JEDAN OD NAJOZBILJNIJIH ZDRAVSTVENIH PROBLEMA DANAŠNJICE

Alarm zbog loše ishrane i računara: Djeca pametnija i gojaznija

Udruženje: Roditelji nijesu svjesni da su im djeca izložena neadekvatnim namirnicama
130 pregleda 7 komentar(a)
gojaznost, debljina, Foto: Shutterstock
gojaznost, debljina, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 21.05.2019. 13:04h

Gojaznost kod djece je jedan od najozbiljnijih zdravstvenih izazova današnjice, a osim što dovodi do dijabetesa i drugih hroničnih oboljenja, skopčana  je i sa psihičkim problemima.

To je, u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), ocijenila šefica Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović. 

Ona kaže da su prekomjerna kilaža i gojaznost ključni rizici za nastanak hroničnih oboljenja - dijabetesa, kardiovaskularnih oboljenja i kancera. Te bolesti su vodeći uzroci umiranja i invaliditeta u Evropi, pa i u Crnoj Gori.

Brajović konstatuje da je primjetno i da su djeca i adolescenti sve manje fizički aktivni, provodeći vrijeme pred ekranima računara, tableta i pametnih telefona.

“Djeca su sve više “pametna”, a gojazna. Nedovoljno su fizički aktivna. Iako nasljedni faktor nije zanemarljiv, ipak su dominantni uticaji spoljašne sredine”, zaključuje Brajović.

Prema podacima Akcionog plana za ishranu i bezbjednost hrane Crne Gore 2010-2014, tri četvrtine djece i adolescenata uzrasta između sedam i 19 godina imalo je zdravu, a 21,2 odsto prekomjernu težinu. Iz Instituta za javno zdravlje, međutim, kažu da su nepravilne navike u ishrani konstatovane kod velikog broja djece.

Centar za zdravstvenu ekologiju Instituta za javno zdravlje utvrdio je da gojazna djeca često imaju povišene vrijednosti krvnog pritiska ili masnoća u krvi. I oni potvrđuju da gojazna djeca u životu ranije i češće obolijevaju od hroničnih bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti, karcionom, moždani udar, hipertenzija...

Veliki broj roditelja i djece sa različitim problemima vezanim za nepravilnu ishranu posjetio je Ambulantu za ishranu Instituta za javno zdravlje, koja radi godinama. Iz Instituta kažu da se najčešće javljaju stručnjacima zbog gojaznosti i dodaju da se primjenjuje individualan pristup - svako dijete dobije savjete prilagođene uzrastu, zdravstvenom stanju i načinu života.

U Udruženju roditelja kažu da su primijetili kako roditelji nijesu dovoljno svjesni da su im djeca svakodnevno izložena neadekvatnim namirnicama i da treba da mijenjaju loše navike.

Od IZJ tražili da se uključe u definisanje jelovnika  užine

“Ako odete do bilo koje škole, u toku odmora, dovoljno će biti da pogledate šta djeca jedu za užinu. U školama se nalaze automati sa gaziranim pićima, grickalicama… Smatramo da je neophodno, kako zbog gojaznosti tako zbog sveukupnog zdravlja djece, da učinimo nešto konkretno da se situacija promijeni”, kaže  Kristina Mihailović iz Udruženja roditelja.

Ona ističe da su od Instituta za javno zdravlje tražili da se uključe u definisanje jelovnika đačke užine u Podgorici. “Jesu napravljeni pomaci u kvalitetu  te užine, ali vjerujemo da ima još dosta mjesta za unapređenje. A sve to može da se očekuje onda kada država bude odlučila da joj je to prioritet i kada bude obezbijedila novac za te svrhe. Nama se čini da se o tome za sada ni ne razmišlja”, zaključuje Mihailović.

Institut: Ne treba preskakati doručak, nego slatkiše

“Doručak treba da se komponuje od energetski bogatih i lako svarljivih namirnica iz grupe integralnih žitarica punog zrna i mliječnih napitaka sa dodatkom lako svarljivih animalnih bjelančevina i vidljivh masti uz dodatak svježeg voća i povrća“, ističu iz Instituta za javno zdravlje.

To, kako kažu, treba posebno naglasiti starijoj školskoj populaciji koja najčešće iz želje da se ne udeblja preskače doručak, ne znajući da će za njihovo varenje i prijepodnevne aktivnosti biti utrošeno više energije nego što je kalorijski kapacitet tih namirnica.

Preporučujemo za Vas