Više od jedne tone povrća ubraće do kraja avgusta vrtlari iz Bara samo sa dvije parcele u bašti koja je nastala prije nekoliko mjeseci, na zemlji neobrađivanoj čitavu deceniju.
“Plantađuni”, kako sebe nazivaju, iako se nikad ranije nisu bavili vrtovima i obradom zemlje, obezbijedili su zdrave namirnice za sebe, svoje porodice, a proizveli su dovoljno i da podijele sa barskom Narodnom kuhinjom i tako podrže i sugrađane u stanju socijalne potrebe.
Istom idejom - željom da pomognu materijalno ugrožene porodice, vode se i u NVO “Paradigma” iz Podgorice, koja planira da sličan projekat realizuje u glavnom gradu.
Iskustva im neće faliti - dio “Paradigme” su i Aleksandar Novović i Kristina Žugić, koji su prije šest godina na Marezi, na privatnom imanju, oformili prvu crnogorsku urbanu baštu “Bašta Ekologika”.
“Aco i Kristina su naši prijatelji, koji su pomogli da razvijemo ideju do sitnih detalja. Njihov fokus na permakulturi i održivi način baštovanstva nam je bio smjernica za dugoročnu vizije urbane bašte. Oni će sa nama raditi i u narednom periodu i svojom ekspertizom omogućiti da obezbijedimo unikatno iskustvo za sve učesnike, kao i njihovu edukaciju o urbanoj poljoprivredi. Zajedno smo odlučni u povećanju kapaciteta proizvodnje hrane tokom krize, kako bi se prvenstveno zadovoljio makar dio potreba materijalno ugroženih porodica”, kazao je “Vijestima” Jovan Radnić iz “Paradigme”.
Dodaje da je osnovna ideja formiranja urbane bašte u glavnom gradu da obezbijedi održivost i da, učešćem čitave zajednice, tokom godina pređe iz faze obezbjeđivanja hrane za materijalno ugrožene do faze edukacije, kako je to tokom proteklih godina činila i “Bašta Ekologika”.
Planirali su da tokom prve godine na urbanoj bašti budu angažovani “Paradigma”, NVO “Eko Logic”, kao osnivač “Bašte Ekologika” i zainteresovani volonteri, a nadaju se da će svakako u tom procesu učestovavati i krajnji korisnici - materijalno ugrožene porodice.
“Materijalno ugrožene porodice i narodne kuhinje su krajnji korisnici, ali želimo da ih integrišemo u sam proces zajedno sa ostalim članovima zajednice. Zajednički rad na ovom projektu pomaže nam svima da budemo dobre komšije i da njegujemo dobročinstvo kao vrlinu koja nam je neophodna, posebno u vremenima krize”, kazao je Radnić.
Lokaciju za buduću baštu još nemaju, a nisu definisani ni uslovi pod kojima će parcele biti dodijeljene korisnicima.
U “Bašti Ekologika” parcelu je mogao da dobije svako ko je zainteresovan da sadi i da se bavi tom vrstom proizvodnje.
“Plantađuni” u Baru parcele su dijelili na osnovu prijava na poziv koji je prethodno objavljen na vebsajtu plantadjun.me.
Radnić kaže da za urbanu baštu u Podgorici traže lokaciju.
“Sjajna stvar je što postoje primjeri širom svijeta koji ukazuju na to koliko je urbanu baštu moguće integrisati na više načina - u Berlinu postoji preko 20 urbanih bašta, a neke se nalaze odmah pokraj aerodroma, jedna se nalazi na krovu zgrade u centralnom Kopenhagenu, a u Njujorku postoji ostrvo na kom je smještena jedna bašta. Za prvu godinu nije planirana podjela po pacelama, već po brazdama, kako bi se inovativnim pristupom maksimalno povećali prinosi tokom krize koju je prouzrokovala pandemija koronavirusa”, objašnjava on.
Iako lokaciju još nemaju, nada se da će prva bašta “Paradigme” biti formirana već u septembru.
“Trenutno projekat predstavljamo aktivistima koji se bave zaštitom životne sredine, te pripreme za početak radova obavljamo uz pomoć Darka Saveljića, Mladena Ivanovića i Marka Đurišića koji zaista razumiju zašto je projekat važan. Pored njih, lokalne kafterije ‘Zrno’, ‘Kafoteka’ i ‘Caffeine’ nam ustupaju ostatke od kafe koje koristimo za proizvodnju organskog đubriva - komposta”, dodaje Radnić.
Dok “Paradigma” traži mjesto za urbani vrt, “Plantađuni” iz Bara već su uz postojeću parcelu koja se nalazi uz magistralni put prema Ulcinju, u naselju Zaljevo, obezbijedili i novu lokaciju.
“Postigli smo dogovor sa porodicom iz Bara koja će nam ustupiti baštu na odličnoj lokaciji, u blizini rijeke Željeznice, i planiramo da najkasnije početkom oktobra krenemo sa serijom obuka za nove ‘plantađune’ kako bi još više naših sugrađana dobilo priliku da obrađuje zemlju i boravi u prirodi”, kazao je “Vijestima” Darko Pekić, jedan od osnivača “Plantađuna”.
Urbani baštovani iz Podgorice i Bara razgovarali su i o saradnji i poručuju da je cilj da zajedničkim snagama promovišu koncept urbanog baštovanstva na nacionalnom nivou.
Glavni finansijer projekta “Plantađun” je Ministarstvo nauke. Projekat je odobren u okviru “Konkursa za inovativne projekte” prošle godine.
Pekić je “Vijestima” kazao da su u julu dobili i podršku Opštine Bar i da su na Konkursu za podršku preduzetnicama za 2020. od Opštine dobili podršku za razvoj socijalnih bašti.
“U sklopu tog projekta planiramo da brendiramo štand na kojem bi se prodavali naši proizvodi što će biti prilika za građane Bara da se uvjere da sa malo finansijskih sredstava, a uz pune dobre volje, možemo svi zajedno da se hranimo zdravo i raznovrsno”, kazao je Pekić.
I u NVO “Paradigma” nadaju se da će njihovu ideju podržati Glavni grad.
“Nedavno smo sa gradskom upravom održali sastanak gdje smo predstavili projekat, te se nadamo da će prepoznati njegov značaj i dati nam zeleno svjetlo kako bismo radove počeli što prije”.
Formiranje gradske socijalne bašte prije nekoliko mjeseci najavili su i iz Opštine Danilogvrad.
O značaju urbanih vrtova pisala je 2014. godine Jelisava Kalezić.
“Crna Gora ima idealne pretpostavke da njeni gradovi hranu proizvode, svaki, unutar svoje regije”, pisala je još tada vanredna profesorica na Građevinskom fakultetu, koja je preminula prije nekoliko mjeseci.
Najviše proizveli tikvica, ali su brali i afrički pasulj
Činjenica da su, kako tvrde, na samo dvije parcele ukupne površine manje od 1.000 kvadrata dobili 955.448 kilograma povrća, za barske urbane vrtlare predstavlja satisfakciju u periodu korone.
Na sajtu plantadjun.me dostupni su podaci o ubranim količinama, a kako navode, prednjače tikvice sa 30,8 odsto ukupne proizvodnje, krompir sa 19 odsto, te paradajz sa 12,1 odsto. “Plantađuni” su, dodaju, bili kreativni tokom sadnje, pa su brali i jednu posebnu vrstu afričkog pasulja, leblebiju, razne vrste salata...
Od početka projekta, dio bašte namijenjen je Narodnoj kuhinji, pa su, kaže Pekić, u prethodnim mjesecima članice Udruženja “Žene Bara”, koje vodi narodnu kuhinju, iz bašte prikupljale krompir, boraniju, tikvice.
“Ovih dana ih čeka paradajz”, kaže on.
Bonus video:
