Kada je 2019. godine usvojena odluka o proglašenju parka prirode “Komovi” na teritoriji opštine Kolašin, djelovalo je to kao nova prilika za održivi razvoj ovog kraja i garancija budućnosti ljudi koji su tu odlučili ostati. No, sve to dovedeno je u pitanje kada su prije nekoliko dana bageri počeli nasrtati na kolašinske rijeke Čestogaz, Ljubašticu i Crnju, saopšteno je iz iz WWF Adria i Eko-Tima.
Oni su kazali da je ovo je samo jedan u nizu primjera sistemske devastacije crnogorskih rijeka i cjelokupne životne sredine.
"Iako je investitor dobio koncesiju prije 12 godina, on je s radovima počeo tek ove godine, u jeku najgore krize koja je pogodila Crnu Goru. U potpuno netransparentnom postupku, bez konsultacija sa lokalnim zajednicama, te mimo volje naroda, dovedeni su bageri i druge mašine koje će ove planinske rijeke pretvoriti u kilometre cijevi, a isključivo u svrhu bogaćenja malog broja pojedinaca", kaže se u saopštenju.
“Ako službeni organi i Vlada Crne Gore dopuste nastavak ove devastacije u srcu parka prirode, posljedice koje će to imati po životnu sredinu, sav živi svijet i lokalno stanovništvo će biti nesagledive. Voda iz ovih rijeka puni podzemne izvore vode od kojih zavise stanovnici ovog kraja. Ukoliko se rijeka stavi u cijevi, prekinuće se napajanje tih izvora i za očekivati je kako će oni s vremenom presušiti. Samim time, i egzistencija ljudi koji tu grade svoju budućnost i zavise od poljoprivrede i stočarstva te razvoja turističkih potencijala Komova će biti ugrožena”, upozoravaju iz WWF Adria i Eko-Tima.
Cijelo područje Parka prirode “Komovi”, kako saopštavaju, obiluje jedinstvenim prirodnim, geološkim i kulturno-istorijskim vrijednostima, kao i značajnim bogatstvom živog svijeta.
"Zbog svega toga je i proglašeno zaštićenim područjem prema Zakonu o zaštiti prirode. U istom Zakonu je navedeno kako je “u parku prirode zabranjeno je vršiti radnje, aktivnosti i djelatnosti kojima se ugrožavaju obilježja, vrijednosti i uloga parka”. Stoga se postavlja pitanje kako je moguće da stavljanje rijeka u cijevi neće ugroziti iste one vrijednosti zbog kojih je ovo područje zaštićeno?", pitaju se oni.
“Pozivamo nadležna ministarstva i cijelu Vladu da razmotre ovaj i druge slične slučajeve i još jednom razmisle o tome trebaju li Crnoj Gori projekti koji uništavaju njeno prirodno bogatstvo, a na kojem se može graditi održiva budućnost zemlje. Niti jedan projekat malih hidroelektrana nije se pokazao dobrim za životnu sredinu, građane ili energetsku stabilnost i nezavisnost zemlje. Na ovo upozoravamo godinama, a dostavili smo i nepobitne dokaze o njihovoj ekonomskoj štetnosti. Vrijeme je da se preduzmu odlučujući koraci i da se njihova izgradnja u potpunosti obustavi te se ta sredstva usmjere prema ekološki prihvatljivijim projektima i u korist cjelokupnog društva”, zaključuju iz WWF Adria i Eko-Tima.
Bonus video:
