Rijeka Komarnica, Foto: Danilo Mrdak

CIN-CG: ODLUKA DA SE GRADI HIDROELEKTRANA KOMARNICA UZBUDILA DUHOVE

Poslije potopa nema kajanja

Geolozi upozoravaju na kvalitet tla, a ekolozi na uništenje prirode i zaštićenih vrsta, energetski stručnjaci sumnjaju u opravdanost i rokove gradnje, mještani najavljuju otpor. Samo je Vlada odlučna da podigne branu

54471 pregleda 191 reakcija 37 komentar(a)
Rijeka Komarnica, Foto: Danilo Mrdak
Rijeka Komarnica, Foto: Danilo Mrdak

Starac se češkao po glavi gledajući kako betonsko čudo popunjava prostor između dva brda.

“Druže Blažo što će ovo biti?”, zapitao je tadašnjeg predsjednika Crne Gore koji je došao na gradilište.

Blažo Jovanović mu je spremno nacrtao mapu puta u komunizam: brana, elektrifikacija plus industrijalizacija jednako socijalizam, pa još malo lijevo…” “Ali, ovdje se voda nikada nije sakupljala. Ponire…”

“Sakupljaće se, makar cijelo nikšićko polje obložili bakrom”, uzvratio je slavni heroj.

“Tako može”, pomirljivo će seljak.

Bakra nije bilo, ni vode, pa hidrocentala u Ozrinićima koja nikad nije proradila, svjedoči već sedam decenija o vremenu kad su snovi prkosili struci.

Povodom odluke o gradnji hidrocentrale Komarnica, neki su se prisjetili i ozrinićke legende. Jedno od važnijih upozorenja na koja se parlamentarna većina u crnogorskom parlamentu oglušila i usvojila Detaljni prostorni plan (DPP) za novo vještačko jezero dolazi od geologa. Ranija istraživanja ukazuju na rasjed koji bi mogao da proguta vodu.

Na veliku investiciju, padaju još dva bremena ozbiljnih argumenata - ekološki i energetski: uništavanje netaknute prirode i ugrožavanje biodiverziteta, problematičan rok izgradnje i povrata investicije…

Mještani pivske i šavničke opštine u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) najavili su i snažan otpor gradnji akumulacije koja treba da proguta bistre rijeke, čija se dna jasno vide i sa nekoliko stotina metara visokih okolnih brda.

 

U DPP se ističe da će ova HE potopiti kanjon Pridvorice i dio kanjona Komarnice, uz očuvanje najatraktivnijeg kanjona Nevidio.

Kanjon Nevidio
Kanjon Nevidiofoto: Luka Zeković

„Pored riječnog ekosistema koji će biti u potpunosti izmijenjen u dužini od 13,7 km odnosno 16,7 km uzvodno od objekta brane i okolni terestični eko sistemi i pripadajuća staništa, u visini do kote od 811 metara nadmorske visine, će takođe biti uništeni zbog potapanja“, priznaje se u dokumentu.

Procjenjuje se da će godišnje HE na Komarnici proizvoditi 231,8 gigavat sati. Predračunska vrijednost elektrane od 168 megavat sati je 246,53 miliona eura.

U Vladinom trećem paketu socio-ekonomskih mjera zbog pandemije korona virusa, uračunata su i 102,9 miliona eura koje će EPCG, kao koncesionar, investirati u ovu HE do 2024. godine.

foto: Treći paket mjera/Vlada Crne Gore

Ukupan iznos investicije sa projektima i analizama je 272, 2 miliona eura, pa se računa na bar još jednog partnera.

Upozorenja inženjera geologije i poslanika Strahinje Bulajića i njegovog kolege Srđana Milića, o tome da nisu ispunjeni geotehnički uslovi izgradnje brane nisu naišli na razumijevanje vladajuće većine.

Bulajić je upozorio na geološki elaborat iz 2011. godine, kojim se traže dodatna istraživanja.

Mjesto gdje je planirana brana na rijeci Komarnici
Mjesto gdje je planirana brana na rijeci Komarnicifoto: Danilo Mrdak

„Imate u lijevom oporcu brane rasjednu zonu dugu kilometar, kilometar i po, široku 15 metara, koja je potpuno prazna. To geolozima, hidrogeolozima, posebno inžinjerskoj geologiji mnogo govori. Tu je bilo priče da se zarotira brana za pet, šest stepeni... Šta se time rješava? U inžinjersko-geološkom smislu možda nešto, u hidrogeološkom ama baš ništa “, kazao je Bulajić.

I Milić je naznačio da nije ispitan teren i vodopropusnost brane.

“Iz Vlade kažu da su sačuvali kanjon Nevidio. Svejedno što ga oni čuvaju, ako ne znaju koja je vodopropusna moć tamo gdje će da grade branu”, kazao je Milić.

Rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering EPCG Ivan Mrvaljević se poziva na novo projektantsko rješenje i geofizička istraživanja izvedena u februaru ove godine.

Ivan Mrvaljević
Ivan Mrvaljevićfoto: Elektroprivreda Crne Gore

“Projektant je sad na određeni način optimizovao dispoziciju same brane, pomjerio je za nekih 30 metara. Kako je i predviđeno Zakonom o geološkim istraživanjima, nakon završetka procedure usvajanja detaljnog prostornog plana uradićemo i dodatna istraživanja, planiramo već u septembru. Ovim dodatnim geološkim radovima, kako po našim tako i po očekivanjima stručnog tima projektanta, sa tim lijevim bokom neće i ne može biti problema”, naglasio je Mrvaljević za CIN -CG.

Teško i za alpiniste

Dio prostora koji će biti potopljen nije mogao biti ispitan zbog nepristupačnosti, ali profesor Danilo Mrdak, jedan od autora Strateške procjene uticaja (SPU), koja je prethodila planskom dokumentu, u razgovoru za CIN-CG ocjenjuje da je to područje dovoljno istraženo.

 

“Potpuno istraživanje ovakvog terena zahtijevalo bi nevjerovatnu logistiku i alpinističku ekipu, koja bi konstatno morala da bude sa istraživačima. I tada vjerovatno ne bismo otkrili nešto više od onoga što sada znamo, ali bi bili sigurni šta gubimo”, kazao je Mrdak.

Rijeka Komarnica
Rijeka Komarnicafoto: Danilo Mrdak

Za ekologa iz organizacije “KOD” Vuka Ikovića autori SPU su odobrili gradnju time što su preporučili brisanje Komarnice iz EMERALD područja.

“Dokument čiji je zadatak da preispita dugoročni uticaj hidroelektrane na ljude i prirodu, ni u jednom dijelu ne remeti namjere investitora, čak podržava apsolutnu prenamjenu prostora”, kazao je Iković za CIN-CG.

Izgradnja hidorelektrana na zaštićenim rijekama, ističe Iković, nije razvoj, jer uzrokuje njihovo nestajanje. On smatra i da nije opravdano da nešto što je priroda stvarala milionima godina “zbrišemo zarad projektovanih 10 miliona eura prihoda godišnje, koje možemo prihodovati i na druge načine, a da rijeka ostane slobodna i netaknuta”.

Predio pored Komarnice
Predio pored Komarnicefoto: Danilo Mrdak

“Izgubićemo brojne izvore, slapove, vodopade, brzake, bukove, visoke – okomite stijene, kaskade i prirodne bunare. Potapanjem Komarnice nestalo bi 305 hektara zaštitnih i privrednih šuma. Specifičan prostor naseljavaju vrste koje su usko vezane samo za takve uslove života koje će većinom nestati potapanjem kanjona. U njemu je izražen određeni stepen endemizma koji nije dovoljno istražen. Nije isključeno da se pojedine vrste biljaka ili životinja nalaze samo u kanjonu Komarnice i nigdje drugo u svijetu”, kazao je Iković.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine saopštili su za CIN- CG da nemaju spisak zaštićenih životnjskih i biljnih vrsta na području Komarnice.

Doktorantkinja Njemačke savezne fondacije za životnu sredinu, Helena Hudek koja je istraživala Komarnicu kaže da je tamo gdje je planirana hidroakumulacija zadnji dio rijeke na kojem je još očuvana izvorna fauna beskičmenjaka.

Helena Hudek
Helena Hudekfoto: Privatna arhiva

“Kao primjer ću navesti vrstu iz reda Ephemeroptera (jednodnevki) Epeorus yugoslavicus, ta vrsta je dosta rijetka i ugrožena na području Zapadnog Balkana”, rekla je Hudek za CIN-CG.

U MORT-ovoj Informaciji o statusu Emerald područja iz 2015. godine stoji da se na spisku nalazi i Komarnica.

“Ova područja predstavljaju potencijalna NATURA 2000 područja-ekološke mreže od značaja za Evropu”, piše u dokumentu.

Iako se u DPP napominje da Emerald još nije proglašena kao zvanična mreža zaštićenih područja, to je “od velike ekološke važnosti za identifikovane ugrožene vrste i tipove staništa koji su zaštićeni Bernskom konvencijom”.

Pod vodom će se naći hrastove šume, obalne vrbe, narcisa, medvjeđa lijeska, Pančićev maklen, planinski javor...

U SPU je konstatovano i da će doći će do trajnog gubitka izvora Dubrovska vrela, kao i do značajnog zamućena nizvodno od brane, te da će se to najbolje ogledati u Pivskom jezeru.

 

Ne sporeći loše uticaje buduće akumulacije, profesor Mrdak, ipak, kaže, da kada bi mogao da bira između nje i brojnih mini hidroelektrana, odlučio bi se za Komarnicu.

Time bi se, kaže, spasio veliki broj potoka koje imaju funkciju za prihranjivanje rijeka, kao što imaju aluvile u plućima.

Savjetnica Benkvoča za energetiku jugoistočne Evrope, sa specijalizacijom za hidroelektrane na Zapadnom Balkanu, Pipa Galop za CIN-CG kaže da “nije moguće izbrisati mogućnost da se to područje proglasi Emerald ili Natura 2000 samo zbog toga što se tamo želi izgraditi HE.

Pipa Galop
Pipa Galopfoto: Printscreen/YouTube/TV Vijesti

“Bugarska je godinama pregovarala sa Evropskom komisijom zbog takvih pokušaja da izbaci vrijedne lokacije iz popisa predloženih za Naturu 2000, jer su htjeli izgraditi skijališta i druge objekte. Uglavnom im nije uspjelo i sad ima relativno veliko područje pod zaštitom Natura 2000”, istakla je Galop.

Galop: Realno je 10 godina

EPCG procjenjuje da će HE na Komarnici početi sa radom 2026. godine, s tim što će do kraja godine uraditi idejni, a iduće započeti glavni projekat.

Pipa Galop, međutim, kaže je to nerealno prije 2030. godine.

“Za ovako velike projekte, posebno za države kao što je Crna Gora, ambiciozno je reći da će biti gotovi za manje od deset godina, a da nema ni glavnog projekta”, kazala je Galop.

Mrvaljević je istakao da je namjera EPCG da nađu ugovarača čiji će posao biti izrada glavnog projekta, fabrikacija, isporuka i montaža opreme i izvođenje građevinskih radova.

“Sve u jednom, tzv. EPC pristup kako se uobičajeno i radi kod velikih mega projekata u energetici i infrastrukturi”, kazao je Mrvaljević. Konsultant za energetiku Momir Škopelja smatra da je teško reći da li je “Crnoj Gori sa energetskog aspekta potrebna HE Komarnica”.

“Da nijesu u toku postupci realizacije više elektroenergetskih projekata (solarna elektrana od 250 MW, vjetroelektrana Gvozd sa nešto preko 50 MW, još jedna vjetroelektrana iznad Budve, više novih mHe, rekonstrukcija TE Pljevlja), rekao bih da je potrebna. Čak i ako se uzme u obzir da će da se gradi toliko objekata, ne bih mogao reći da nije potrebna, nego prije da je njena pozicija neodgovarajuća”, kazao je Škopelja.

Za razliku od njega Galop smatra da HE na Komarnici nije potrebna, posebno kada se uzme u obzir devastacija prirodnog bogatstva.

“Moje mišljenje je da Crna Gora ne treba dodatne hidroelektrane, nego da radi na povećanju udjela solarnih panela i vjetroelekrana, kao i na smanjenju gubitaka u distribuciji i korištenja struje za grijanje. Koliko i kad treba dodatni proizvodni kapacitet zavisi od toga kada će se zatvoriti KAP i TE Pljevlja”, kazala je Galop.

Za Škopelju je nerealna prognoza potrošnje, a metodologija problematična. On smatra da obim i kvalitet objavljene analize isplativosti HE Komarnica ne zadovoljavaju potrebe takvog projekta.

“Operiše se sa potrošnjom električne energije u Crnoj Gori od 5791 gigavat sati u 2025. godini, a zna se da je u 2019. iznosila 3.482,82 gigavat sati. Nejasno je na osnovu čega je povećanje od 66,3odsto za šest godina, što predstavlja rast od oko 10 odsto godišnje. Takva nerealnost daje iskrivljenu sliku da će Crna Gora u predstojećem periodu imati potrebu za energijom iz svih proizvodnih kapaciteta za koje su date saglasnosti za izgradnju”, kazao je Škopelja za CIN-CG.

Njemu je nejasno “zašto su među toliko energetskih berzi uzeti podaci sa EEX berze u Mađarskoj kad EPCG tamo ne prodaje ni kilovat”.

“Možda zato jer je to najskuplja berza, pa takvi podaci rezultiraju najboljim pokazateljima za HE Komarnica? Teško je govoriti o kretanju cijena električne energije kroz 10 ili 15 godina, ali u toj tabeli je već za ovu godinu unesena pogrešna cijena od 52 eura po megavat satu, a EPCG prodaje najveći dio nešto preko 42 eura” navodi Škopelja.

Galop je istakla da niko ne može znati cijene struje u budućnosti, jer ni sadašnji trendovi u EU nemaju kontinuirani rast.

Zato treba napraviti analizu rizika u slučaju da cijene budu iste, ili niže.

Ona tvrdi da bi trenutni prioritet energetskom sistemu trebalo da budu gubici u distributivnoj mreži, koji su u Crnoj Gori u 2018. godini bili 13,83 odsto, a u EU između 2,1 i 9 procenata.

Trećim paketom Vlada je najavila da će se za rekonstrukciju mreže do 2024. godine CEDIS izdvojiti 170 miliona eura.

 Veleprodajna cijena električne energije od 2008. do 2018.godine/raspon maksimalnih i minimalnih cijena
Veleprodajna cijena električne energije od 2008. do 2018.godine/raspon maksimalnih i minimalnih cijenafoto: Evropsko tržište električne energije

“Trenutnoseradina nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NECP) koji će dati ažurirani pregled proizvodnje i potrošnje električne energije i prognoze za budućnost. Treba čekati taj dokument prije nego što se odlučuje da li je HE Komarnica i dalje relevantna ili ne”, kazala jeGalop. Ona ističe da “Crna Gora već proizvodi veliki postotak električne energiju iz HE, između 40 do 60 odsto domaće proizvodnje”.

Iz EPCG podsjećaju na Regionalnu strategiju za održivi razvoj hidroenergije Investicionog okvira za zapadni Balkan (WBIF), u kome piše da nema ozbiljnijih prepreka za izgradnju HE Komarnica.

„Dokument koji je rađen pod okriljem Fonda za Zapadni Balkan u skladu je sa svim regulativama EU i tamo je Komarnica prepoznata kao projekat koji spada u grupu kod kojih ne postoje značajniji problemi i izazovi sa ekološkog aspekta”, kazao je Mrvaljević.

Galop smatra da EK nije dala zeleno svjetlo, jer u sažetku pomenute studije piše kako se ni na koji način ne može smatrati da odražava stavove EU, te da lista od 45 projekata ne označava koji hidroenergetski projekat treba graditi.

“Svi hidroenergetski projekti na ovoj listi (i svi budući hidroenergetski projekti) trebalo bi da budu podvrgnuti daljem istraživanju tehničkih, finansijskih, socijalnih i ekoloških mogućnosti, kao i daljem određivanju područja Natura 2000 i ne-zonama od strane Svjetske banke kako bi se osiguralo da se projekti realizuju sa minimalnim uticajem”, citira Galop dio iz dokumenta.

Mrvaljević ističe i dokument Analiza o pravednoj tranziciji energetskog sektora -Zeleni plan za Pljevlja, koji je rađen od strane NVO Green Home.

“U kom se upravo navodi daizgradnja HE Komarnica predstavlja realno rješenje koje uz poštovanje najviših ekoloških standarda može predstavljati jedan od ključnih poteza Crne Gore u pravcu obezbjeđivanja rješenja prihvatljivog sa stanovišta klimatskih promjena“, kaže Mrvaljević.

Iz NVO “Green Home” su za CIN-CG saopštili da zbog preopterećenosti poslom ne mogu obezbijediti sagovornika na temu izgradnje HE na Komarnici.

Stanovnici Pive i Šavnika i pored javne rasprave koja se uskoro završava, kažu da još nijesu rekli posljednju riječ.

Mještani: Neće moći

Na planiranu izgradnju hidroelektrane na rijeci Komarnici žitelji ovog područja uzvraćaju otporom.

Velizar Kasalica koji živi u blizini rijeke je kazao za CIN-CG da neće dozvoliti da se uništi netaknuti prirodni tok, te da ne vjeruje da će sve ići po planu i ako se izgradi HE.

Kasalica
Kasalicafoto: Svetlana Mandić

“Svi znamo da će se pojaviti bujica, erozija i poplava. Evo neka bude ta famozna kota nadmorske visine 811, gdje oni garantuju da se neće potpopiti kanjon Nevidio, niti šavničko naselje nego da će doći 15 metara od tog najatraktivnijeg dijela. Otkud oni mogu garantovati da kad padne kiša, kao što zna nevrijeme da bude, kada sva ta voda se sjuri sa Durmitora kako će je kanjon Nevidio uopšte prihvatiti”, kazao je Kasalica.

Darko Stijepović, iz NVO Centar za razvoj Durmitora ističe da će dobrobit imati samo investitori, te smatra da će više koristi i novca donijeti turistička valorizacija.

Stijepović
Stijepovićfoto: Svetlana Mandić

“Ako analiziramo turističke posjete prirodnih bogatstava u okolini vidimo da pravilna turistička valorizacija Komarnice može da donese velike sume. To su naše prirodne ljepote, voda, zemlja, vazduh i to treba da koristi investitor, koji će proizvoditi struju i nama je prodavati. Nama će prodati naše”, kaže Stijepović.

On naglašava da postoje samo pet takvih kanjona u jugoistočnoj Evropi: kanjon Neretve, Komarnice, Pive, Morače i Tare.

“Šveđani i Italijani su sve svoje rijeke potopili. Zato mi možemo da prodamo ono što oni nemaju, jer njihovi građani nikad nisu vidjeli slobodnu rijeku, to je za njih atrakcija”, kazao je Stijepović.

On je najavio intenzivnije proteste kako se HE na Komarnici ne bi gradila. Protiv izgradnje HE i za diversifikaciju turističke ponude preko ruralnog turizma i poljoprivrede je i dugogodišnja konsultantkinja i ekspertkinja za turizam i održivi razvoj, Kirsi Hivarinen iz Finske, koja živi u Šavniku.

Ona tvrdi da je ovo područje sa brojnim selima idealno, te da će biti aktuelnije nakon pandemije koronavirusa. Dodaje da bi sav taj ambijent ugrozila izgradnja HE, jer osim vrhunske nacionalne biciklističke staze, tu je i „Via Dinarica“ i brojne mogućnosti za kanjoning, flaj fišing, dakle turizam u funkciji zaštite prirode, što se i jako dobro isplati:

“Gosti koji putuju kako bi saznali više o već pomenutom i uživali u prirodnim bogatstvima plaćaju od 70 do 321 eura po danu”, kazala je Hivarinen, koja preporučuje da se iznos potreban za izgradnju HE preusmjeri u energetsku efikasnost seoskih domaćinstava. Tvrdi da bi na taj način Vlada uložila u svakog građanina, a ne u šačicu povlašćenih pojedinaca.

 

Ugostitelj iz Pive Novica Gogić poučen iskustvom izgradnje HE “Mratinje” ističe da će stanovništvo ovog kraja imati male koristi od nove elektrane, jer i u HE Piva radi veoma mali broj ljudi iz ovog kraja, “najviše deset odsto”.

Dvije opcije partnerstva

Mrvaljević tvrdi da će se udovoljiti Vladi da EPCG bude većinski vlasnik HE. “Hoćemo li mi to da radimo sa Francuzima, Izraelcima, kao većinski vlasnici i imamo udio, na primjer od 51 ili 80 odsto, pa ćemo uzeti kredit od neke međunarodne finansijske organizacije, beskamatni, razvojni, od Svjetske banke, Njemačke razvojne banke - to je opcija jedan”, ističe Mrvaljević. U opciji dva postoji mogućnost privatnog – javnog partnerstva.

“Mislim da nećemo imati problema u biranju partnera. Kao primjer ću navesti njemačkog giganta Hojt koji je 2008. godine bio zainteresovan da sa nama razvija projekat”, kazao je Mrvaljević.

Ines Mrdović iz NVO Akcije za socijalnu pravdu smatra privatno-javno partnerstvo nepoželjnim i u hibridnim sistemima podložnim korupciji.

Mrdović
Mrdovićfoto: Boris Pejović

„Radi se o projektima gdje privatni partner očekuje ekstra profit i u kojima se uvijek dobro zaštiti garancijama javnog partnera. Te garancije su obično vezane za cijene usluga, a u konkretnom ih plaćamo mi kroz račun za struju“, kaže Mrdović.

foto: CIN-CG