"za deceniju i po od prodaje vojne imovine Državi svega 18,6 miliona"

Mrdović: Stanje duga za Bell helikoptere do maja 18,8 miliona

Naredna vojna izdvajanja će nesporno biti još veći pritisak na održivost javnih finansija, ističe pravna savjetnica pri Akciji za socijalnu pravdu

2395 pregleda 3 komentar(a)
Mrdović, Foto: Boris Pejović
Mrdović, Foto: Boris Pejović

Za kupovinu helikoptera Bell do maja ove godine stanje državnog duga kod kanadskog kreditora, Export Development Canada, iznosilo je 18,8 miliona eura, dok je za glavnicu do tada bilo plaćeno 7,6 miliona, a za kamatu 1,6 miliona eura.

To, kako je saopšteno iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP) pokazuju podaci Vlade u posjedu te nevladine organizacije, koji su dobijeni na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Istovremeno, prema odvojenim podacima ASP-a, Država Crna Gora je u proteklih 14 godina (period od nezavisnosti 2006. do kraja septembra prošle godine) od prodaje vojne imovine prihodovala svega 18,6 miliona eura, navodi Ines Mrdović, pravni savjetnik pri ASP-u.

"Odlazeći vojni ministar je ove sedmice saopštio podatak da je u zadnje četiri godine u modernizaciju Vojske Crne Gore uloženo oko 120 miliona eura, od čega je najviše – oko 70 miliona – izdvojeno za oklopna vozila, a 30 miliona je namijenjeno za helikoptere. Crna Gora je za potrebe Vojske prvo nabavila tri Bell helikoptera i svi su isporučeni. U međuvremenu je ugovorila još dva, a jedan je isporučen ove sedmice".

Mrdović podsjeća da je Crna Gora prije tri godine postala članica NATO, a prema preuzetim obavezama, od nje se zahtijeva da već od 2024. za odbranu izdvaja dva odsto od svog bruto društvenog proizvoda (BDP).

"Za potrebe Ministarstva finansija još prošle godine su inostrani eksperti, koji su ocjenjivali sposobnost Države za vraćanje dugova, procijenili da ta činjenica - buduće izdvajanje od 2 odsto BDP za vojne potrebe - može stvoriti dodatni pritisak na Budžet zemlje. Prema zvaničnim podacima, BDP u 2018. godini iznosio je 4,6 milijardi eura."

Procjena inostranih eksperata je, navodi Mrdović, došla u vrijeme kada zemlja nije bila teško pogođena epidemijom koronavirusa i kada finansijski parametri nijesu bili narušeni i skliznuli ka dolje, kao što je to slučaj sa ovom godinom.

Stoga će, kako ističe, naredna vojna izdvajanja nesporno biti još veći pritisak na održivost javnih finansija, pa budući kreatori domaće ekonomije i finansija već sada tu bitnu činjenicu moraju uzeti u obzir i projektovati odgovarajuće izvore za servisiranje međunarodno preuzetih obaveza.

"To je jedna od opštih primjedbi, koje će, sa konkretnim preporukama za bolje punjenje državne kase radi servisiranja domaćih i međunarodnih obaveza, ASP u ponedjeljak uputiti Ministarstvu finansija, u okviru javne rasprave za izradu Programa ekonomskih reformi za period 2021-2023"; zaključuje Mrdović.