ministar pravde očekuje odgovornost sudija

Pažin traži da se Medenica povuče

Pažin je sa sjednice Savjeta za vladavinu prava “uputio javni apel svim predsjednicima sudova koji su se zadržali na svojim pozicijama više od dva mandata da, postupajući po sopstvenoj savjesti, a uvažavajući stav Evropske komisije, preispitaju svoju riješenost da obavljaju funkciju predsjednika suda i u ovom mandatu”

17876 pregleda 172 reakcija 20 komentar(a)
Pažin i Medenica, Foto: Savo Prelević
Pažin i Medenica, Foto: Savo Prelević

Direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc - Prelević rekla je da bi „predsjednici sudova koji su izabrani suprotno Ustavu i zakonu, i svi članovi Sudskog savjeta, koji su ih na taj način izabrali, sa sve ministrom pravde, trebalo da podnesu ostavke”.

Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin očekuje od predsjednika sudova koji su izabrani za treći mandat, među kojima je i predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, da se povuku sa tih pozicija.

On je sa sjednice Savjeta za vladavinu prava “uputio javni apel svim predsjednicima sudova koji su se zadržali na svojim pozicijama više od dva mandata da, postupajući po sopstvenoj savjesti, a uvažavajući stav Evropske komisije, preispitaju svoju riješenost da obavljaju funkciju predsjednika suda i u ovom mandatu”.

Pored Medenice, više od dva puta birani su i predsjednici osnovnih sudova u Kotoru Branko Vučković, Rožajama - Zahit Camić, Plavu - Hilmija Sujković, Baru - Zoran Šćepanović.

“Vijesti” su juče pitale Medenicu da li će prihvatiti apel ministra,a na pitanja upućena pred kraj radnog vremena Vrhovnog suda, nije stigao odgovor. Ona je prisustvovala sjednici Savjeta za vladavinu prava.

Sudski savjet je suprotno Ustavu u kome piše da isto lice može biti birano za predsjednika Vrhovnog suda najviše dva puta puta, i slične odredbe Zakonu o sudovima i sudskom savjetu za ostale predsjednike sudova, protumačio da imaju pravo i na treći mandat.

Evropska komisija u nedavno objavljenom neformalnom dokumentu za poglavlja 23 i 24, poznatom kao “non paper”, izrazila zabrinutost zbog spornih imenovanja visokih funkcionera u pravosuđu Crne Gore. Konstatovali su da pravni okvir kojim se jamči nezavisnost pravosuđa postoji, međutim, pravosuđe i tužilaštvo još se percipiraju kao ranjivi na političko uplitanje.

U saopštenju sa sjednice Savjeta za vladavinu prava, kojoj je prisustvovao šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav, piše da predsjednici sudova ne bi ostali bez posla, ako bi se povukli za tih mjesta.

„Demokratski kapacitet koji bi time iskazali ne bi doveo u pitanje njihovu egzistenciju, jer je postojećim zakonskim rješenjem propisano da, po isteku mandata, predsjednik suda ostaje da radi, kao sudija, u sudu u kojem je izabran, čime je svima njima zagarantovana profesionalna i socijalna sigurnost”, saopštio je Pažin na sjednici na kojoj je razmatran “non pejper”.

Pažin je rekao, kako je saopšteno, da Sudski i Tužilački savjet treba da iskažu posebnu pažnju prema kritikama EK, među kojima je i ocjenjivanje tužilaca najvišim ocjenama, što se, kako je rekao “ne može smatrati principijelnim pristupom”.

„Dijelim stav EK da u demokratskom društvu nije prihvatljiva jedna vrsta koncentracije moći, koja se očituje u više puta ponavljanim izborima čelnika sudova, na što sam ukazivao, ne samo prilikom posljednjeg izbora, nego i prije pet godina, prilikom prethodnog izbora, kada EK još to nije otvorila kao problem. Ovaj problem ne gledam kroz pitanje ustavnosti ili zakonitosti, o čemu sam više puta javno iznosio svoj pravni stav, već kao potrebu daljeg demokratskog razvoja pravosudnih institucija, kroz kadrovsko osvježavanje i izbjegavanje inertnosti, zamora i drugih negativnih posljedica koje mogu pratiti nepromjenjivost predsjednika sudova“, rekao je vicepremijer.

Akcija za ljudska prava je sa kolegama iz deset NVO tražila od Sudskog savjeta, koji bira sudije, da omoguće poštovanje Ustava. „Svi su bili svjesni da postupaju suprotno zabrani gomilanja mandata, jedni kad su se kandidovali, a drugi kad su ih izabrali na te funkcije. Dakle, ne mislim da bi trebalo da daju ostavke zato što to od njih traži izvršna vlast, u liku ministra i potpredsjednika Vlade, već zato što i EU, kao i svi drugi nezavisni pravnici koji su se javno izjašnjavali po tom pitanju, smatraju da na osnovu Ustava i zakona Crne Gore oni nemaju pravo na nove mandate. Ponovni izbori sedam predsjednika sudova na iste funkcije su ugrozili vladavinu prava i reformu pravosuđa u Crnoj Gori i za to bi trebalo da preuzmu odgovornost svi koji su do toga doveli”, rekla je Gorjanc-Prelević “Vijestima”.

Pažin je juče pohvalio Upravu policije, odnosno što je, kako se navodi, EK prepoznala napredak u oblastima vladavine prava koje su u neposrednoj nadležnosti Vlade, pominjući rezultate policije u suzbijanju svih oblika kriminaliteta u zemlji i van granica Crne Gore.

Orav: Crna Gora da nastavi sa borbom protiv organizovanog kriminala

Orav je, kako je saopšteno iz Vlade, “pozdravio spremnost i proaktivan pristup” Savjeta da diskutuje o nalazima “non papera”.

“Pohvalio je napredak i obnovljenu posvećenost Crne Gore u mnogim ključnim oblastima, uključujući međunarodnu policijsku saradnju i borbu protiv trgovine ljudima. Međutim, šef Delegacije EU podvukao je da Crna Gora ne bi trebalo da naruši ranije postignute rezultate u određenim oblastima, na primjer, u reformi pravosuđa, i mora nastaviti da ostvaruje rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, istovremeno osiguravajući istinsku nezavisnost svih relevantnih institucija, uključujući Agenciju za borbu protiv korupcije i javni servis”, piše u saopštenju.

Preporučujemo za Vas