Donošenje zakona o Vladi Crne Gore i zakona o Skupštini Crne Gore treba da budu među prioritetnim normativnim zadacima u okviru reforme javne uprave, kao i smanjenje ukupnih troškova za zarade u javnom sektoru na centralnom i lokalnim nivoima, ocijenila je Ines Mrdović, pravni savjetnik pri NVO Akcija za socijalnu pravdu.
Iz te nevladine organizacije su saopštili da su ove preporuke uputili Ministarstvu javne uprave, u okviru javne rasprave za Strategiju reforme javne uprave 2021-2025. godine, koja je u toku.
"Ni deceniju i po od nezavisnosti, Crna Gora nema zakone o Vladi i Skupštini, već izvršni i zakonodavni organ postupaju po poslovnicima o radu (uz Ustav), pa je u pravnom sistemu zemlje ogromna praznina, koja stvara prostor za moguće zloupotrebe i tumačenja „po potrebi“," navodi Mrdović.
Upravo je, dodaje, situacija sa koronavirusom pokazala brojne nedostatnosti u vezi pravnih postupanja, a proteklog proljeća "zemlja je faktički bila u vanrednom stanju, iako ono nikada nije poglašeno."
"Takođe, Vlada odlazećeg premijera Duška Markovića je u periodu izborne kampanje redovno održavala sjednice, a sa njima je nastavila i nakon izgubljenih izbora, donoseći na desetine bitnih odluka i akata, iako sada ima pravo da donosi samo akte tehničke prirode. Kako bi se ovakve sadašnje, ali i sve buduće situacije, učinile pravno neupitnim, te naročito što postoje setovi drugih zakona o upravi, poput zakona o državnoj upravi ili državnim službenicima i namještenicima, to se predlaže kao priritet donošenje zakona o Skupštini i Vladi", ističe Mrdović.
Pored toga, ASP je u preporukama navela da je neophodno izmijeniti Zakon o državnim službenicima i namještenicima, sa ciljem da se uklone rješenja koja omogućavaju zapošljavanja po političkoj, nepotističkoj ili drugoj vrsti podobnosti.
"Naime, postojećim rješenjima data su široka diskreciona ovlašćenja starješinama organa za donošenje odluka o zapošljavanjima, umjesto da prijem bude isključivo po profesionalnim referencama, jer je to način da se dođe do profesionalne i kompetentne uprave. Takođe je neophodno iz Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru isključiti one odredbe koje pojedinim kategorijama državnih službenika daju dodatne privilegije (naknada zarade od godinu nakon prestanka funkcije; posebne odredbe o zaposlenima u Skupštini). U cilju smanjenja preglomazne državne i lokalne administracije, koja je odavno „teg o vratu“ javnim finansijama, ASP ukazuje da je do sada izostajao stvarni oblik kontrole realizacije planova optimizacije javne uprave, pa je broj zaposlenih rastao, umjesto da se smanjuje. Preporuka je da se utvrdi stvaran broj zaposlenih u državnoj i lokalnoj administraciji, ali ne samo po ugovorima o radu, već i drugim angažmanima, kakvi su ugovori o djelu ili ugovori o povremenim i privremenim poslovima, a koji se nerijetko u praksi svode na stvarna zaposlenja. Pri tome se Ministarstvo javne uprave ne treba osloniti samo na ono što dobije od državnih i lokalnih organa, organizacija i ostalih službi, već je potrebno da kroz efektivnu kontrolu utvrdi da li je prijavljena stvarna ili fingirana brojka zaposlenih", navodi Mrdović.
Predlaže se i da se ukupni troškovi zarada smanjuju, te se u tom smislu kao podatak navodi da su rebalansom centralnog budžeta za ovu godinu troškovi zarada projektovani na 513 miliona, što je za javne finansije, ocjenjuje Mrdović, neodrživo na duži rok.
"Crnoj Gori je potrebna javna uprava koja će sa jedne strane zadovoljiti potrebe građana, a sa druge obezbijediti nesmetani proces evropskih integracija i održivih javnih i lokalnih finansija, te ni manje, niti više od toga. Strategijom reforme javne uprave u narednom periodu treba otvoriti i pitanje održivosti lokalnih samouprava u zemlji, kao i obezbijediti značajno veći nivo ostvarivanja prava na slobodan pristup informacijama, u skladu sa međunarodnim standardima i dostignućima", zaključuje Mrdović.
Bonus video:
