zajedničko saopštenje hra, cgo i centra za suočavanje sa prošlošću

Godišnjica granatiranja Dubrovnika: Katnić i Stanković nijesu pokrenuli nijednu istragu povodom ratnih zločina

"Očekujemo da se konačno, posle 29 godina, pokrenu sudski postupci i donesu odgovarajuće presude kako bi Crna Gora sa sebe skinula teret kolektivne odgovornosti", navodi se u zajedničkom saoppštenju

10279 pregleda 315 reakcija 28 komentar(a)
Pavo Urban, Dubrovnik, decembra 1991. / Ljubaznošću Mirjane Urban, Foto: Pavo Urban
Pavo Urban, Dubrovnik, decembra 1991. / Ljubaznošću Mirjane Urban, Foto: Pavo Urban

Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za suočavanje s prošlošću - Documenta podsjećaju da je na današnji dan, 6. decembra, 1991. godine izvršeno najjače granatiranje Starog grada Dubrovnika.

"Tada su pripadnici JNA iz Crne Gore ubili 19 i ranili 60 ljudi. Uprkos našim višegodišnjim apelima, državno tužilaštvo Crne Gore, na čelu sa Ivicom Stankovićem i Milivojem Katnićem, do danas nije pokrenulo ni jednu istragu povodom ratnih zločina na dubrovačkom području", kazali su oni.

Dodaju da je još 2014. godine i ekspert Evropske komisije, Mauricio Salustro, izričito je izrazio očekivanje da će se crnogorsko tužilaštvo tome posvetiti.

"Evropska komisija u svojim izvještajima o Crnoj Gori od 2014. godine ponavlja: „Mora se primijeniti proaktivan pristup da bi se djelotvorno istraživali, procesuirali i kažnjavali ratni zločini u skladu sa međunarodnim standardima“", kaže se u saopštenju.

Kako su kazali, proces evropskih integracija podrazumijeva spremnost da se obezbijedi pravda i za žrtve ratnih zločina.

"Očekujemo da se konačno, posle 29 godina, pokrenu sudski postupci i donesu odgovarajuće presude kako bi Crna Gora sa sebe skinula teret kolektivne odgovornosti", navodi se u zajedničkom saopštenju.

Kako su naveli, opsada Dubrovnika je počela 1. oktobra 1991. godine, dok je u granatiranju Starog grada 6. decembra ubijeno najviše ljudi, njih 19, dok je oko 60 povrijeđeno i ranjeno.

"Spaljena je biblioteka Međunarodnog univerzitetskog centra sa oko 20,000 naslova i oštećene su mnoge zgrade u gradu koji je 1979. godine uvršten na listu svjetske kulturne baštine UNESCO. Građani i građanke Dubrovnika su 240 dana živjeli u kopnenoj i pomorskoj blokadi, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca su proveli u skloništima. Od posljedica rata stradalo je 116 civila, poginulo je 194 hrvatska branitelja i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe zatočene su u logorima Morinj i Bileća, prognano je 33,000 ljudi i uništeno 2,071 stambenih objekata, što svjedoči o stravičnim razmjerama ovog zločina", navodi se u saopštenju.

Dodaju i da je  06. decembra 1991. ubijen i dvadesetdvogodišnji Pavo Urban, čijih 12 posljednjih fotografija svjedoče o napadu na staro jezgro Dubrovnika.

"Podsjećamo i da je prva žrtva te bezumne opsade bio pjesnik i prevodilac Milan Milišić, po nacionalnosti Srbin, rođen u Dubrovniku, koji je stradao od granatiranja u svojoj kući", navodi se u saopštenju.

Dodaju da su za ratne zločine izvršene prilikom napada na Dubrovnik u posljednjih 29 godina osuđene  samo dvije osobe, i to od strane Haškog tribunala, iako se zna da su tom prilikom izvršeni brojni ratni zločini prema civilnom stanovništvu u vidu ubistava, zlostavljanja, uništavanja i pljačke imovine.

"Haški sud je osudio bivšeg generala-pukovnika JNA iz Crne Gore, Pavla Strugara, na sedam i po godina zatvora, a na sedam godina zatvora admirala Miodraga Jokića, iz Srbije, koji je priznao krivicu", dodaju oni. 

kako kažu, istraživanja javnog mnjenja o stavovima crnogorskih građanki i građana, koje su ove godine sproveli CGO i HRA, o ratovima na prostoru bivše Jugoslavije ukazuju da 83% ispitanika prepoznaje napad na Dubrovnik kao ratni zločin.

"Građani Crne Gore kao najodgovornije za ratove na prostoru bivše SFRJ prepoznaju tadašnja državna rukovodstva, tj. predsjednike bivših republika. Ispitanici su saglasni da je za bolju budućnost neophodno njegovanje sjećanja na događaje koje bi svi najradije zaboravili, da bi mjesto svakog ratnog zločina trebalo obilježiti spomen pločom ili spomenikom žrtvama, kao i da činjenice o ratovima na prostoru bivše Jugoslavije treba uključiti u udžbenike istorije. HRA, CGO i Documenta ponavljaju da se ne smije zaboraviti niti jedna žrtva napada na Dubrovnik, kao ni drugih zločina počinjenih devedesetih godina", navopdi se u saopštenju ovih NVO.

Kako tvrde, neophodno je suočavanje sa prošlošću na način da pravda bude zadovoljena.

"Jedino tako se može obezbijediti sprječavanje zločina u budućnosti, održiv mir u regionu a djeci ostaviti bolja budućnost", navodi se u saopštenju.

Dodaju da su sigurni da se proces evropskih integracija suštinski neće moći dovršiti sve dok se ne identifikuju, procesuiraju i ne kazne odgovorni za ratne zločine na prostoru bivše SFRJ.

"Očekujemo od novih vlasti u Crnoj Gori da poput državnih vlasti u Hrvatskoj, pokažu spremnost za suočavanje sa prošlošću i zločinima. Posebna odgovornost za procesuiranje zločina leži na državnom tužilaštvu Crne Gore koje mora da uloži napore da, u saradnji sa kolegama iz Hrvatske, prikupi dokaze i procesuira ratne zločine koji su bez ikakve sumnje izvršeni na dubrovačkom ratištu, da bi se sa Crne Gore skinuo teret kolektivne odgovornosti", zaključeno je u saopštenju koje su potpisale Tea Gorjanc Prelević izvršna direktorka Akcije za ljudska prava (HRA), Vesna Teršalič, direktorka Centra za suočavanje s prošlošću -Documenta i Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Preporučujemo za Vas