Ako se poštuju standardi nema opasnosti samo rizika: Predajnik u Podgorici, Foto: Arhiva Vijesti

ZAPOSLENI U TELEKOMUNIKACIJAMA IZLOŽENI RIZICIMA OBOLJENJA, KOJA NEMA KO DA REGISTRUJE

Zračenje, stres i miš daleko od liste

Spisak ne sadrži profesionalna oboljenja informatičkog doba koja je odavno prepoznala Međunarodna organizacija rada. Nije obnovljena ni služba medicine rada, a Fond za zdravstveno osiguranje ne pokriva troškove uspostavljanja dijagnoze u drugim državama
15403 pregleda 4 komentar(a)
Ako se poštuju standardi nema opasnosti samo rizika: Predajnik u Podgorici, Foto: Arhiva Vijesti
Ako se poštuju standardi nema opasnosti samo rizika: Predajnik u Podgorici, Foto: Arhiva Vijesti

Oštećenje vida jedino je profesionalno oboljenje koje, zbog izloženosti prekomjernom elektromagnetnom zračenju, priznaje crnogorski Fond za zdravstveno osiguranje, držeći se liste napravljene prije informatičkog doba i velikog broja novih poslova vezanih za predajnike, mobilnu telefoniju i računare.

U Evropi, prema listi profesionalnih bolesti Međunarodne organizacije rada, priznaje se da velika izloženost ovom zračenju može izazvati i oboljenja tkiva i sterilitet, a postoji i mala vjerovatnoća “da uzrokuje ili podupire razvoj kancera”, što se dokazuje medicinskim vještačenjem.

Nepostojanje instituta medicine rada, kakva je bila još u vrijeme SFRJ, uz prevaziđenu listu staru 15 godina sa svega 56 mogućih dijagnoza, baca ozbiljnu sjenku na gotovo idilične podatke o tome kako u crnogorskim telekomunikacionim kompanijama koje zapošljavaju oko 2.000 radnika, zvanično, nema slučajeva profesionalnih oboljenja, kao ni teških povreda.

Fond za zdravstveno osiguranje ne pokriva troškove da se profesionalna oboljenja utvrde na nekoj drugoj adresi, pa je praktično nemoguće dokazati njihovo postojanje - pokazalo je istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Dugotrajni rad za računarom, nošenje slušalica veći dio radnog vremena, česte vožnje i odlasci na teren, stres zbog razgovora sa nezadovoljnim klijentima i elektromagnetno zračenje, najčešći su uzroci profesionalnih oboljenja u sektoru telekomunikacija u Evropi, gdje se, kao i u bankarstvu, informisanju i administraciji, registruju sve više i kod mladih osoba.

U Srbiji je prije dvije godine lista profesionalnih oboljenja proširena sa 56 na 65. Hrvatska koristi evropsku otvorenu lista sa 95 oboljenja, ali se priznaju i druga koja se dokažu u medicinskom vještačenju.

U Hrvatskoj, koja kao članica EU ima najbolje uređen ovaj sistem u regionu, u 2018. godini bilo je 80 ukupno priznatih slučajeva profesionalnih oboljenja. U sektoru telekomunikacija, gdje je pet puta više radnika nego u Crnoj Gori, Služba medicine rada godišnje registruje oko 80 povreda na radu i dva do četiri slučaja profesionalnog oboljenja.

Istraživanje objavljeno na sajtu ove službe registrovalo je “postepeno smanjivanje starosne granice u kojoj se dijagnostikuje profesionalna bolest” zbog sve većeg upliva novih zanimanja “pogotovo u djelatnostima informacija i komunikacija, gdje dominira rad sa izraženom dinamičkom komponentom i visokih brojem ponavljajućih pokreta naročito kada je riječ o radu sa računarom, tastaturom i mišem, pa je time potrebno i kraće razdoblje ekspozicije, te se bolesti javljaju kod mlađih osoba”.

Oni oboljenje uzrokovano kancelarijskim radom sa računarskom i telekominikacionom opremom nazivaju sindromom prenaprezanja.

“To su najčešće profesionalne bolesti koje nastaju preopterećenjem pojedinih segmenata koštano-zglobnog sastava i svake godine su u stalnom porastu. Radi se o hroničnim bolestima koje dovode do trajnih oštećenja funkcije, te uzrokuju privremenu i trajnu radnu nesposobnost”, navedeno je u ovom istraživanju u Hrvatskoj.

Prosječno trajanje privremene radne nesposobnosti usljed ovog profesionalnog oboljenja je iznosilo više od tri mjeseca.

I prema podacima crnogorske Inspekcije za zaštitu i zdravlje na radu u telekomunikacionim kompanijama nema smrtnih, teških i kolektivnih povreda, dok u njenoj nadležnosti nije evidencija profesionalnih oboljenja.

Ovlašćeni sindikalni aktivista za zaštitu na radu u Crnogorskom telekomu Ranko Bojanić kaže za CIN-CG da poslodavac posvećuje pažnju ovim pitanjima, ali da postoji ogroman prostor za unapređenje, kako bi se postigli evropski standardi.

Prema novom aktu o procjeni rizika u Crnogorskom telekomu, koji se primjenjuje od oktobra 2019. godine, tri radne pozicije sa 63 radnika ili 12 odsto zaposlenih definisane su “povećanim rizikom”. To su 60 tehničara za pristupnu mrežu i korisničke uređaje, dvoje glavnih specijalista za radio transportnu mrežu i jedan viši specijalista za optičke i bakarne mreže.

Crnogorski Telekom
Crnogorski Telekom(Foto: Crnogorski Telekom)

“Kod tehničara za pristupnu mrežu i korisničke uređaje rad je organizovan u smjenama i vikendom i praznicima. Pretežni dio radnog vremena provode na terenu prilikom intervencija, što iziskuje često upravljanje službenim vozilom. Posebno je izraženo emocionalno naprezanje, odgovornost za izvršenje zadataka, uspješnost firme, kontakt sa strankama, moguće konflikne situacije, samostalno donošenje odluka. Prisutno je i opterećenje vida, a napor predstavlja i koordinacija pri vožnji”, navodi Bojanić.

Glavni specijalisti za radio transportnu mrežu penju se na stubove. Kod njih je osim rada na visini, prisutna opasnosti od opterećenja vida i emocionalnog naprezanja. Viši specijalista za optičke i bakarne mreže dio radnog vremena provodi u kancelariji, a ostatak na terenu prilikom intervencija. I njemu je kao opasno navedeno opterećenje vida i emocionalno naprezanje zbog odgovornosti.

Primjedbe koje Bojanić dobija od zaposlenih odnose se i na radnu i zaštitnu opremu.

“Poslodavac poštuje standard, ali je evidentno da kvalitet opreme nije na odgovarajućem nivou. Da bi se uklopili u budžet, prilikom nabavke ide se na uštrb kvaliteta. Zaštitna oprema se nabavlja na tenderu, a o tome odlučuje komisija. U prošloj godini smo u nju priključili i par kolega u ime korisnika zaštitne opreme. Ranije smo opremu nabavljali i iz Njemačke i bila je mnogo elegantnija od ove posljednjih godina“, kazao je Bojanić.

Zaposleni do sada, kako kaže, nijesu pokretali sporove protiv Telekoma zbog kršenja pravila iz oblasti zaštite i zdravlja na radu.

Zbog nedostatka institucije za utvrđivanje profesionalnih bolesti, prema njegovim riječima, trpe i u Telekomu.

“Zaposleni, kao i većina u drugim djelatnostima izloženi su stresu, ali on nije prepoznat kao profesionalno oboljenje. Potrebno je kreiranje liste profesionalnih bolesti, po ugledu na onu Međunarodne organizacije rada iz 2010. godine“, kazao je Bojanić.

Iako prema crnogorskoj listi profesionalnih oboljenja i aktima o procjeni rizika telekomunikacionih kompanija nijesu navedene kao značajna opasnost, direktor Centra za elektroenergetske objekte Elektrotehničkog instituta “Nikola Tesla” u Beogradu inženjer Aleksandar Pavlović za CIN-CG kaže da kod zaposlenih na održavanju telekomunkacione opreme postoje i rizici od izloženosti nejonizujućim (elektromagnetnim) zračenjima visokih učestanosti.

Aleksandar Pavlović
Aleksandar Pavlović(Foto: Privatna arhiva)

“Tipična situacija izloženosti je rad u bližoj okolini antenskog sistema predajnika. U skladu sa važećim propisima, poslodavac je odgovoran za izradu akta o procjeni koji mora sadržati i ovaj rizik. Pravilnik o granicama izlaganja elektromagnetnim poljima utvrđuje granice izlaganja za profesionalno izložena lica. Smatra se da nema opasnosti sve dok je nivo izloženosti po zaposlene ispod propisanih granica za tu opremu. Zaposleni na održavanju telekomunikacione opreme moraju biti informisani o rizicima, obučeni za bezbjedan rad i pridržavati se propisanih radnih procedura koje garantuju da izloženost neće prekoračiti dozvoljene granice”, kazao je Pavlović.

Iz Crnogorskog telekoma navode da su dobili ISO sertifikat za sistem upravljanja zaštitom i zdravljem na radu, imaju potrebne akte iz ove oblasti i “više od toga” i koriste kvalitetnu i potpunu zaštitnu opremu, a svoju “viziju vrhunskog poslodavca u pogledu zaštite i zdravlja na radu na međunarodnom nivou” formulisali su posebnim kodeksom.

“Sve informacije iz zaštite i zdravlja na radu dostupne su zaposlenima putem lokalnog portala. Zaposleni su obavezni da se podvrgnu provjeri osposobljenosti za bezbjedan rad, a posebno kod zasnivanja radnog odnosa, raspoređivanja na drugo radno mjesto, uvođenja nove tehnologije, novih ili zamjene postojećih sredstava za rad, promjene procesa rada i ponovnog raspoređivanja na rad poslije odsustvovanja koje je trajalo duže od godinu dana”, naveli su iz Telekoma za CIN-CG.

Prošle godine je 214 radnika, gotovo trećina ukupnog broja, prošlo obuku za bezbjedan rad, dok je za zaposlene na radnim mjestima sa povećanim rizikom obezbijeđena zaštitna oprema.

“Zahvaljujući proaktivnom djelovanju, povrede na radu obično nijesu direktno povezane sa poslovima koje zaposleni obavljaju, a njih je u 2019. godini bilo devet”, kažu iz Telekoma.

“Ono što primjećujemo jesu situacije u kojima ljekari ne žele ili prosto propuštaju da navedu stepen povrede, što ima posljedice, posebno za ostvarivanje odštetnog zahtjeva kod osiguravajućih društava, bolovanja, procjene stepena invaliditeta i drugog”, kazao je Bojanić.

On je potvrdio da se zaposleni redovno obučavaju za bezbjedan rad i da imaju periodične zdravstvene preglede za radnike na mjestima sa povećanim rizikom. Godišnje sistematske preglede, kaže, organizuju i za zaposlene u kol-centru ”koji nisu obavezni, ali su svakako poželjni”.

Predstavnica sindikata u Telenoru Jasna Radak kazala je za CIN-CG da su zadovoljni odnosom poslodavca prema zaštiti i zdravlju, te da u posljednjih pet godina nije bilo povreda na radu, a nema ni registrovanih profesionalnih oboljenja. Nije bilo ni slučajeva da su radnici pokretali sporove protiv poslodavca zbog kršenja pravila i normi iz oblasti zaštite i zdravlja na radu ili dokazivanja postojanja profesionalnog oboljenja.

Telenor
Ilustracija(Foto: Telenor)

Iz uprave Telenora, koja je za pet godina registrovala tri lakše povrede tokom “upravljanja službenim automobilom i kretanjem po zaleđenoj površini”, navode da su ovu oblast organizovali poštujući domaće i međunarodne propise i standarde.

“Za zaposlene na radnim mjestima koja podrazumijevaju rad na visini u zoni nejonizujuceg zračenja, redovno se organizuje provjera osposobljenosti za rad i pregled opreme. Telenor zaposlenima omogućava i dodatno zdravstveno osiguranje, koje, između ostalog, uključuje sistematski godišnji pregled. Zaposlenima je na raspolaganju i rekreacija o trošku kompanije”, kazala je PR menadžer Telenora Emilija Rabrenović.

Ona je navela da je neprestano rađena edukaciji zaposlenih o prevenciji, informisanju i preporukama o pažljivom i pravilnom ponašanju na radnom mjestu.

“Jako kvalitetnu saradnju imamo i sa Udruženjem zaštite na radu. Naši predstavnici redovno učestvuju i na edukacijama koje organizuju nadležne institucije u cilju dodatnog unapređenja zaštite na radu”, kazala je Rabrenović.

Nakon izbijanja epidemije COVID-19 sprovode i posebne mjere zaštite - zaposleni su podijeljeni na grupe koje međusobno nemaju kontakt i smjenjuju se u radnom prostoru na sedam dana. Radne površine u kancelarijama dezinfikuju, zaposlenima je podijeljena zaštitna oprema, a gdje je moguće organizovan je rad od kuće.

Iz uprave i sindikata M:tela nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG o organizaciji zaštite na radu u toj kompaniji.

Pregledi za vid, sluh i nerve

Telekom za zaposlene osim zakonski obaveznih periodičnih, organizuje i specijalističke ljekarske preglede vida, sluha i nervnog sistema.

“Pažnju smo posvetili i zaposlenima koji obavljaju kancelarijske poslove, pa je organizovan i ‘office fitness’ dan i tom prilikom su ovlašćeni instruktori zaposlenima pokazali par praktičnih vježbi kojih treba da se pridržavaju svi koji dugo rade za računarom”, kažu iz Telekoma.

Prošle godine su za zaposlene imali predavanja o karcinomu dojke i opasnostima od solarnog zračenja.

