KUTSKA RIJEKA

Inspekcija da vidi suvo korito

Koncesionar ne sprovodi jednu od najznačajnijih mjera - osiguravanje ekološki prihvatljivog protoka nizvodno od postrojenja mHE na Kutskoj rijeci, tvrdi Milija Čabarkapa iz WWF Adria
7646 pregleda 11 komentar(a)
Nizvodno od brane, Foto: Privatna arhiva
Nizvodno od brane, Foto: Privatna arhiva

Ispod brane na Kutskoj rijeci prazno i suvo korito, sa druge strane brane - voda, kojoj koncesionar ne da dalje od postrojenja mini-hidroelektrane (mHE).

To pokazuju fotografije napravljene prije dva dana sa obje strane brane te pritoke Zlorečice, jedne od većih pritoka Lima.

Jezero uzvodno od brane
Jezero uzvodno od brane(Foto: Privatna arhiva)

Takvo stanje navodi na sumnju da koncesionar ne sprovodi jednu od najznačajnih mjera za ublažavanje negativnih uticaja projekata mHE na životnu sredinu - osiguravanje ekološki prihvatljivog protoka nizvodno od vodozahvata, ocijenio je za “Vijesti” Milija Čabarkapa iz WWF Adria.

“Ekološki prihvatljivi protok je proticaj vode koji se nizvodno od vodozahvata mora obezbijediti u vodotoku, radi očuvanja prirodne ravnoteže vodnih ekosistema i ekosistema vezanih vodu”, pojasnio je Čabarkapa.

On je pozvao nadležne inspekcije da obave inspekcijski nadzor nad sprovođenjem mjera zaštite na području eksploatacije te mHE.

Aleksandar Perović iz Koalicije za održivi razvoj (KOR) kazao je da je Kutska rijeka, nažalost, pokazatelj društva u cjelini kada je odnos prema prirodnim resursima u pitanju.

“Uprkos upozorenjima koja su dolazila iz ekoloških organizacija i argumentovanog razbijanja mitova o ‘benefitima’ izgradnje malih hidroelektrana za lokalne zajednice, bilo je izvjesno da ti društveno konfliktni projekti služe i za manipulaciju laičke javnosti, naročito mještana koji su živjeli u ruralnim krajevima, kako od strane investitora, tako i od političkih partija koje su na vlasti i sa njima povezanih interesnih krugova”, rekao je Perović.

On je podsjetio da je mještanima koji gravitiraju Kutskoj rijeci obećavano unapređenje putne infrastrukture i razni sitni pojedinačni benefiti:

“Što u najvećem dijelu nije ispoštovano kako smo informisani, a trajno je devastirana rijeka koja ima životni ekosistemski značaj. Foto i video-zapisi sa terena najbolje pokazuju kakvi su zapravo ‘benefiti’ zarobljavanja rijeka u cijevi, pa svako neka procijeni ko zapravo ima koristi i iznosi profit, a kome je ugrožena životna sredina i ko će podnijeti najveću štetu i trajno ispaštati. Jasno je da Kutska rijeka nije trebalo da se koristi za izgradnju mHE i da je imala potencijal za održivu valorizaciju, pa se nadam da će odgovornima u nekom budućem periodu biti ispostavljeni računi”, rekao je Perović.

Mini hidroelektrane na Kutskoj rijeci gradi konzorcijum “Kutska i Mojanska”, koji čine firme “Green Solutions”, “Popović Elektro sistem” i “Hidroenergija Montenegro”. Konzorcijum je nakon dobijanja koncesija osnovao koncesiono društvo “Small Hydro Power Plant Kutska” d.o.o. Andrijevica.

Udio od 99 odsto u konzorcijumu ima “Popović Elektro sistem” Slobodana Popovića, a po jedan odsto imaju njegova firma “Green Solutions” i “Hidroenergija Montenegro” čiji su vlasnici biznismeni Oleg Obradović, Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović.

U aprilu 2019. godine sa firme “Hidroenergija Montenegro” konzorcijum je prenio udio na andrijevičku firmu “Igma Energy”, koja je u vlasništvu Igora Mašovića, brata predsjednika Opštine Andrijevica Srđana Mašovića.

Na toj, kao i na većini rijeka koje je država planirala da stavi u cijevi, koncesije na vode dobili su biznismeni bliski DPS-u i njenom lideru Milu Đukanoviću.

Milioni iz džepova građana onima koji uništavaju prirodu

Čabarkapa je podsjetio da građani, kroz račune za električnu energiju, plaćaju investitorima u mHE podsticaje za proizvodnju energije iz mHE.

“Prema dostupnim podacima, od sredine 2014. godine, kada je počela sa radom prva mHE, pa do kraja novembra prošle godine, za struju iz 13 mHE isplaćeno je 13,4 miliona eura subvencija. Međutim, postavlja se pitanje šta su dobili građani, a odgovor je više nego jasan - samo uništenu prirodu, suva korita rijeka i povećane račune za električnu energiju. Stoga, Vlada mora ukinuti postojeći sistem podsticaja koji je društveno ekonomski neopravdan. Svi do sada izgrađeni projekti pokazali su se kao izuzetno štetni ne samo sa ekološkog, već i sa ekonomskog i socijalnog aspekta. Ono što je bitno istaći je da projektima mHE nije dokazan javni interes, koji je osnov za dodjelu koncesija i obavljanje koncesione djelatnosti”.

On je istakao da je WWF Adrija već objavila da su zaključeni koncesioni ugovori sadržali više od 20 nezakonitosti i nepravilnosti:

“I da Vlada ima prostora da raskine većinu ugovora. Na taj način, Vlada bi sačuvala svoje prirodne resurse i spriječila dalju finansijsku štetu za cjelokupno društvo koju stvaraju projekti mHE”.

Preporučujemo za Vas