važno da se u narednom periodu medijski stručnjaci osvrnu na borbu protiv stereotipa

CEDEM: Mediji aktivnije da doprinesu podizanju svijesti o rodnoj ravnopravnosti i jačanju uloge žena u društvu

„U svijetlu nedavnih izbora vidimo da je u Skupštini Crne Gore trenutno 18 žena, dok je u prethodnom sazivu taj broj bio 21. Sada ima 22 odsto žena u poslaničkim klupama, a kvotama i rodno senzitivnim zakonima je definisano 40 odsto. Ovo nije poruka koja pozitivno govori o položaju žena u Crnoj Gori“, ocijenila je Bešić

3970 pregleda 0 komentar(a)
Miljanić, Bešlić i Pejović, Foto: PR Centar
Miljanić, Bešlić i Pejović, Foto: PR Centar

U Crnoj Gori je potrebna veća politička volja da rodna ravnopravnost konačno dobije zasluženo mjesto na političkoj agendi, a mediji, umjesto pukog prenošenja informacija sa događaja, moraju preuzeti aktivniju ulogu u podizanju svijesti o problematici rodne ravnopravnosti i jačanju uloge žena u društvu.

To je ocijenjeno na završnoj konferenciji koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) u okviru projekta "Dijelimo odgovornost – promocija politika rodne ravnopravnosti”, koji je podržalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.

Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, istakla je da je Crna Gora kao država kandidatkinja i buduća članica Evropske unije u obavezi da realizuje sve ciljeve kojima se umanjuje rodna diskriminacija, a koji su postavljeni u zakonodavnim i strateškim dokumentima koje usvaja EU, Evropska komisija i Savjet Evrope, a jednako su obavezujuća i dokumenta Ujedinjenih nacija, kojima se osigurava postizanje rodne ravnopravnosti.

„Ravnopravnost po rodu je neodvojivi dio korpusa ljudskih prava i predstavlja ključni element u reformskim procesima i podrazumijeva ravnopravno učešće žena i muškaraca, jednak položaj, jednake mogućnosti i jednake koristi od rezultata rada u svim oblastima privatnog i javnog života“, kazala je Bešić.

Poručila je da Crna Gora treba da preduzme sve neophodne mjere kako bi unaprijedila politička, ekonomska, socijalna i druga prava žena i postigla rodnu ravnopravnost.

„U svijetlu nedavnih izbora vidimo da je u Skupštini Crne Gore trenutno 18 žena, dok je u prethodnom sazivu taj broj bio 21. Sada ima 22 odsto žena u poslaničkim klupama, a kvotama i rodno senzitivnim zakonima je definisano 40 odsto. Ovo nije poruka koja pozitivno govori o položaju žena u Crnoj Gori“, ocijenila je Bešić.

Uz to, kako je dodala, politička participacija žena u pregovorima o formiranju nove Vlade je izostala.

„To ukazuje na duboku podijeljenost i diskriminaciju žena u procesu donošenja odluka. Izradom novog strateškog dokumenta, koja je u toku, i njegovom implemnetacijom, Crna Gora će i dalje imati za cilj da otkloni političku, ekonomsku i svaku drugu rodno zasnovanu diskriminaciju i da postigne veću zastupljenost žena pri zapošljavanju, kao i da osnaži nacionalne mehanizme za rodnu ravnopravnost“, objasnila je Bešić.

Cilj Strategije je da poveća zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama, kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou.

„Za postizanje ovih ciljeva biće potrebna veća politička volja da rodna ravnopravnost konačno dobije zasluženo mjesto na političkoj agendi, ne samo formalno, nego suštinski. Ono što smatram jako bitnim jeste bolje razumijevanje politika rodne ravnopravnosti i njeno puno uvažavanje u odnosu na ono što je vrlo često samo deklarativno, ili nešto što je zakonski propisano“, kazala je Bešić.

Za sprovođenje politika nadležne su sve institucije, a veliku ulogu, kako je rekla, u procesima ima i civilni sektor.

Programski menadžer CEDEM-a, Marko Pejović, naveo je da je, u okviru projekta, od 1. aprila do 30. juna urađena analiza štampanih medija u Crnoj Gori koja se ticala rodne ravnopravnosti.

„Žene su osjetno manje medijski zastupljene, čineći svega 13 odsto ukupnog korpusa, odnosno njihov glas se čuo i o njima se pisalo kod svega 1.287 objava. Razlika između medijske zastupljenosti muškaraca i žena (dominantne objave) iznosi čak 4.656 medijskih objava u korist muškaraca (pet puta manje zastupljenije žene), odnosno muškarci su u sadržaju posmatranih medija imali 38 odsto više udjela u odnosu na žene“, naveo je Pejović.

Praćene su objave u četiri štampana medija (Dan, Vijesti, Pobjeda i Dnevne novine), a najviše objava u kojima se pominju žene bilo je, kako je kazao, u Danu, a najmanje u Vijestima.

Objave kojima se stvara negativna slika o ženama i kojima se negativno utiče na ideju rodne ravnopravnosti zabilježene su, kako je dodao, 60 puta, tj. u pet odsto od ukupnog broj objava.

„U tromjesečnom periodu gotovo da u objavama nisu bile zastupljene pripadnice romske populacije, žene s invaliditetom, starije žene. Analiza je takođe pokazala da je veoma mali broj novinara koji pitaju žene kao ekspertkinje za mišljenje o određenoj tematici. Imamo dominaciju muškaraca kao stručnjaka i analitičara. To jasno pokazuje da se postojeći kapaciteti ne koriste u dovoljnoj mjeri, posebno kapaciteti akademske zajednice, u kojoj, kako je analiza i pokazala, žene imaju značajnog udjela“, ukazao je Pejović.

Naveo je da je analiza pokazala da su žene kao akademski stručnjaci, nastavnice, profesorice medijski vidljivije u odnosu na žene koje se bave drugim zanimanjima.

„Žene se češće pominju, ili istupaju u oblastima kao što su nauka i obrazovanje, NVO sektor i međunarodne organizacije. Jako malo imamo objava koje se tiču žena u biznisu, politici, a posebno žena u inžinjerstvu i građevinarstvu“, rekao je Pejović.

Kada se napravi uporedni odnos medijske zastupljenosti žena u odnosu na muškarce, kada je riječ o politici, kako je kazao, čak 10 odsto više je medijskih objava u kojima se pominju muškarci u odnosu na žene.

Ocijenio je da je jako važno da se u narednom periodu medijski stručnjaci i predstavnici medija osvrću na teme koje se tiču borbe protiv stereotipa kako u oblastima gdje žene nisu zastupljene, tako i u onima gdje jesu.

„Na naslovnim stranama, najavljeno je svega 137 članaka koji su se ticali žena. To primarno predstavlja 10,64 procenta od ukupnog broja naslovnih strana koje su objavljene u posmatranom vremenskom periodu. 125 naslovnih strana je bilo neutralno, dok je svega četiri govorilo afirmativno o ženama“, istakao je Pejović.

Analiza je, kako je rekao, pokazala da su žene sa pozicija koje zauzimaju u politici, državnim institucijama i nevladinom sektoru u veoma malom procentu govorile o problemima sa kojima se žene suočavaju, a to su socijalni problemi, nasilje, rodna ravnopravnost.

„Podatak jasno pokazuje da bi žene u politici i u državnim institucijama svakako trebalo da iskoriste svoj položaj za promociju rodne ravnopravnosti i osnaživanje žena“, istakao je Pejović.

Monitoringom sadržaja štampanih medija u posmatranom periodu uočen je, kako je rekao, izrazito mali broj objava koje govore o rodnoj ravnopravnosti - ispod jedan odsto.

„Mediji, umjesto pukog prenošenja informacija sa različitih događaja, moraju preuzeti aktivniju ulogu u podizanju svijesti o problematici rodne ravnopravnosti i jačanju uloge žena u društvu“, zaključio je Pejović.

Utvrđeno je da, kako je kazao, profesionalni uspjesi žena ostaju slabo vidljivi za medije, kao i da su jasno definisane oblasti u kojima se očekuje učešće žena.

Projektni koordinator CEDEM-a, Matija Miljanić, pojasnio je da je projekat imao za cilj da podigne svijest šire javnosti o značaju rodne ravnopravnosti i promociju veće zastupljenosti i učešća žena u političkom i javnom životu na nacionalnom i lokalnom nivou.

„Neke od aktivnosti koje smo sproveli su škola rodne ravnopravnosti, seminari za predstavnike lokalnih samouprava, seminar za savjetnike iz sudstva i tužilaštva koji se ticao rodne ravnopravnosti, pravne zaštite žena žrtava porodičnog nasilja. Imali smo i tromjesečni monitoring štampanih medija i izradu preporuka za senzibilnije izvještavanje medija o rodnoj ravnopravnosti“, neveo je Miljanić.

Istakao je da poštovanje rodne ravnopravnosti ne zavisi samo od institucija, već i od građana.

Preporučujemo za Vas