Nevladine organizacije (NVO) WWF i Bankwatch pozivaju vlade zemalja Zapadnog Balkana na ukidanje podsticaja za male hidroelektrane (mHE) koje predstavljaju najveću opasnost za posljednje rijeke slobodnog toka u Evropi, saopšteno je danas iz tih NVO.
"Slatkovodni ekosistemi nestaju zabrinjavajućom brzinom. Prema najnovijem Izvještaju o stanju planete, broj populacija slatkovodnih vrsta smanjen je za 84% od 1970. godine. Preko 60% rijeka u Evropi u lošem je stanju, ponajviše zbog degradacije i uništavanja izgradnjom brana, hidroelektrana, kanala, neodrživog vađenja pijeska i šljunka, loše isplanirane navigacijske infrastrukture itd. Ne iznenađuje stoga činjenica kako se u Evropi nalaze neki od najdegradiranijih riječnih predjela", ističe se u saopštenju NVO WWF i Bankwatch.
Oni su dodali da uprkos tome, na Svjetski dan rijeka, kojeg ove godine obilježavaju 27. septembra, važno je podsjetiti se kako postoje dijelovi starog kontinenta gdje rijeke još uvijek teku slobodno.
"Naš region dom je posljednjim rijekama slobodnog toka u Evropi, no one su danas pod velikim pritiskom. Državni podsticaji glavni su razlog zašto je širom Balkana planirano oko 2.700 mHE. Ako se to ne zaustavi, stotine riječnih tokova će biti uništeno, odnosno, pretpostavlja se kako bi ovom izgradnjom mogli izgubiti 5.000 km nedirnutih rijeka", piše u saopštenju WWF i Bankwatch.
"Razvoj mHE, a jedna je od najvećih prijetnji rijekama na Balkanu. Kako bi stvar bila još apsurdnija, ovi se besmisleni projekti direktno sponzorišu državnim sredstvima, a ne donose nikakvu korist niti energetskom sektoru, niti državi. Prepoznali su to i građani koji kroz različite inicijative pozivaju svoje države na zaustavljanje izgradnje mHE. Sada je pravo vrijeme da zemlje Zapadnog Balkana ukinu podsticaje za uništavanje prirode i zaštite posljednje divlje rijeke Evrope", rekao je Zoran Mateljak, rukovodilac programa slatkih voda u WWF Adriji.
U saopštenju se navodi i da se u zemljama Zapadnog Balkana, kroz proteklih deset godina, broj hidroelektrana snage do 10 MW učetvorostručio.
"Iz ovoga je jasno kako vlade zemalja u regionu daju prednost razvoju mHE. Podaci za 2018. godinu nam govore kako je na nivou regiona 70% svih podsticaja za obnovljive izvore energije potrošeno na male hidroelektrane. Uprkos tome, one su proizvele svega 3,6% ukupne električne energije u regionu", poručili su iz WWF i Bankwatch.
"Evropska unija već je napustila sistem povlašćenih cijena za sve osim za najmanje projekte, tako da je postojeći sistem podsticaja u većini zemalja Zapadnog Balkana u opreci s preporukama o državnoj pomoći za zaštitu životne sredine i energiju", objasnila je Pipa Galop, savjetnica za energetiku jugoistočne Europe u organizaciji Bankwatch.
"Vlade moraju pod hitno promijeniti zakone i pravilnike kako bi spriječile daljnje nepotrebno uništavanje naših rijeka", dodala je ona.
Iz WWF i Banfwatch su kazali da je nesrazmjerna ekološka i društvena šteta koju uzrokuju mHE s obzirom na količinu proizvedene struje već prepoznata od strane Energetske zajednice i tehničke stručne grupe Evropske unije za finansijsku taksonomiju, a nalazi se i u dokumentu EU o Načelima održivog razvoja hidroenergetskog sektora u zemljama Zapadnog Balkana.
"No, zemlje regiona vrlo usporeno rade na diversifikaciji korišćenja obnovljivih izvora energije i zaustavljanju podsticaja", piše u saopštenju.
"Analize koje smo sproveli jasno ukazuju kako podsticanje mHE nema nikakvog smisla. Osim što proizvode nemjerljivu štetu prirodi i lokalnim zajednicama, proizvode i velike finansijske gubitke svim građanima Crne Gore. U vrijeme kada se moramo suočiti s recesijom i ekonomskom krizom koja će uslijediti, država bi trebala prestati ulagati u štetne projekte. Štaviše, usmjeravanje na ‘zelena’ rješenja i ekonomiju ističe se kao jedan od najboljih načina izlaska iz ove krize, a garancija je i održive budućnosti cijele zemlje", istakao je Milija Čabarkapa iz WWF Adrije.
"S obzirom da zemlje Zapadnog Balkana sada prolaze kroz procese postavljanja svojih politika i ciljeva vezanih uz proizvodnju struje iz obnovljivih izvora do 2030. godine, vrijeme je da zaustave podsticaje. Umjesto toga, trebaju se usmjeriti alternativama koje imaju manji uticaj na prirodu i ljude. One uključuju povećanja energetske efikasnosti ili ulaganja u izvore energije poput sunca ili vjetra, za šta postoji veliki potencijal u regionu, ako se ispravno planira i uz učešće javnosti", zaključuje Galop.
Bonus video:
