"ustav propisuje da je biračko pravo opšte i jednako"

CGO podnio inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti preporuka DIK-a

"Ustavni sud se mora u hitnom postupku izjasniti u vezi sa ovim pitanjem a vjerujemo da to neće biti teško jer je nesporno da je akt DIK-a u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore. Takođe, ovaj akt je u suprotnosti i sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika i podzakonskim aktima DIK-a, a njegovim odredbama vrši se ozbiljna povreda pozitivnih normi koje su imperativnog karaktera", kaže se u saopštenju

5340 pregleda 67 reakcija 2 komentar(a)
Ilustracija, Foto: CGO
Ilustracija, Foto: CGO

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je juče, shodno ranijoj najavi, podnio Ustavnom sudu Inicijativu za ocjenu ustavnosti Tehničkih preporuka za održavanje izbora u cilju epidemiološke zaštite birača, koje je na 130. sjednici, održanoj dana 6.8.2020. godine donijela Državna izborna komisija (DIK), saopštili su oni..

Kako su kazali, CGO je odmah nakon objavljivanja ovog akta ukazao na njegove brojne manjkavosti komunicirajući to sa crnogorskom javnošću i sa međunarodnim partnerima koji su razumjeli ozbiljnost problema. Posebno brine što se uspostavlja praksa da institucije svjesno donose neustavna rješenja. Izjava portparola DIK-a potvrđuje da su članovi DIK-a znali da krše Ustav donoseći ovaj akt i da ne spore njegovu neustavnost.

"Ustavni sud se mora u hitnom postupku izjasniti u vezi sa ovim pitanjem a vjerujemo da to neće biti teško jer je nesporno da je akt DIK-a u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore. Takođe, ovaj akt je u suprotnosti i sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika i podzakonskim aktima DIK-a, a njegovim odredbama vrši se ozbiljna povreda pozitivnih normi koje su imperativnog karaktera", kaže se u saopštenju. 

Oni su dodali da iako naslov upućuje da se radi o tehničkim preporukama, akt koji je izdao DIK predviđa i izvjesna prava i obaveze za birače, posmatrače, organe za sprovođenje izbora, kao i druga lica. Njime se određuje ko može, a ko ne može koristiti aktivno biračko pravo, te je stoga podložan ocjeni ustavnosti. To potvrđuju i formulacije koje se koriste u dokumentu ('obavezno', 'ne može', 'neophodno je', itd.).

"U Inicijativi upućenoj Ustavnom sudu, CGO je ukazao da su dijelovi dokumenta kojima se reguliše glasanje za lica smještena u karantine van svog mjesta prebivališta, ali i odredbe kojima se propisuje postupak za glasanje putem pisma, u suprotnosti sa članom 45 Ustava, članom 3 Dodatnog protokola 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i članom 85 Zakona o izboru odbornika i poslanika", kaže se u saopštenju. 

Oni dodaju da Ustav Crne Gore, u članu 45, propisuje da je biračko pravo opšte i jednako, dok DIK u svom aktu neopravdano uskraćuje pravo na glasanje licima koja se u trenutku održavanja izbora, odlukom nadležnog organa, nalaze u karantinu van svog mjesta prebivališta.

Dalje se navodi da Član 3 Dodatnog protokola 1 uz Konvenciju ističe da se “Visoke strane ugovornice obavezuju da u primjerenim vremenskim razmacima održavaju slobodne izbore s tajnim glasanjem, pod uslovima koji obezbjeđuju slobodno izražavanje mišljenja naroda pri izboru zakonodavnih tijela.”

"Evropski sud za ljudska prava uspostavlja standarde, koji se već pola vijeka, još od slučaja X protiv Njemačke (br. predstavke 2728/66), prožimaju kroz praksu tog Suda koja se tiče aktivnog biračkog prava, a u kojima se navodi da 'pravo glasa nije privilegija'. Od presude Hirst protiv UK (br. predstavke 74025/01) utvrđeni su i standardi kojima se procjenjuje da li je ograničenje prava na slobodne izbore u skladu sa Konvencijom ili nije. U konkretnom slučaju, od tri predviđena standarda, zadovoljen je samo jedan uslov koji se odnosi na legitimnost cilja ograničenja. No, uvedeno ograničenje je nesrazmjerno legitimnom cilju i sužava biračko pravo u tolikoj mjeri da nanosi štetu njegovoj suštini i lišava ga efikasnosti", kaže se u saopštenju. 

Oni dodaju da su licima koja su u karantinu u svom mjestu prebivališta, ali i građanima u samoizolaciji, nametnute  i formalnosti koje značajno otežavaju ili onemogućavaju korišćenje biračkog prava.

"CGO je istakao i uporednu ustavnopravnu praksu, ili preciznije praksu Ustavnog suda Republike Hrvatske u predmetu poslovne oznake U-VII-2980/2020 od 3. jula 2020. godine. Hrvatski Ustavni sud je zauzeo stav da je ustavnopravno opravdano uskratiti dolazak na biračko mjesto samo osobama koje su oboljele od COVID-19 i da samo oboljela lica trebaju glasati putem pisma", kaže se u saopštenju.

DIK je, kako smatraju u CGO,  propustio da obavijesti javnost da li je razmotrena mogućnost da sva lica koja se nalaze u karantinima i u samoizolaciji, a kojima nije ustanovljena zaraza virusom budu testirana prije dana održavanja izbora i da im se, ukoliko su negativni, omogući glasanje na biračkom mjestu. Javnost ne zna ni da li je DIK razmatrao uvođenje posebnih biračkih mjesta u karantinima, poput onog u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija.

"CGO izražava nadu da će DIK poslije unisone javne reakcije različitih nevladinih organizacija i političkih partija, ali vjerujemo i dovoljno jasnih diplomatskih poruka, konačno ozbiljno pristupiti izradi ovog važnog dokumenta a koji će biti u skladu sa Ustavom i zakonom i omogućiti bezbijedno održavanje izbora", zaključeno je u saopštenju.