Crnogorske vlasti se u aktuelnoj situaciji, borbi protiv koronavirusa i mjerama koje su s tim u vezi preduzete za pomoć stanovništvu, nijesu adekvatno odnijele prema najranjivijoj populaciji u državi - izbjeglicama i interno raseljenim lica, kojih prema nekim podacima u državi još ima između petnaest i dvadeset hiljada.
To je ocijenio predsjednik Saveza udruženja izbjeglica i raseljenika u Crnoj Gori Mićo Marjanović.
“Nisam čuo ni vidio da su izbjeglice i raseljenici nešto do sada dobili, kako bi se i nama olakšala ova teška situacija“, kazao je kaže Marjanović.
On dodaje da ne zna šta će se dešavati u narednom periodu, s obzirom na to da je crnogorska Vlada tu populaciju svrstala među socijalno ugrožene, ali ističe da je to već trebalo do sada učiniti.
“Mi koji smo i dalje u Crnoj Gori, opredijeljeni smo da ovdje živimo. Kada se treba pohvaliti pred međunarodnom zajednicom, tada smo svačiji, a u stvari nismo ničiji“, konstatuje Marjanović.
Predsjednik te izbjegličke asocijacije kaže da je nezadovoljan jer je to, kako smatra, kategorija lica sa najnižim standardom u državi.
“Nije pokazano dovoljno senzibiliteta. Nekako stičemo utisak da smo u čitavoj situaciji zaboravljeni. Država jednostavno nije bila izdašna prema nama, a treba znati da raseljeni imaju najniže penzije“, kaže Marjanović.
Prema njegovim riječima, upravo je trebalo za pomoć uvrstiti i penzionere iz drugih država, kao što su oni iz Bosne i Hercegovine ili Kosova.
“Dijelili su pomoć svim penzionerima u Beranama, a preskočili su čak i nas koji imamo crnogorsko državljanstvo, koji smo porijeklom odavde, a imamo bijedne penzije iz država iz kojih smo izbjegli“, kaže Marjanović.
On objašnjava da su u posebno teškoj i opasnoj situaciji oko tri i po hiljade interno raseljenih koji se iz nekih razloga nijesu odjavili u Srbiji, a sada u Crnoj Gori zbog toga nemaju pravo na zdravstvenu zaštitu.
“Nemaju adekvatna dokumenta, i teško da će ih neko primiti i ukazati im ljekarsku pomoć“, kaže Marjanović.
On živi u novoizgrađenom naselju na Rudešu u Beranama, koje je građeno međunarodnim sredstvima, i to je, kako ističe, jedino dobro.
“Bilo ko iz ovih zgrada, u kojima je oko stotinu stambenih jedinica, ko bi vam rekao da nije dobro, ne bio bio dobronamjeran. Ove zgrade i novi stanovi, poslije onih baraka u kojima smo bili, vratili su nam nadu“, kaže Marjanović.
Prema njegovim riječima, uprkos teškoj situaciji, izbjeglice u ovom naselju u potpunosti se pridržavaju naredbi i mjera državnih vlasti i Nacionalnog koordinacionog tijela, i do sada nije bilo nijednog prekršaja u tom pogledu.
„Tu nam pomažu i pripadnici policije iz Berana, koji redovno obilaze naselje i vode računa o redu i miru, odnosno kontrolišu poštovanje mjera“, kaže Marjanović.
Najgora situacija u Gusinju, najbolja u Andrijevici
Prema njegovim riječima, najgora situacija od svih izbjegličkih naselja na sjeveru Crne Gore je ona u Gusinju, u izbjegličkom kampu Vrulja.
“Tu oko stotinu porodica još živi u kontejnerima i barakama. Ukazivao sam na to i aktuelnom misnistru rada i socijalnog staranja, koji je iz tog kraja. Razgovarao sam i sa predstavnicima međunarodne zajednice. Sve to do sad nije dalo rezultate, i zbog toga apelujem još jednom da se povede računa i da se i u ovoj situaciji obrati pažnja na to naselje”, kaže predsjednik Saveza udruženja izbjeglica i raseljenika.
On dodaje da je nešto bolja situacija, kada se radi o smještaju i higijenskim uslovima, u Andrijevici, gdje oko osamsto izbjeglica živi dijelom u stambenim zgradama, a dijelom u koliko-toliko boljim kućama u naseljima Kraštica i Prljanije.
U Beranama skoro deset odsto stanovništva čine izbjegli
Samo u Beranama i dalje nalazi utočište blizu četiri hiljade izbjeglica iz skoro svih eks jugoslovenskih republika. To je čak deset odsto ukupnog stanovništva ove siromašne sjeverne opštine.
Kada su izbjeglice našle utočište u Crnoj Gori, pomoći od međunarodnih humanitarnih organizacija bilo je toliko, da je ostajalo i da se dijeli socijalno ugroženom lokalnom stanovništvu.
Odlazak humanitarnih organizacija i prestanak socijalnih i humanitarnih davanja, ove ljude ponovo je odveo u tešku bijedu.
Sada im je pomoć posebno potrebna, da i oni prebrode tešku situaciju koju su donijeli pandemija i mjere ograničavanja kretanja.
Bonus video:
