"Sačuvajmo planinski biodiverzitet"

Planine čine veći dio zaštićenih područja u našem regionu, ističu iz Parkova Dinarida i WWF Adria

2423 pregleda 1 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock.com
Ilustracija, Foto: Shutterstock.com

Parkovi Dinarida i Svjetska organizacija za prirodu – WWF Adria pozvali su, povodom Međunarodnog dana planina koji se danas obilježava, na očuvanje planinskog biodiverziteta.

Podsjećaju da je Međunarodni dan planina ustanovljen 2002. kako bi se istakao njihov značaj za prirodu i ljude. "Planine obezbeđuju najveću količinu slatke vode, regulišu klimu i kvalitet vazduha, predstavljaju stanište za četvrtinu biljnih i životinjskih vrsta, dok 15% svjetske populacije živi upravo u planinskim područjima. Ipak, njihova biološka raznovrsnost ugrožena je usljed klimatskih promjena, neodržive poljoprivrede, iskorišćavanja rudnih bogatstava, krčenja šuma, krivolova, prenamjene zemljišta i prekomjerne gradnje", navodi se u saopštenju.

Uz prirodne katastrofe, kako ističu, sve to dovodi do krhkog i nestabilnog okruženja za lokalne zajednice.

“Brojni navedeni faktori ne ugrožavaju samo jedinstvene prirodne vrijednosti planina, već dovode u pitanje i opstanak lokalnih zajednica u planinskim područjima. Moramo biti svjesni da će se neodržive aktivnosti u prirodi u konačnici uvek odraziti na ljude, i to najčešće ne na one koji te aktivnosti sprovode. Najveće posljedice trpe marginalizovane grupe, poput zajednica u ruralnim planinskim predjelima, koje zbog nedostatka prilika za ekonomski razvoj često napuštaju svoje domove. Zbog toga je jedna od preporuka da se politike specifične za planine, uvrste u nacionalne strategije održivog razvoja.”, ističe menadžer WWF-ovog programa za zaštićena područja Marko Pećarević.

Planine, kako se navodi u zajedničkom saopštenju, čine veći dio zaštićenih područja u našem regionu. "Na konferenciji o uticaju pandemije Covid-19 na zaštićena područja, koju su 08. decembra organizovali Parkovi Dinarida i WWF istaknuta je osjetljivost zaštićenih područja u situacijama kada turizam nije moguć. I dok su neka područja, mahom nacionalni parkovi, uspjeli da nadomjeste prihode zbog masovnih posjeta koje su usljedile nakon ukidanja mjera i nemogućnosti putovanja u inostranstvo, brojna manja zaštićena područja ostala su bez većeg dijela planiranog budžeta".

Otkazivanjem grupnih posjeta i rekreativnih aktivnosti, kako se navodi, upravljači i lokalne zajednice ostali su bez prihoda od prodaje ulaznica i izdavanja smještaja.

“Još uvijek je neizvjesno koliko će pandemija trajati i koliko je vremena potrebno da se situacija u zaštićenim područjima normalizuje. Ispred parkova ali i Vlada regiona je sada veliki izazov, da pronađu mehanizme i načine koji će pomoći da se kriza izazvana pandemijom što lakše prevaziđe. U tom smislu planine kao značajne turističke atrakcije, koje pružaju staništa zaštićenim vrstama, uz njihovu održivu valorizaciju mogu biti jedna od poluga koja će aktivirati turizam, odgovorne posjetioce i generisati potrebne prihode kako zaštićenim područjima tako i lokalnoj zajednici”, napominje izvršni direktor Parkova Dinarida Zoran Mrdak.

Upravo planine, koje su simbol Dinarskog luka, osim što imaju izuzetno vodeno, šumsko i pejzažno bogatstvo i staništa su brojnim zaštićenim vrstama, pružaju i značajne potencijale za stvaranje raznovrsnih ekonomskih aktivnosti za parkove, kroz održivi turizam i poljoprivredu, zanatsvo, i mogu unaprijediti razvojne modele zaštićenih područja našeg regiona, zaključuje se u saopštenju Parkova Dinarida i WWF Adria.

Bonus video: