tome kako se nositi sa izolacijom, brigom o zdravlju i ekonomskom krizom u vrijeme krize uzrokovane virusom korona
4403 pregleda 1 komentar(a)
Jelena Marković, Foto: Privatna arhiva
Jelena Marković, Foto: Privatna arhiva
Ažurirano: 26.04.2020. 17:54h

Koliko je važno da svako od nas vodi računa o fizičkom, tako ne bi trebalo da zanemarimo i naš “psihološki imunitet” i sposobnost da na zdrav način odgovorimo na stres i izazove koje život stavi pred nas. Jer, što je neko mentalno otporniji, poručuje Jelena Marković, lakše će se nositi sa izolacijom, brigom o zdravlju, ekonomskom krizom, te drugim poteškoćama koje je donijela situacija sa novim virusom korona.

“Mentalno zdravlje važan je dio naših života”, kaže za “Vijesti” savjetnica u psihoterapiji i osnivač mreže za lični razvoj “Smart Change”.

“Usko je vezano za to kako ćemo razmišljati o stvarima koje nam se događaju, kako ćemo se osjećati i šta ćemo preduzeti po pitanju trenutne situacije. Sada kada smo suočeni sa izolacijom zbog pandemije, većina ima utisak da je pomalo ‘istrgnuta iz konteksta’. Sa puno bliskih ljudi morali smo da prekinemo kontakt, većina ima manje obaveza oko posla nego inače, a dnevna rutina nam je potpuno promijenjena. Kao što bi ovih dana svi trebalo da malo više vodimo računa o fizičkom imunitetu, tako je korisno da obratimo pažnju na naš ‘psihološki imunitet’, odnosno rezilijentnost”, poručuje Marković.

Objašnjava da je “rezilijentnost” sposobnost čovjeka da na zdrav i funkcionalan način odgovori stresu i izazovima sa kojima se suočava.

“Što je neko rezilijentniji, odnosno mentalno otporniji, to će se lakše i zdravije nositi sa izolacijom, brigom o zdravlju, ekonomskom krizom i drugim poteškoćama koje je situacija sa korona virusom donijela”, kazala je ona.

Neki ljudi su, prema njenim riječima, prirodno mentalno otporniji od drugih - kao što neki ljudi prirodno imaju snažniji imunitet od drugih.

“Ali, to ne znači da se otpornost ne može jačati, naprotiv. Postoji mnogo stvari koje možemo da radimo i u ovoj situaciji da pomognemo sebi. U idealnim uslovima, sada bi svako mogao sebi da priušti psihoterapiju ili psihološko savjetovanje. Ipak, i mimo toga, postoji puno besplatnih resursa. Institut za javno zdravlje pokrenuo je telefonsku liniju za pružanje psihološke pomoći građanima i mislim da je to jedna fenomenalna vrsta podrške”, kaže ona.

Važno je da postoji red

Za mentalno zdravlje i funkcionisanje, dodaje Marković, bitno je da postoji neka nova dnevna rutina.

“Da dan ima određenu vremensku strukturu i da postoji neki red. I ovo može da krene od veoma malih stvari - ići na spavanje i buditi se približno u isto vrijeme svakog dana, obavljanje sitnih zadataka po kući... Možda i najvažnija stvar za mentalno zdravlje u ovom periodu je redovno održavanje online ili telefonskog kontakta sa dragim ljudima.

Fizička izolacija nipošto ne smije da se pretvori u gubljenje veza sa dragim ljudima. Takođe, puno je online grupa podrške i besplatnih webinara koji nam mogu donijeti olakšanje i motivaciju da se pobrinemo za sebe”, kaže savjetnica u psihoterapiji. Marković ne smatra da se treba forsirati i da svi moraju da imaju kapacitet da “izvuku maksimum iz situacije”.

“Nije cilj da izađemo iz ovoga sa tečnim znanjem francuskog, trbušnjacima i kao vrhunski kuvari. Cilj je da izađemo iz ovoga iznad svega živi i zdravi, a to znači fizički i mentalno zdravi. Neko ima snage za kreativne projekte, vježbanje, učenje i slično, i to treba da iskoristi. Ali, neko živi u teškim uslovima, suočava se sa nasiljem u porodici ili ima problema sa anskioznošću i depresijom i od ranije. Bilo bi veoma bahato davati savjet tim ljudima - ‘pronađi najbolje u ovome, iskoristi ovo da naučiš nešto novo’.

