Zagađenje dovodi do 400 hiljada smrtnih slučajeva

Konferenciji u Sofiji prisustvuje i delegacija Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore, koju je predvodio Saša Radulović, državni sekretar i Pregovarač za Poglavlje 27
0 komentar(a)
Pljevlja, zagađenje vazduha, Foto: Goran Malidžan
Pljevlja, zagađenje vazduha, Foto: Goran Malidžan
Ažurirano: 06.02.2018. 14:45h

Iako je vazduh koji dišemo u Evropi bitno boljeg kvaliteta nego ranije, procjenjuje se da zagađenje vazduha dovodi do 400.000 prijevremenih smrti. Negativan uticaj zagađenja ima i svoj ekonomski efekat, koji se ogleda u četiri milijarde eura u troškovima zdravstvenog osiguranja, kao i 16 milijardi eura u izgubljenim radnim danima u EU.

To je u Sofiji saopštio evropski komesar za životnu sredinu, pomorstvo i ribarstvo Karmen Vela na konferenciji posvećenoj inovativnim i održivim rješenjima za unapređenje kvaliteta vazduha, koju su organizovali Evropska komisija i Ministarstva za životnu sredinu i vodu Bugarske, u okviru bugarskog predsjedavanja Evropskom unijom.

Konferenciji prisustvuje i delegacija Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore, koju je predvodio Saša Radulović, državni sekretar i Pregovarač za Poglavlje 27.

Program konferencije, kako je saopšteno iz Ministarstva, obuhvatio je nekoliko plenarnih sesija posvećenih kvalitetu vazduha i vezi sa energetikom, poljoprivredom, transportom, finansijskim mjerama podrške, kao i analizu 40 studija slučaja – rješenja koja se već primjenjuju u praksi sa ciljem smanjenja zagađenja i poboljšanja kvaliteta života.

„Tokom Foruma, predstavnici Ministarstva susreli su se sa Gvidom Lanzanijem, ekspertom za kvalitet vazduha iz Lombardije, koji već nekoliko godina radi na poboljšanju kvaliteta vazduha u toj regiji, te su se usaglasili da bi ekspertiza italijanskih stručnjaka, kao i njihov izuzetno praktičan pristup problemu zagađenja vazduha koje nastaje kao posljedica korišćenja goriva u individualnim ložištima, mogli poslužiti kao pristup u rješavanju sličnog problema u Pljevljima, te su se u tom smislu usaglasili da bi bilo izuzetno korisno da uspostave saradnju na nivou institucija“, piše u saopštenju.

Tokom Foruma, Radulović je razgovarao i sa Gustafom Landahlom, menadžerom projekta GrowSmarter, koji se uspješno primjenjuje u Stokholmu, Barseloni i Kelnu, te je razmotrena mogućnost proširenja pomenutog projekta i na gradove u Crnoj Gori, u prvom redu, na Podgoricu. Projekat je podržala EU, sa ciljem transformisanja gradova u pametne, održive urbane cijeline. D.P.

Bonus video: