Imenima i adresama osoba u samoizolaciji mogle su raspolagati isključivo institucije koje nude zdravstvenu zaštitu, ali ne i Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT), poručio je član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP) Muhamed Đokaj.
“NKT niti je rukovalac zbirke ličnih podataka, niti obrađivač ličnih podataka, a ponajmanje zakonski korisnik ličnih podataka. O tome ko može da vrši obradu podataka u datim situacijama je jasno propisano u članu 18 Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, a napominjem da ni oni nemaju pravo obrade putem objavljivanja spiskova lica u samoizolaciji. To iz razloga što za takvu radnju obrade mora postojati jasan pravni osnov, što ga u konkretnom slučaju nema”, kazao je Đokaj za “Vijesti”.
Tim članom propisano je da baze podataka mogu da vode samo zdravstvene ustanove i druga pravna lica koja pružaju usluge zdravstvene zaštite. Prikupljanje, obrada i razmjena ličnih podataka vrši se saglasno tom i Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti.
Ustavni sud je prije desetak dana, na inicijativu Građanske alijanse, donio odluku kojom se i zvanično ukida odluka o objavljivanju spiskova lica u samoizolaciji, koju je NKT donijelo 21. marta na osnovu mišljenja Savjeta AZLP. Za to mišljenje su glasali predsjednik i član Savjeta Sreten Radonjić i Bojan Obrenović.
Radonjić je poslije odluke Ustavnog suda u saopštenju poručio da pravo na zaštitu ličnih podataka nije apsolutno pravo i da “ostaje pozitivan osjećaj ukoliko je ovakvom mjerom spriječena jedna infekcija ili mogući smrtni slučaj, dok nikakva šteta nije nanijeta drugim građanima”.
Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Ivan Medojević odgovorio je “Vijestima” da NKT shodno Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, nema status obrađivača ličnih podataka.
Medojević se u odgovorima, međutim, poziva na član 9 Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, koji definiše obavezu osnivanja pojedinih tijela i utvrđuje njihove nadležnosti.
Ističe da je NKT subjekt koji vrši javna ovlašćenja i ima pravo da obrađuje lične podatke kao korisnik ličnih podataka.
„S tim u vezi, članom 17 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti propisano je davanje ličnih podataka na korišćenje drugim rukovaocima zbirki ličnih podataka. Dakle, važno je istaći da korisnik ličnih podataka ima ista prava i obaveze, kao i prvobitni rukovalac zbirke ličnih podataka u pogledu obrade i zaštite ličnih podataka”, tvrdi Medojević.
Đokaj ističe da je sporno mišljenje usvojeno bez njegovog znanja, a da je stav o tome iznio na sjednicama krajem aprila i početkom maja.
“I to po povratku iz samoizolacije, zbog mjera NKT-a koje su uvedene opštini Tuzi, jer sam stanovnik te opštine. Na sjednici sam konstatovao da je mišljenje koje je dato po zahtjevu NKT-a pravno neodrživo i neutemeljeno i da bi trebalo razmotriti mogućnost povlačenja istog. Tom prilikom sam ih takođe upozorio na moguće negativne posljedice koje će ovakvo mišljene proizvesti”, kazao je Đokaj.
Dodao je da je za njega bila očekivana odluka Ustavnog suda, jer je u suprotnosti s Ustavom, Zakonom i međunarodnim propisima iz te oblasti.
Na pitanje “Vijesti” - zašto njegove kolege iz Savjeta nisu uvažile njegov stav, s obzirom na to da je četiri godine bio predsjednik Savjeta i radi u AZLP gotovo 10 godina, Đokaj je kazao da je to pitanje za njih.
“Međutim, želim da upoznam javnost da su me kolege iz država regiona pozvale i bile zainteresovane za mišljenje Agencije. To vjerovatno iz razloga što sam u svojstvu predsjednika Savjeta Agencije u petogodišnjem mandatu imao dobru saradnju i komunikaciju s njima. Tim povodom sam ih upoznao da nisam saglasan s mišljenjem i savjetovao da to ne dozvole u svojim državama. Žao mi je što se sve ovo desilo, prvenstveno zbog građana čiji su podaci nezakonito obrađivani, kao i da mi je žao što je Vlada ovim našim mišljenjem dovedena u zabludu, a kao rezultat toga, imamo na hiljade nezakonito obrađenih ličnih podataka lica u samoizolaciji”, kazao je on. Članovi odgovaraju Skupštini, a ona ćuti o njihovom razrješenju
Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti propisano je da predsjednik i članovi Savjeta AZLP za svoj rad odgovaraju Skupštini. Drugim članom je propisano da oni mogu biti razriješeni prije isteka vremena, između ostalog, na lični zahtjev, zbog trajnog gubitka radne sposobnosti za obavljanje funkcije, ali i ako prekrše obavezu čuvanja ličnih podataka.
Ustavni sud je utvrdio da je objavljivanje spiskova, koje su članovi Savjeta Radonjić i Obrenović aminovali, bilo neustavno.
Skupština Crne Gore nije odgovorila na pitanja da li će zbog neustavnog objavljivanja imena lica u samoizolaciji, zbog spornog mišljenja AZLP, pokrenuti postupak razrješenja njenih članova.
Pitanja su poslata u srijedu popodne.
Skupština je u četvrtak završila zasjedanje. Novi sastav Savjeta izabran je krajem decembra.
Bonus video:
