Aerodrom ostao ni na nebu ni na zemlji

Proces uknjiženja beranskog aerodroma sa Opštine na državu,započet 2017. godine, nije završen, zbog čega se nalazi u statusu kada bi se moglo reći da je ničiji i da se trenutno ništa ne može sa njim raditi.

13580 pregleda 0 komentar(a)
Odavno nije u funkciji: Pista aerodroma, Foto: Tufik Softić
Odavno nije u funkciji: Pista aerodroma, Foto: Tufik Softić

Kada je nedavno Aero klub u Beranama pokrenuo inicijativu da im se dozvoli korišćenje piste beranskog aerodoroma za aktivnosti sportskog letjenja, ispostavilo se da Opština Berane ne može da im izađe u susret zbog činjenice da je pokrenut proces uknjiženja tog aerodroma sa Opštine na državu.

Taj proces, koji je započet u Upravi za nekretnine još 2017. godine, nije završen, zbog čega se beranski aerodrom nalazi u statusu kada bi se moglo reći da je ničiji i da se trenutno ništa ne može na njemu raditi.

“To je potpuno apsurdna situacija. Opština bi nešto radila, ali ne može, a država očigledno ne želi ništa da radi. Zato mi insistiramo da se ovaj postupak u Upravi za nekretnine što prije okonča“, kazao je menadžer Opštine Berane Vladan Đaković (Demokrate).

On objašnjava da su centralne, odnosno državne vlasti u vrijeme kada je DPS vladao u Beranama prepustili i predali aerodom Opštini Berane na upravljanje, sa zadatkom da se uradi strategija za njegovu valorizaciju. Uslijedio je period kada su aerodrom svi redom, od tadašnjeg predsjednika opštine Vuke Golubovića (DPS), preko predsjednika države Filipa Vujanovića, do tadašnjeg predsjednika Vlade Mila Đukanovića, otvarali - ali najčešće samo u predizbornim obećanjima.

Čim su izgubili lokalnu vlast u Beranama, centralne vlasti su krenule u postupak oduzimanja aerodroma i prepisa sa lokalne uprave na državu.

“Opština Berane je u januaru 2018. godine uložila žalbu Upravi za nekretnine, od kada traje status kvo i aerodrom ne pripada nikom, što je najgora varijanta. Mi sada da nešto ulažemo, pa da nam se aerodrom poslije oduzme, nema smisla. Da je naš, makar bi radili nešto da zaštimo imovinu od daljeg propadanja“, kazao je Đaković.

Ta imovina, prema njegovim riječima, nije mala, i ona osim piste, obuhvata i hangare, aerodromsku i pristanišnu zgradu, što sve skupa sada propada. Nadu da će avioni ponovo slijetati i polijetati sa beranskog aerodroma ranije je podgrijala upravo Vlada izjavama da je moguće ponovo aktivirati aerodrom, ali je sve palo u vodu prošle godine sa objavljivanjem koncesionog akta za zakup crnogorskih aerodroma, kojim nijesu predviđena ulaganja u nekadašnji aerodrom na sjeveru države.

Vlada je usvojila koncesioni akt, a u njemu se samo pominje kratko aerodrom Berane, i to u dijelu izvještaja sa javne rasprave. U dijelu budućih investicija ni riječi nema o ovom aerodormu.

Tako je Vlada sahranila sve nade u skorije aktiviranje beranskog aerodroma, a menadžer Opštine Berane kaže da “koliko Vlada i resorno ministarstvo dobro rade svoj posao i razmišljaju o razvoju sjevera govori podatak o iseljavanju stanovnika iz svih sjevernih opština u periodu od prethodnih dvadeset godina“.

“Ovakvom strategiom onemogućava se aktivacija beranskog aerodroma u komercijalne svrhe makar u narednih dvadeset godina i onda se pitamo zašto se požurilo da se Opštini Berane oduzme pravo na upravljanje aerodromom“, pita Đaković.

Đaković kaže da su iz Opštine Berane, a u saradnji sa brojnim stručnjacima iz ove oblasti, više puta su kretale inicijative za razvoj beranskog aerodroma, ali osim par sastanaka nikada ništa nije riješeno.

Aerodrom u Beranama: Pristanišna zgrada
Aerodrom u Beranama: Pristanišna zgradafoto: Rabrenović

Da bude međunarodni centar za zaštitu od požara

Đaković objašnjava da su se javljale neke organizacije sa raznim inicijativama, od kojih je, kako kaže, najozbiljnija bila ona da se aerodrom u Beranama iskoristi za pretvaranje u regionalni, odnosno međunarodni centar za zaštitu od požara.

“To je bila odlična inicijativa. Berane ima takvu poziciju da pokriva nekoliko država u okruženju, i sa njega bi vatrogasni avioni najbrže stizali na ugrožena područja. Grad bi istovremeno postao međunarodni centar i svi bi od toga imali koristi. Najveća korist bi bila, prije svega, u tome da aerodromska infrastruktura dalje ne propada i da se rekonstruiše“, kazao je Đaković.

On podsjeća da je aerodrom ranije isključen iz koncesionog akta o aerodromima Crne Gore, što je, kako je kazao, „još jedan je u nizu pritisaka na Berane kao opozicionu opštinu i sjever države“.

“Vlada budućem koncesionaru nudi aerodrome Podgorica i Tivat, zajedno ili odvojeno, a za strategiju razvoja aerodroma Berane i Ulcinj imenuje budućeg koncesionara. Postavlja se pitanje kojeg od koncesionara, ukoliko isti koncesionar ne preuzme oba postojeća aerodroma. Postavlja se i pitanje koliko su Vlada i Ministarstvo saobraćaja uopšte i razmatrali aktiviranje aerodroma u Beranama i koliko je to u interesu onih koji u Podgorici kreiraju politiku razvoja sjevera“, kazao je Đaković.

Ne radi više od tri decenije, pristanišna zgrada neupotrebljiva

Aerodrom u Beranama ne radi više od tri decenije. Vazdušna luka u ovom gradu ima dugu tradiciju, a prvi avioni tu su slijetali u vrijeme Drugog svjetskog rata. Saveznici su odatle prevozili partizanske ranjenike na liječenje u Italiju.

Ovdje je formiran i poznati sportski aero klub Berane, iz kojeg su izlazili školovani piloti koji su kasnije letjeli širom svijeta za najpoznatije svjetske kompanije.

Pristanišna zgrada izgrađena je šezdesetih godina kada je uspostavljen redovni putnički saobraćaj. Danas, naravno, neupotrebljiva u najvećem dijelu. Desetak godina na liniji Berane - Podgorica -Berane i Berane - Beograd - Berane, pa i za Zagreb i Ljubljanu, saobraćali su avioni DC 3, a u kratkom periodu i foker. Godine 1974. vojska SFRJ uradila je kvalitetnu pistu dužine blizu dva kilometra i širine skoro pedeset metara, koja do danas odolijeva zubu vremena.

Iako odolijeva vremenu, i pista i sva druga infrastruktura beranskog aerodroma propadaju, a država ne žuri da riješi ovu situaciju. Uprava za nekretnine već dvije i po godine ne donosi rješenje po žalbi Opštine Berane. Tako su lokalnoj upravi vezane ruke da bilo šta radi, a država, sve na to ukazuje, ne želi ništa da radi od kada više nijesu na vlasti u ovom jedinom opozicionom gradu na sjeveru države.

Bonus video: