nevladine organizacije uputile zahtjev agenciji

Traže poništavanje postojeće ekološke saglasnosti za mHE „Crnja“

"Neophodna su detaljna terenska istraživanja kako bi se procijenili stvarni uticaji planiranih mHE u Barama Kraljskim“, saopštili su iz organizacija civilnog društva

6101 pregleda 2 komentar(a)
Vodotok Crnja, Foto: Damira Kalač
Vodotok Crnja, Foto: Damira Kalač

Nevladine organizacije Eko-tim, Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Parkovi Dinarida, Green Home i WWF Adria, danas su podnijele Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine zahtjev za poništavanje postojeće ekološke saglasnosti za malu hidroelektranu „Crnja“ u opštini Kolašin.

Podsjećaju da je važeća saglasnost za izgradnju male hidroelektrane (mHE) na vodotoku Crnja izdata je 1. februara 2011. godine, te ističu da je, s obzirom da skoro 10 godina kasnije projekat još uvijek nije realizovan, a da je u međuvremenu to područje proglašeno Parkom prirode „Komovi“, postojeću saglasnost potrebno poništiti. Važno je, kako navode, napomenuti kako proglašenje područja parkom prirode mijenja sve ekološke i ekonomske parametre, pa se važeća ekološka saglasnost može smatrati zastarjelom i da propisane mjere zaštite nijesu relevantne.

„Ako se saglasnost ne poništi, realizacija ovog projekta može značajno uticati na hidrologiju i morfologiju rijeke i riječnih staništa, sprječavanje migracije zaštićenih i drugih vrsta, poremećaj u protoku sedimenta, promjene ekološkog režima protoka, kao i promjene u sezonskim ciklusima poplava te sve druge negativne uticaje na kopnene vrste i staništa. Zbog svega toga, neophodna su detaljna terenska istraživanja kako bi se procijenili stvarni uticaji planiranih mHE u Barama Kraljskim“, saopštili su iz organizacija civilnog društva.

Nastavak realizacije projekta izgradnje mHE prema zastarjeloj saglasnosti bilo bi protivpravno, ističu iz NVO, jer je u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti prirode i odlukom o proglašenju Parka prirode „Komovi“. Bilo kakva eksploatacija te vrste na području parka prirode, dodaju, ugrozila bi najvažnija obilježja, vrijednosti i ulogu parka te bi dovela do oštećenja površinskih ili podzemnih geoloških, hidrogeoloških i geomorfoloških vrijednosti, osiromašenja biološke raznovrsnoti te zagađivanja ili ugrožavanja podzemnih i površinskih izvora vode.

„Predlažemo da se važeća ekološka saglasnost poništi i da se pokrene ponovni postupak procjene uticaja na životnu sredinu. Ponovljeni postupak mora biti transparentan te sproveden u konsultacijama sa svim zainteresiranim stranama, kako je predviđeno zakonom. No, na osnovu postojeće zaštite, kao i svih uticaja koje bi realizacija ovog projekta mogla imati, jasno je kako se nova ekološka saglasnost ne može izdati jer bi direktno kršila relevantne zakone i Ustav Crne Gore“, zaključili su iz organizacija civilnog društva.

Na kraju je, zaključuju, važno napomenuti kako je već ranije dokazano da ne postoji javni interes od projekata za proizvodnju električne energije iz malih hidroelektrana. "Štaviše, takvom proizvodnjom nanosi se direktna ekonomska i ekološka šteta državi i njenim građanima", zaključuje se u saopštenju.