UPOZORENJE STRUČNJAKA

Oprezno sa dezificijensima za djecu

Sredstva mogu i negativno da utiču pa treba koristiti preventivnu kremu
 

4020 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Sredstva za dezinfekciju mogu negativno uticati na kožu neke djece, koja zato može postati slabija prepreka infekciji, tvrde stručnjaci.

Boravak djece u vrtićima prate brojne mjere protiv širenja epidemije kovida-19 u Crnoj Gori, kao što je dezinfekcija površina koja je, prema pravilima, obavezna više puta dnevno. Neki vrtići praktikuju i dezinfekciju ruku mališana. Dragana Šušter iz Podgorice majka je troje djece, a njen najmlađi sin pohađa privatnu predškolsku ustanovu.

Ona je kazala da njen sin oduvijek ima „osjetljivu i nježnu kožu i često ima iritacije na mnoge stvari, među kojima su i dezinfikaciona sredstva“.

Već nakon drugog dana u vrtiću primijetila mu je crvenilo po rukama i obrazima budući da su to djelovi tijela koji nijesu bili prekriveni odjećom.

"Dijete kao dijete, dira prvo rukama pa onda rukama dira lice“, kazala je ona.

Objasnila je da nije ljuta na zaposlene u vrtiću ili bilo koga drugog jer je svjesna da je to za dobrobit djece i zaposlenih.

Kontaktirala je vaspitačice i zamolila ih da njenom sinu par puta u toku boravka nanesu preventivnu kremu što su, kako Šušter kaže, i učinile.

Profesorica biologije i hemije, Mirijana Vučinić, objasnila je da sredstva za dezinfekciju koja se koriste za sprečavanje širenja koronavirusa sadrže etilni alkohol, izopropil alkohol ili bezalkoholni kao aktivni sastojak.

Neka sredstva mogu sadržati i hemikalije koje utiču na miris ili boju.

Ona na bazi alkohola su gotova sredstva za dezinfekciju predmeta, površina i pribora.

Iz podgoričkog vrtića „Đina Vrbica“ „Vijestima“ je rečeno da se djeci pri ulazu u vrtić dezinfikuju ruke prilagođenim dezinfikacionim sredstvom, a sapunom i vodom ih peru prije ručka.

Kvake, ručke na prozorima, radne površine, tastature, konzole, česme u toaletima i kuhinjama, površine na vodokotlićima, daljinski upravljači, prekidači za struju, zvona na vratima i druge dodirne površine koje koristi veći broj osoba dezinfikuju se na početku i na kraju svake smjene, a najmanje dvaput dnevno, kada djeca nijesu u tim prostorijama. Sredstva koja oni koriste sadrže 76 odsto alkohola.

Direktorica vrtića “Ljubica Popović” Slavica Luburić potvrdila je da se i u ovoj ustanovi koriste sredstva za dezinfekciju.

Luburićeva je kazala da djeca i osoblje ličnu higijenu održavaju sapunom ili dezinfikacionim sredstvima koja sadrže 70 procenata alkohola.

Dispenzeri sa istim se nalaze ispred svake učionice.

“Česta upotreba sredstva za dezinfekciju negativno utiče na kožu odraslih a pogotovo na kožu djece”, ocijenio je dermatovenerolog dr Štilet.

On je rekao da sva dezinfikciona sredstva koja u sebi sadrže određeni procenat alkohola dovode do isušenja kože, svraba, crvenila, pečeta a na kraju i do bola.

Dr Štilet je naglasio da dezinfikatni mogu biti posebno opasni za djecu koja imaju neku vrstu alergije ili kožnih oboljenja. Njegov savjet je da roditelji ne liječe djecu na svoju ruku, već da se obrate najbližem dermatologu.

Iako je epidemiloška situacija u zemlji kritična, vrtići redovno rade.

Organizacija Roditelji.me na svom Fejsbuk profilu je pokrenula javnu raspravu na temu dezinfikanata u vrtićima.

Mnoge roditelje širom Crne Gore brine kako se sredstva za dezinfikaciju upotrebljavaju.

U online javnoj raspravi Bojana Meteljić Todorović napisala je da njeno dijete ima problem sa ekcemom i od kako se vratilo u vrtić, ona primjećuje da se po rukama ekcem pojačao.

U diskusiji se pokazalo da dio roditelja, uprkos slučajevima negativnih posljedica, smatra da je dezinfekcija površina dobra ideja te da bi stalno trebalo da bude obavezna a ne samo kao mjera za sprečavanje širenja virusa.

Svjetski dermatolozi poput Suzan Meju i Adama Frajdmana u svojim naučnim radovima su objasnili da učestalo pranje ruku i korištenje dezinfekcijskih sredstava može i kod odraslih i djece, isušiti kožu i oštetiti je da kao takva ona postaje manje efikasna kao prepreka infekciji.

Njihova preporuka za očuvanje zdrave kože i njenog zaštitnog sloja je korišćenje hidrantnih antibiotskih sapuna za pranje ruku i hidrantnih krema.

Profesor dr Željko Mijušković, specijalista dermatovenerologije i načelnik funkcijske dijagnostike na VMA kazao je da čest kontakt sa mnogim supstancama u čovjekovoj okolini može da izazove ekcem, svrab, crvenilo itd.

“Za razliku od kontaktnog ekcema, atopijski dermatitis ili atopijski ekcem je hronično oboljenje koje se najčešće manifestuje u detinjstvu, a kod skoro 60 odsto slučajeva bolest počinje u prvoj godini života.

Svrab se javlja kod svih osoba sa atopijskim dermatitisom. Suva koža je odlika osoba sa ovim problemom. Tu su još suvoća, ljuspanje i lako pucanje, koji čine kožu hrapavom. Suva koža je konstitucionalna odlika osoba s atopijskim dermatitisom”, obrazložio je dr Mijušković.

Preporučujemo za Vas