Reizabran predsjednik CANU Dragan K. Vukčević

Za potpredsjednike izabrani su Đorđije Borozan i Ljubiša Stanković, dok će funkciju generalnog sekretara obavljati Dragan Radonjić.

1633 pregleda 35 reakcija 1 komentar(a)
Novo rukovodstvo CANU: Radonjić, Stanković, Vukčević i Borozan (s lijeva), Foto: CANU
Novo rukovodstvo CANU: Radonjić, Stanković, Vukčević i Borozan (s lijeva), Foto: CANU

Na izbornoj skupštini Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) za predsjednika ove akademije reizabran je Dragan K. Vukčević, dok su u istom mandatu za potpredsjednike izabrani Đorđije Borozan i Ljubiša Stanković.

Funkciju generalnog sekretara za period 2020-2024. godine obavljaće Dragan Radonjić.

"Odjeljenja Akademije su izabrala sekreteare, koji su istovremeno članovi Predsjedništva Akademije: za sekretara Odjeljenja prirodnih naka - akademika Predraga Miranovića, za sekretara Odjeljenja društvenih nauka - akademika Zorana Rašovića, za sekretara Odjeljenja humanističkih nauka - akademika Nika Martinovića, za sekretara Odjeljenja umjetnosti - akademika Žarka Mirkovića", navodi u saopštenju CANU.

U obraćanju na izbornoj skupštini novi predsjednik ove akademije Vukčević je kazao da "globalni svijet u kojem živimo plaši onim što se vidi i brine onim što se sluti. Tako strah i briga sve više oblikuju naše živote".

"Nije to samo zbog virusâ za koje ne znamo otkuda dolaze i kako se liječe, nego i zbog ugroženosti prirode koja je naš zajednički dom, zbog poremećenih odnosa među društvima, državama i civilizacijama koji rađaju terorizam, ratove i duge kolone izbjeglica i, najviše, zbog izgubljene humanosti i solidarnosti među ljudima. Na takvoj globalnoj mapi, koja će sve više biti okvir za sagledavanje pojava, pojedine regije, društva i države pokušavaju da otkriju puteve opstanka, nadajući se da je na njima moguć njihov rast i razvoj. Da li je ta nada iluzija? Nad tim pitanjem nagnuti su mnogi. Među njima i oni koje nazivamo intelektualcima", rekao je Vukčević.

On se upitao "A šta je intelektualac danas?"

"Shvatam ga kao čovjeka koji je razum uzeo za svoje ishodište, znanje za sredstvo i humanost za cilj. Samo kroz takvu cjelinu moguće je ostvariti ulogu kojoj je on posvećen. Kod takvih ljudi tolerantnost je znak snage, trpeljivost izraz sigurnosti, a razumijevanje drugog i drugačijeg pokazatelj sopstvene zrelosti. Zato su intelektualci one ličnosti u čijem je identitetu značajnije ime od prezimena. Kultura je istinski njihov zavičaj. Nažalost, u našim vremenima, ovakve ličnosti su rijetke. Podjele koje postaju sve dublje, znanje koje je sve manje bitno i ljudskost koja je sve tanja, prepreke su jedinstvu umnosti, obrazovanosti i humanosti. U društvima koja uzimaju razvoj za svoj cilj, proces oblikovanja takvih ličnosti naziva se planiranje elita. Naš poziv je da to podržimo", kazao je Vukčević

Bonus video: