Pazari desetkovani

U Budvi na mukama i ugostitelji, taksisti, prevoznici...

Turistička organizacija Budve saopštava više procjene, nego tačne podatke, pa je prema posljednjem presjeku popunjenosti smještaja u metropoli turizma boravilo svega 7.000 gostiju

38639 pregleda 348 reakcija 57 komentar(a)
Stari grad Budva, Foto: Vuk Lajović
Stari grad Budva, Foto: Vuk Lajović

To što je Budva u špicu ljeta prazna, i u njoj boravi deset puta manje gostiju, osjećaju svi od trgovaca, prevoznika, ugostitelja, zakupaca plaža, a pazari su praktično na nivou deset odsto u odnosu na početak avgusta prošle godine.

Avgust je uvijek važio za berićetan mjesec u Budvi, kada su svi kapaciteti, od hotelskih do privatnog smještaja bila puni, a teško se nalazio slobodan krevet. Radili su svi "punom parom" i praktično je važio za mjesec kada se ostvaruje najveća zarada, dovoljno da se "prezimi".

To što su granice za dva ključna tržišta rusko i srbijansko bile zaključane, vidno je u na svakom koraku u Budvi.

Turistička organizacija Budve saopštava više procjene, nego tačne podatke, pa je prema posljednjem presjeku popunjenosti smještaja u metropoli turizma boravilo svega 7.000 gostiju. U istom periodu prošle godine u Budvi je bilo registrovanih 73 hiljade gostiju.

Premijer Duško Marković, koji je bio u radnoj posjeti Budvi, koju nijesu mogle da prate novinarske ekipe, je kazao da su besmislene kritike da su Vlada i Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti "uništili turističku sezonu" jer nijesu širom otvorili granice.

"A na te optužbe ja odgovaram i ovoga puta: zdravlje naših građana je uvijek bilo naš prioritet“, poručio je Marković.

Ipak, prometi u metropoli turizma, koja predstavlja polovinu ukupnog turističkog prometa Crne Gore su desetkovani.

Prevoznik "Mediteran express" koji "drži" autobuske lokalne linije i povezuje kompletnu budvansku opštinu, primorska mjesta Petrovac, Sveti Stefan, Jaz, sa Budvom, potvrđuje da su u minusu.

"U julu je promet bio osam odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a promet u avgustu je malo „skočio“ pa iznosi nekih 11 odsto. To je nedovoljno da se obezbijedi normalno poslovanje firme“, navode u ovoj kompaniji. Promet i na jednoj od najpopularnijih budvanskih plaža Mogren i je desetkovan.

"Iznosi oko deset odsto u odnosu na prošlu godinu. Nadamo se dolasku Rusa, i da se što hitnije otvore granice sa Srbijom i da mogu sa negativnim testom da ulaze. Da se spasi što se spasiti može, inače je debakl”, kazali su „Vijestima“.

Ništa bolji pazari nijesu ni u lokalu “Korokovado”, čija je terasa uz zidine Staroga grada, i koja je u ovo vrijeme bivala poupunjena do posljednjeg mjesta.

"Pazari radnim danima su nekih sedam, osam odsto u odnosu na prošlu godinu, dok je vikendom malo bolja situacija, kada bude i do 15 odsto“, naveli su u ovom ugostiteljskom lokalu.

I taksisti koji rade u udruženjima za procenat, kažu da su pazari na nivou zimskih mjeseci.

"Dovoljno govori podatak da sada pazar tokom cijeloga dana iznosi onoliko koliko smo mi uzimali prošle godine kao procenat“, rečeno je “Vijestima“.

U Hrvatskoj sezona je više nego uspješna u sjevernom i centralnom dijelu, dok donekle našu „sudbinu“ jedino dijeli Dubrovnik, gdje je popunjenost smještaja ipak na niovu 40 odsto u odnosu na prošlu godinu.

U Dubrovniku prema zvaničnim podacima boravi 11.112 turista, što je, kako prenose tamošnji mediji samo 40 odsto turista u odnosu na prošlu godinu.

"Najbrojniji gosti ove sedmice i u Dubrovniku su domaći, zatim slijede gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Francuske, Poljske, Austrije i SAD-a. Dubrovnik je međutim hrvatsko turističko središte s gotovo cjelogodišnjom sezonom, a kada su u pitanju podaci za 2020. u odnosu na 2019. godinu, od 1. januara do 5. avgusta, tada se vide razmjere posljedice pandemije na dubrovački turizam – 127.596 turista posjetilo je Dubrovnik od početka godine, što je tek 15 posto prošlogodišnjeg broja turista u tom razdoblju“, prenosi Slobodna Dalmacija.

Počeli prinudni neplaćeni odmori

Da će posljedice izuzetno loše turističke sezone najviše osjetiti radnici zaposleni u privatnom sektoru, već potvrđuje i činjenica da od 1. avgusta u pojedinim trgovačkim velikim objektima su uvedeni prinudni petanestodnevni neplaćeni odmori, kao jedno od rješenja, da se broj radnika zadrži, pa i pored činjenice da će ima plate biti upola manje.

Strah da će mnoge firme tokom zime biti u stečaju, jer od sezone nijesu zaradile novca.

Kao i uvijek jedino su zaštićeni zaposleni u lokalnoj upravi, javnim preduzećima i ustanovama, gdje će po svoj prilici doći do smanjivanja zarada, iako sada se takve prognoze u jeku predizborne kampanje ne žele saopštavati.