U Crnoj Gori, kako se procjenjuje, više od 50 hiljada osoba je oboljelo od dijabetesa, tako da svaka osma odrasla osoba boluje od ove bolesti.
To je saopšteno iz Instituta za javno zdravlje (IJZCG), na osnovu podataka iz Registra i procjeni o broju oboljelih osoba koje nijesu dijagnostikovane.
Procjene pokazuju da svakoj trećoj oboljeloj osobi bolest nije otkrivena, one se ili osećaju zdravo ili imaju neku komplikaciju šećerne bolesti.
"Kod više od 30 hiljada odraslih osoba dijabetes je otkriven", kaže se u saopštenju IJZCG, povodom 14. novembra, Svjetskog dana borbe protiv šećerne bolesti.
Šećerna bolest je najzastupljeniji i najznačajniji poremećaj metabolizma na planeti, a ona se prati Registrom, koji implementira i razvija IJZCG u saradnji sa zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori.
"Registar šećerne bolesti prikuplja podatke na osnovu prijava izabranih doktora, endokrinologa i ljekara svih nivoa zdravstvene zaštite, tako da je preko 29 hiljada oboljelih, u periodu 1959-2020. godine, prijavljeno u Registar", kaže se u saopštenju.
Prikupljeni podaci daju sliku o karakteristikama oboljelih osoba u trenutku postavljanja dijagnoze oboljenja, pa se na osnovu nje zaključujemo da dijabetes najviše pogađa odraslo stanovništvo u Crnoj Gori.
"Od ukupnog broja oboljelih, odrasli čine preko 98 odsto. Najzastupljeniji tip dijabetesa je tip 2 koji ima između 92-93 odsto oboljelih odraslih osoba", navode iz IJZCG.
Crnogorska nacionalna prevalenca u 2013. godini, kad je Registar počeo sa radom, iznosila je 10,5 odsto, a već 2014. godine ona je porasla na 10,9 procenata.
Starenjem populacije očekuje se i da će nacionalna prevalenca rasti.
"Stoga procjene ukazuju da broj oboljelih od dijabetesa u Crnoj Gori, u budućnosti može toliko porasti da će nacionalna prevalenca iznositi i do 12 odsto", kaže se u saopštenju.
Kada je riječ o zastupljenosti dijabetesa među polovima, približno je jednak broj muškaraca i žena oboljelih od šećerne bolesti.
Razlika među polovima u broju oboljelih se ispoljava u populaciji između 55. i 64. godine starosti.
"U u ovoj životnoj dobi je jedna trećina oboljelih. U ovoj populaciji je više oboljelih muškaraca (52 odsto) koji su često suočeni sa komplikacijama šećerne bolesti. Svaka deseta osoba ove starosne dobi, u trenutku otkrivanja bolesti, već ima razvijene komplikacije", kažu iz IJZCG.
Navodi se da oboljeli muškarci imaju veći broj komplikacija nego žene koje i kasnije obolijevaju. "Žene više obolijevaju od muškaraca poslije 65. godine, što može imati uticaja na životni vijek".
"Veći broj komplikacija zastupljen je kod mlađih od 65 godina, koji su radno sposobni. Prevalenca komplikacija usljed manje populacije veća je kod starijih od 65 godina", kaže se u saopštenju.
Šećerna bolest tipa 2 kod odraslih praćena je faktorima rizika.
Kako se navodi, u Crnoj Gori kod odraslih osoba oboljelih od ove bolesti, 16 odsto nema nijedan faktor rizika koji dovodi do njene pojave.
"Nažalost, 75 odsto oboljelih osoba već ima prisutne faktore rizika koji direktno doprinose pojavi šećerne bolesti i razvoju komplikacija. Komplikacije šećerne bolesti (kardiovaskularno ili neka druga teška oboljenja) prisutne su kod devet odsto oboljelih", saopšteno je iz IJZCG.
Upozorava se da je izuzetno važno ozbiljno shvatiti činjenicu da 50 hiljada osoba u stanju dijabetesa predstavlja populaciju sa povećanim zdravstvenim rizikom za dalje narušavanje zdravlja.
Ako osoba u stanju dijabetesa oboli od druge bolesti, prisutan je rizik da ta bolest poprimi teži tok, a moguće i fatalni ishod.
"Šećerna bolest ne mijenja samo kvalitet života, ona značajno utiče i na skraćenje životnog vijeka. Podaci ukazuju da je preko petine umrlih osoba u Crnoj Gori imalo dijabetes tokom života", navode iz IJZCG.
Bonus video:
