Okupljanje protiv gradnje mHE na Čestogazu, Crnji i Ljubaštici

Mještani Kraljskih Bara poručili: Nema tih para za koje ćemo dati slobodu i vodu

Predsjednik Mjesne zajednice Milovan Labović tvrdi da je koncesionar, prema podacima iz katastra, kod šest vlasnika kupio ukupno pola hektara zemljišta.„Šta ćemo sa ostalih 36 porodica, koje ne daju svoja imanja", kazao je on

16922 pregleda 431 reakcija 11 komentar(a)
Sa protesta, Foto: Dragana Šćepanović
Sa protesta, Foto: Dragana Šćepanović

Nećemo dati obraz, svoju zemlju i svoje živote. Mi nemamo gdje odavde, ne postoji finansijski sredstva za koja ćemo da damo slobodu i vodu. Ova voda treba da ostane našoj đeci. Mi svoj život za njihove pare mijenjati nećemo. Ako imaju pare neka ulože u svoja sela, svoje zajednice... Nama njihove pare ne trebaju - poručili su mještani Kraljskih Bara sa još jednog okupljanja protiv gradnje malih hidroelektrana (mHE) na tri vodotoka u tom selu.

Mještani su sredinom jula obustavili radove na izgradnji mHE na vodotocima Crnja, Ljubaštica i Čestogaz za koje je koncesiju dobila firlma „Dekar“.

Kako je kazao predsjednik Mjesne zajednice (MZ) Milovan Labović, komentarišući izjave vlasnika „Dekara“ Momčila Miranovića, „mještani Kraljskih Bara nijesu naprasno, već organizovano, javno i transparentno krenuli u odbranu svojih rijeka“.

Labović tvrdi i da je koncesionar, prema podacima iz katastra, kod šest vlasnika kupio ukupno pola hektara zemljišta.

„Šta ćemo sa ostalih 36 porodica, koje ne daju svoja imanja? Zaustavili smo mašine u pokušaju krađe Čestogaza, na kojem je naporavljena devastacija životnog prostora i ekološka katastrofa, ali i povrijeđena imovina koja je privatno vlasništvo, a bez zaglasnosti vlasnika... U međuvremenu je podneseno nekoliko krivičnih prijava protiv koncesionara, zbog uzurpacije privatne imovine. Koncesionar mora na sudu da dokaže kako je uzurpirao privatnu imovinu bez saglasnosti vlasnika", rekao je predsjednik MZ.

Labović
Labovićfoto: Dragana Šćepanović

Labović je podsjetio i da je 2008. „Dekar“ dobio koncesiju za vodotok Crnja, a da se tri godine kasnije pominju već tri mHE Crnja, Ljubaštica i Crni Potok.

„Zbog čega se koncesionim ugovorom dodjeljuje koncesija na Crnom Potoku, a koncesionar započetom vodobranom pokušava da ukrade vodotok Čestogaz koji je desna pritoka Ljubaštice? Zbog čega kontroverzni Eleborat o procjeni uticaja na životnu sredinu na terenu priznaje samo jednu zaštićenu životinjsku vrstu, a ima ih mnogo više? Kako je došlo do produženja građevinske dozvole? Kada je to koncesionar gradio puteve za potrebe MZ, gdje su ugovori i sporazumi koji mogu da potvrde takve izjave i šta je to što bi lokalnu zajednicu obavezivalo na saradnju, ukoliko se koncesionar ne poziva na pojedinačne pregovore sa pojedinim mještanima?“ 

To su, prema Labovićevim riječima, pitanja na koja bi koncesionar trebalo da odgovori.

foto: Dragana Šćepanović

Labović je pozvao mještane Kraljskih Bara, koji imaju drugačije mišljenje oko gradnje mHE od većinskog u tom selu, da dođu i da argumentuju svoje stavove. Biće, rekao je, dobrodošli „ali da ih ne predvodi koncesionar“.

Predsjednik MZ je poručio da mještane Kraljskih Bara ne može dijeliti niko, podsjetio da su protesti počeli mjesec i po prije parlamentranih izbora, te, kako tvrdi, nije bilo nikavog političkog uticaja.

Vladimir Novović je podsjetio je na „na brojne manjkavosti Eleborata o procjeni uticaja na životnu sredinu“. Taj dokument, tvrdi on, čak ni prije 10 godina kada je rađen nije bio odraz stvarnog stanja na terenu. Novović smatra da je za raskid koncesionih ugovora dovoljan i sama činjenica da nema saglasnosti mjesne zajednice kada je riječ o realizaciji tih projekata.

Novović
Novovićfoto: Dragana Šćepanović

On je još jednom pozvao nadležne na državnom i lokalnom nivou da odgovore na zahtjeve mještana Kraljskih Bara, a za poništenje koncesionih dozvola, rekao je, imaju dosta argumenta.

„Prostorni plan posebne namjene za Bjelasicu u Komove nije smio da dozvoli da se u Parku prirode Komovi rade mHE. Preveliki je zbirni uticaj mHE i auto-puta... Mještani su odlučni - rijeke neće dati“, kazao je on.

„Čak i minimalni radovi na mHE izazvali brojne posljedice na terenu“

Prema riječima Novice Dragojevića, „iako do sada nije izvedeno više od pet odsto radova na mHE već se mogu sagledati negativne posledice“.

„Naime, koncesionar je pripremajući, ili tačnije, proširujući pistojeću putnu mrežu ka planiranim vodozahvatima na Crnji i uz vodotok Ljubaštica, 2017. godine izveo radove koji su narednom zimskom periodu izazvali eroziju i pokretanje klizišta na tri lokacije. Prva lokacija je upravo mjesto planirano za mašinsko postrojenje, gdje se iznad poravnatog terena pokrenulo klizište. Zemljište se pokrenulo čak i na udaljenosti više od sto metara i u blizini Regionalnog puta Mateševo-Andrijevica, pa postoji opsnost da bude ugrožena ta saobraćajnica," tvrdi on.

Dragojević
Dragojevićfoto: Dragana Šćepanović

Time je, kaže Dragojević, ugrožena privatna imovina jednog od mještana. Drugo klizište je, objašnjava, nastalo u prostoru Crnje, „gdje je došlo do urušavanja šumskog puta“. Treća lokacija je u mjestu mjestu Barice, pored vodotoka Ljubaštica, gdje se, takođe, objašnjava Dragojević, urušio put.

„Postavlja se pitanje da li se išta smije dirati i popravljati kako se ne bi ponovo pokrenulo klizište koje ima tendenciju ugrožavanja imovine pa čak i stambenog objekta jednog od mještana. Inače, na ovom mjestu poznat je lokalitet pod nazivom Klizište. Žitelji ovog područja znaju sva potencijalna mjesta i imaju iskustvo i dovoljno je bilo konsultovati ih i imati precizne i tačne podatke o potencijalnim klizištima“, kaže on.

Na osnovu toga, tvrdi Dragojević, da se zaključiti da Eleborat o procjeni uticaja na životnu sredinu nije urađen prema stvarnom stanju potrebe procjene u toj i drugim oblastima. Pored toga, prilikom proširivanja i prilagođavanja puta, ali i radovima na vodotoku Čestogaz, tvrdi on, „na najgrublji način je trajno narušen biodiverizitet“.