“Izvršeno je ispitivanje i kontrola mikroklimatskih uslova (temperatura, relativna vlažnost i brzina strujanja vazduha), osvjetljenja i buke u svim objektima, a nalazi su potvrdili da su uslovi za rad na zavidnom nivou”, kažu iz Telekoma, napominjući da su u saradnji sa sindikatom obezbijedili i sportske aktivnosti i subvencionisane odmore.

Teško do predstavnika radnika

Bojanić navodi da su se sindikati sa mukom prije dvije godine izborili da imaju predstavnika za zaštitu i zdravlje na radu, jer to pitanje nije bilo dobro riješeno u prethodnom zakonu.

“Poslije višegodišnjeg insistiranja Unije slobodnih sindikata u okviru koje djeluje Sindikat Telekoma, zakonom je definisano da zaposleni kod poslodavca imaju pravo da izaberu jednog ili više predstavnika. Poslodavac je dužan da za najmanje jednog predstavnika omogući odgovarajuće odsustvo sa rada u trajanju od minimum pet časova mjesečno, uz nadoknadu zarade i da pruži sva potrebna sredstva za obavljanje poslova u vezi zaštite i zdravlja na radu. Problem je što zakonodavac nije predvidio postupak izbora i način rada predstavnika zaposlenih i njegov odnos sa sindikatom, već je to prepustio kolektivnim ugovorima. Zaposleni u preduzećima u kojima ne postoji kolektivni ugovor gotovo da su onemogućeni da imenuju svoje predstavnike za zaštitu i zdravlje na radu”, naveo je Bojanić.

Pavlović: Ni 5G nije opasan ako se poštuju standardi

Opasnost od telekomunikacionih predajnika na krovovima zgrada i u urbanim zonama zbog izloženosti nejonizujućim zračenjima visokih učestanosti, kako kaže inženjer Pavlović, može da postoji samo u slučaju prekoračenja propisanih granica, što treba da se utvrdi jasnim i transparetnim mjerenjima.

“Dok se ne utvrdi da su granice izloženosti prekoračene, moguće je govoriti samo o riziku”, naveo je Pavlović.

5G
Ilustracija(Foto: Shutterstock)

Prema najavama iz Agencije za telekomunikacije i samih kompanija, Crna Gora bi 2022. godine trebalo da dobije 5G mrežu, oko koje postoje brojne kontroverze.

“Uvođenjem 5G tehnologije, ne očekuju se nikakvi posebni novi rizici koji nisu sagledani u slučajevima prethodnih tehnologija. Nesporno je da će nivoi nejonizujućih zračenja visokih učestanosti u životnoj i radnoj sredini biti viši. Primjenom odgovarajućih tehničkih mjera u projektovanju i izgradnji, ostaće u propisanim granicama. Telekomunikacione kompanije obavezne su da sprovode prijemna i periodična ispitivanja nivoa nejonizujućih zračenja i da primjenjuju mjere u slučaju da se utvrdi prekoračenje propisanih granica”, kazao je Pavlović za CIN-CG.

Privatizacija u sjenci korupcije

Vlada je 2005. godine prodala Telekom Crne Gore Mađar telekomu, koji je bio u vlasništvu Dojče telekoma. Mađari su državne akcije platili 114 miliona eura i još 23 miliona manjinskim akcionarima. Transakcija je bila dio istrage za korupciju u Americi, gdje su Dojče telekom i Mađar telekom platili poravnanje od 100 miliona dolara. Američkim istražiteljima bila su sporna četiri ugovora od ukupno 7,3 miliona eura. U crnogorskom Višem sudu u toku je suđenje bivšim čelnicima “Telekoma”, Olegu Obradoviću i Miodragu Ivanoviću, koji se terete da su zloupotrebom položaja pribavili korist od 2,3 miliona eura kompaniji “Roli” na ime fiktivnog ugovora o konsultantskim uslugama. Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je ranije potvrdio da se u američkim dokumentima pominje i njegova sestra Ana, kao zastupnica u jednom od četiri sporna konsultantska ugovora, ali je on te optužbe odbacio. Glavni specijalni državni tužilac Milivoje Katnić je cijenio da je Ana Đukanović pružila usluge za koje je bila plaćena i njeno ime izostavio iz optužnice.

Mađari su 2017. godine svoj paket od 76 odsto akcija prodali Hrvatskom telekomu, takođe članu Dojče telekoma, za 123,5 miliona eura.

Prvi operater mobilne telefonije u Crnoj Gori bio je Promonte, koji je licencu dobio 1996. godine. Grčki konzorcijum ETL i crnogorski biznismen Dragan Perović sa još nekoliko osoba prodali su ga norveškom Telenoru 2004. godine za 64,8 miliona eura.

Trećeg operatera mobilne telefonije Crna Gora je dobila 2007. godine, kada je kompaniju M:tel osnovao Telekom Srbije.

CIN CG
CIN CG(Foto: CIN CG)