Praksa Vlade Crne Gore i ovdašnjih sudova da privatnim vlasnicima nepokretnosti na morskoj obali ograničavaju vlasnička prava bez isplate pravične nadoknade za formalno oduzetu imovinu je nezakonita i krši odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima. To je epilog presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Nešić protiv Crne Gore.
Iz advokatske kancelarije “Miljanić” tvrde da će odluka suda u predmetu njihovog klijenta Ilije Nešića imati za posljedicu mijenjanje dosadašnje prakse crnogorskog sudstva.
“Evropski sud za ljudska prava potvrdio je stavove Advokatske kancelarije ‘Miljanić’ da nema prelaska privatne u državnu svojinu bez odgovarajućeg pojedinačnog pravnog akta, kao i plaćanja odgovarajuće naknade... Smatramo da će ova presuda u potpunosti promijeniti sudsku praksu kada su u pitanju ovakvi i slični predmeti, kao i dovesti do izmjene propisa koji regulišu ovu materiju, jer je Evropski sud ovdje zauzeo stav ‘o nejasnoći relevantnog zakona’ u Crnoj Gori”, istakao je za Vijesti advokat Zoran Miljanić.
U presudi koju je donio 9. juna, Evropski sud za ljudska prava u potpunosti je prihvatio navode iz tužbe Ilije Nešića iz Krašića kod Tivta - da mu je država nezakonito uskratila svojinska prava nad njegove dvije parcele na obali mora u tom dijelu Boke.
Nešić, koji je srpski državljanin, još 1980. je od drugih fizičkih lica legalno kupio dvije parcele na obali u Krašićima, ukupne površine 349 kvadrata. Kao i većini drugih ljudi koji su bili legalni vlasnici zemljišta na morskoj obali, i Nešiću je država Crne Gora u međuvremenu, pozivajući se na Zakon o morskom dobru iz 1992. i Zakon o državnoj imovini iz 2009. formalno oduzela imovinu, upisavši se na parcele na morskoj obali kao vlasnik, a Nešiću je ostavila pravo korišćenja tih nekretnina.
Sve to država je uradila bez donošenja pojedinačnog pravnog akta - rješenja o eksproprijaciji Nešićeve privatne imovine i isplate zakonom predviđene naknade za eksproprijaciju.
Nešić je stoga prije 11 godina krenuo u dugotrajan i isrcpljujući sudski proces protiv države Crne Gore. Osnovni sud u Kotoru, Viši sud u Podgorici i Vrhovni sud Crne Gore nisu uvažili argumentaciju srpskog državljanina i njegovog advokata, već su odbijali sve njihove predstavke da se ime Ilije Nešića vrati u katastarsku evidenciju kao vlasnika, a ne korisnika dviju parcela na obali.
Čak je i Ustavni sud Crne Gore odbio ustavnu žalbu koju je u februaru 2016. izjavio Miljanić, pozivajući se na član 58 Ustava, koji propisuje da se “jamči pravo svojine i da niko ne može biti lišen ili ograničen prava svojine, osim kada to zahtijeva javni interes, uz pravičnu naknadu”. “Takvu žalbu vijeće Ustavnog suda, kojim je predsjedavala sutkinja Mevlida Muratović, odbilo je krajem okrobra 2017. konstatujući da Nešiću “nije povrijeđeno pravi svojine”.
Zastupnica Crne Gore u Strazburu Valentina Pavličić tvrdila je da je zadiranje u svojinska prava Nešića bilo zakonito, da de facto nije preduzeta nijedna radnja da se sporno zemjište oduzme od njega i da je zadiranje u njegova prava bilo proporcionalno širem javnom interesu.
“Vlada navodi i da su postojale posebne okolnosti koje su opravdavale izostanak naknade, a obzirom da bi podnosilac prestavke (Nešić) ostao zakoniti nosilac prava korišćenja predmetnog zemljišta sve do njegovog izuzimanja. U slučaju da je zemljište stvarno izuzeto, bio bi pokrenut postupak eksproprijacije i dosljedno bi mu bila isplaćena naknada”, dio je argumentacije Pavličić.
Evropski sud je, međutim, u presudi naveo da je Nešić bio zakoniti vlasnik tog zemljišta i da mu je upisivanjem tih nekretnina na državu kao vlasnika što su prethodno podržali svi crnogorski sudovi, oduzeta njegova imovina.
S obzirom da srpski državljanin nije ispostavio odštetni zahtjev, Evropski sud mu ga nije ni dodijelio, ali je obavezao državu Crnu Goru da mu u roku od tri mjeseca nadoknadi ukupno 5.400 eura troškova koje je imao pred domaćim i sudom u Strazburu.
Sagovornik “Vijesti” ističe da za njihovu kancelariju veliku profesionalnu satisfakciju predstavlja trijumf u Strazburu.
Dodaje da je zadovoljan i time što je Evropski sud donošenjem ovakve presude u slučaju Nešić protiv Crne Gore “u cjelini potvrdio naše pravno shvatanje ovakvog slučaja”:
“Koje smo bezuspješno pokušavali da kao relevenatno nametnemo pred domaćim pravosuđem u proteklih više od 10 godina”.
Bonus video:
