poništili sve oglase za rukovodeće pozicije u 11 tužilaštava

Tužilački savjet nije dozvolio tri mandata rukovodiocima tužilaštava

Vršilac dužnosti (v.d.) vrhovnog državnog tužioca (VDT) Ivica Stanković na sjednici Tužilačkog savjeta je saopštio da član 54 Zakona o tužilaštvu predviđa da isto lice može dva puta biti na rukovodećoj poziciji.

36221 pregleda 102 reakcija 36 komentar(a)
Stanković, Foto: Luka Zeković
Stanković, Foto: Luka Zeković

Tužilački savjet zauzeo je stav da kandidati za rukovodioce osnovnih i viših tužilaštava ne mogu tri puta da budu na rukovodećim pozicijama.

Nakon toga Tužilački savjet je poništio sve oglase za rukovodeće pozicije u 11 tužilaštava, a uskoro će biti raspisani novi konkursi za najvažnije pozicije u tužilačkoj organizaciji.

Vršilac dužnosti (v.d.) vrhovnog državnog tužioca (VDT) Ivica Stanković na sjednici Tužilačkog savjeta  je saopštio da član 54 Zakona o tužilaštvu predviđa da isto lice može dva puta biti na rukovodećoj poziciji.

"Zauzeli smo zajednički stav", kazao je Stanković.

Za ovu važnu odluku Tužilačkom savjetu trebalo je više od godinu jer se članovi tog tijela nisu mogli usaglasiti da li neki tužioci mogu dva ili više puta rukovodećoj poziciji.

Stav Tužilačkog savjeta je potpuno drugačiji od sporne odluke Sudskog savjeta, koji su u ljeto 2019. godine predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici i još nekim predsjednicima sudova treći ili čak nekim i osmi mandat iako se to kosi sa Ustavom.

Rukovodioci ODT Herceg Novi Snježana Zejnilagić i ODT Kolašin Vojislav Grujić su tokom dana sami povukli kandidature za nove mandate u tim tužilaštvima.

Neki rukovodioci osnovnih i viših tužilaštava su na prošlogodišnjem konkursu Tužilačkog savjeta predali kandidature za rukovodeća mjesta iako su ranije imali po dva ili više mandata.

Tužilački savjet se trenutno bavi i razmjenom mišljenja kakav stav da zauzmu oko starosne penzije za tužioce nakon što su ljetos usvojene Izmjene zakona PIO koji predviđa odlazak sa funkcije sa 64 godine za žene, a sa 66 za muškarce.

Tužilački savjet je donio i odluku da tužiteljki iz Herceg Novog Nadi Paović nije prestala tužilačka funkcija jer nijesu ispunjeni uslovi iako je napunila 66 godina starosti, jer smatraju da je za nosioce pravosudne funkcije - tužioce i sudije ljetos donijet diskriminatorski član 17 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, te da za njih nije imperativan uslov za odlazak u starosnu penziju - 66 (muškarci), odnosno 64 godine žene...

Stanković je pojasnio zbog čega smatra da taj član 17 stav 1 i 2 Zakona o izmjenama PIO diskriminiše tužioce i sudije u odnosu na druge profesije, te da to nije u skladu sa Ustavom ali ni sa odlukama Evropskog suda za ljudska prava.

"Članom 103 Zakona o tužilaštvu je predviđeno da državnom tužiocu prestaje funkcija ispunjenjem uslova za starosnu penziju, kada su u pitanju uslovi za tužioce, mislim da je nesporno da važi i Zakon o radu i Zakon o penzijskom osiguranju, u kojima se nigdje ne navodi terminološki kada su ispunjeni uslovi za starosnu penziju. Odredbama člana 17 Zakona o izmjenama i dopunama zakona o PIO piše da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 66 muškarci odnosno 64 žene. Riječ je o sticanju prava, navedeni posebni uslovi su propisani kao alternativni, što znači da se pravo stiče kada se ispune propisani uslovi i to se ostvaruje na lični zahtjev. Ukoliko bi ova odluka bila imperativna onda bi žene - tužioci po sili zakona išle u penziju ili sa 64, 61 ili sa 56 godina i 9 mjeseci života", naveo je Stanković.

On je prezentovao i komparativni slučaj iz Srbije kada je donijeta odluka da funkcija tužiocima prestaje kada i radni vijek.

Stanković je pobrojao i opšte uslove za vršenje tužilačke funkcije, koja je stalna, te smatra da i za njih treba da važi član 164 Zakona o radu, kojim je prepisano da radni odnos prestaje kada zaposleni navrši 67 godina i ima najmanje 15 godina staža.

Profesorica Pravnog fakulteta Aneta Spajić kazala je da je diskusija o ovoj temi bila veoma važna, te da je stava da penzija u odnosu na ženu, koja nije zainteresovana za mirovinu u 64. godini, nije nužna odnosno nije imperativna.

"Pored tumačenja sistemskih rješenja meni je opredjeljujuće za ovakav stav bilo to da bi se samo pukim jezičkim tumačenjem vršila povreda osnovnih ustavnih principa - diskriminacije i to po više osnova. Na taj način se diskriminiše cijela jedna profesija koja je veoma značajna, i ne samo profesija već i žena. Zaboravili smo i da smo mi još u staroj SFRJ ratifikovali konvenciju eliminacije svih oblika diskrimiancije u odnosu na ženu. Meni se čini da je ovdje očigledna diskriminacija žene i diskriminacija profesije ovim tumačenjem i to ne smijemo da dozvolimo. Zaboravili smo na osnovne alatke metodološko - pravnog tumačenja, a to je teolološka ciljna ekstenzija - moramo poći od cilja ustavopisca kada je saopštavao norme u ovom obliku", naglasila je Spajić.

Potpuno isti stav imali su članovi TS Veljo Rakočević i Sonja Bošković, dok je nešto uzdržanija bila Nataša Radonjić - predstavnica Ministarstva pravde.

Preporučujemo za Vas