Ponekad je najbolja stvar koju možemo da uradimo za sebe samo da smislimo malu i stabilnu strategiju preživljavanja dok stresna situacija ne prođe”, kaže Marković i dodaje da šta god da je nečiji mehanizam da se nosi sa korona krizom - u redu je.

“Nije takmičenje i nema prostora za stid i krivicu što nismo bili dovoljno produktivni ili što se ne nosimo bolje sa situacijom”, kaže Marković.

Pratiti zvanične i provjerene izvore

Portali poput “Vijesti” od početka korona krize bilježe i veći broj posjeta - u odnosu na prošlogodišnji uporedni period, ali i u odnosu na period prije početka krize. Jedan od razloga je i veća potreba građana da znaju šta se dešava u zemlji i svijetu. I taj poriv da se stalno provjeravaju informacije je, kaže Marković, sada normalan. “U kriznim situacijama svi želimo da znamo što više, jer osjećamo da nam je to važno za preživljavanje”, kaže ona.

Dodaje, međutim, da opsesivno iščitavanje beskrajnog mora sadržaja o koroni ne pomaže u brizi o mentalnom zdravlju. Pritom, važno je znati razdvojiti ono što su tačne, od informacija koje to nisu.

“Naročito je za um štetno praćenje neprovjerenih informacija - jer unose dodatnu zbunjenost i stvaraju još veću anksioznost. Teško je plivati u moru dezinformacija, jer niko od nas koji nismo ljekari nema dovoljno znanja i vještine da razluči šta je realna prijetnja, a šta je zabluda. I onda to može ići u jednu od dvije krajnosti - ili će nas svega biti strah, pa ćemo misliti da imamo simptome koje zapravo nemamo i vidjećemo opasnost u svemu, ili ćemo biti pretjerano ležerni i neodgovorni prema sebi i drugima, a to pravdati idejom o tome da ‘sve ovo i nije tako strašno’. Zbog toga je najzdravije ograničiti vrijeme provedeno u praćenju vijesti i voditi računa da pratimo samo provjerene informacije koje dolaze iz zvaničnih izvora, a da u potpunosti izbjegavamo tekstove iza kojih ne stoji dovoljno istraživanja ili čiji izvor nije provjeren”.

Njeguje odgovorni optimizam

Izolacija ne pada nikom lako. Marković kaže da je u početku i njoj bilo teško, od starta je riješena da bude odgovorna, pa obavlja samo one poslovne zadatke koji mogu da se urade online, od kuće.

“Nisam se više sedmica vidjela ni sa kim osim sa članovima najuže familije i nedostaju mi druženja i prijatelji. Prosto, trebalo mi je vremena da se adaptiram na situaciju. Mimo posla, vrijeme provodim tako što učim da sviram ukulele, čitam i istražujem o hobijima koji me i inače zanimaju. Vodim računa da jedem zdraviju hranu, pijem manje kafe, jer znam da kofein pojačava anksioznost, i koristim dodatno slobodno vrijeme da se naspavam. Radim na tome da njegujem odgovorni optimizam - zaista se najiskrenije nadam da će sve ovo proći brzo i da je ispred nas lijepo i mirno ljeto, a opet odgovornost i briga o zdravlju su na prvom mjestu i trudim se da se maksimalno pridržavam svih preporuka”.

Kaže i da je svjesna da je mnogo onih koji su zabrinuti zbog finansija, da ćemo vjerovatno svi osjetiti ekonomske posljedice.

“Nisam ekonomista i ne želim da nagađam kako bi sve ovo moglo da utiče na naše porodične budžete, mada većina nas već sada osjeća razliku. Ipak, koliko god da je teško, svi smo u ovome zajedno i dokle god smo zdravi i imamo snažan duh, bićemo u stanju da nađemo neko rješenje i da se oporavimo od ovoga”.

Preporučujemo za Vas