APEL MještanA Kaludre i susjednih sela

Traže od Vlade da poništi koncesiju: Ne dozvolite da nam tajkuni ubiju rijeku

Vlada bivšeg premijera Duška Markovića je samo desetak dana prije glasanja o novoj Vladi ovlastila odlazeću ministarku ekonomije Dragicu Sekulić da potpiše ugovor, odnosno izmjene ugovora o koncesiji, sa firmom Hidroenergija Montenegro za izgradnju malih hidroelektrana (mHE) na vodotoku Kaludarska rijeka u opštini Berane

26737 pregleda 66 reakcija 30 komentar(a)
Elektrana na Bistrici kod Berana, Foto: Tufik Softić
Elektrana na Bistrici kod Berana, Foto: Tufik Softić

Mještani sela Kaludra kod Berana nadaju se da će nove vlasti uraditi reviziju i preispitivanje svih koncesionih ugovora i donijeti deklaraciju o trajnoj zabrani izgradnje malih elektrana na crnogorskim vodotocima, a ako ne desi preuzeće sami mjere da odbrane Kaludarsku rijeku.

Vlada bivšeg premijera Duška Markovića je samo desetak dana prije glasanja o novoj Vladi ovlastila odlazeću ministarku ekonomije Dragicu Sekulić da potpiše ugovor, odnosno izmjene ugovora o koncesiji, sa firmom Hidroenergija Montenegro za izgradnju malih hidroelektrana (mHE) na vodotoku Kaludarska rijeka u opštini Berane.

“Mi vjerujemo da je to sada završena priča, ali smo i dalje spremni da svim sredstvima branimo Kaludarsku rijeku”, kazao je predsjednik te beranske mjesne zajednice Milić Ralević.

On dodaje da su stanovnici sela Kaludra potpuno jednoglasni u odluci da se ne dozvoli izgradnja malih hidroelektrana na ovoj rijeci.

“I ne samo stanovnici iz našeg sela, već i iz susjednih sela Zagorje i Donja Ržanica. I oni su nam se ranije potpuno pridružili u našem otporu tom naumu”, kaže Ralević.

Bivša Vlada je odlučila da novim ugovorom koncesija od 30 godina počinje od 7. maja 2016. godine, što znači da Hidroenergija Montenegro ima koncesiju do 2046. godine. Prvobitnim ugovorom iz 2014. godine, koncesija bi istekla 2044. godine.

U selu Kaludra sada kažu kako su sve radili da odugovlače sa početkom radova.

“Pravili smo problem oko prilaznog puta. Oni su onda razmišljali da probijaju novi put, ali im se to na kraju nije isplatilo. Zato su sada bili namjerili da počnu izgradnju makar ove male hidroelektrane koja ne prolazi kroz privatne posjede. Ja se nadam da je to njihov posljednji manevar”, kazao je Ralević.

On navodi da su vlasnici Hidroenergije Montenegro obećavali brda i doline, ali da je lokalno stanovništvo uvidjelo da od toga neće biti ništa.

“Mi imamo primjer susjednog sela Šekular, gdje je potpuno devastirana priroda i napravljena velika ekološka šteta, a mještani nemaju nikakve koristi. Nama je jasno da se radi samo o bogaćenju nekoliko ljudi koji su vlasnici te kompanije”, kaže Ralević.

Prema njegovim riječima, u Šekularu nije zaposlen niko od lokalnog stanovništva, ko nije već riješio svoj radni status.

“I nama su pričali da će zaposliti ljude, da će smanjiti nezaposlenost. A mi znamo dobro kako su to uradili kod komšija. Tamo su zaposlili kao čuvare samo nekoliko penzionera ili mlađih ljudi koji imaju regulisan status invalida na birou rada i riješeno to pitanje, tako da ne moraju da ih osiguravaju”, tvrdi Ralević.

Selo Kaludra
Selo Kaludrafoto: Tufik Softić

Vlasnici Hidroenergije su Oleg Obradović i Ranko Radović. Obradović preko Hemere ima 40 odsto udjela, a Radović 60 odsto udjela. Radović je tih 60 odsto udjela otkupio od Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića. Prije toga je bio njihov izvršni direktor u Hidroenergiji Montenegro.

Preduzeće Hidoenergija Montenegro osnovano je upravo u Beranama u jesen 2007. godine, dok je DPS bio na vlasti u toj sjevernoj opštini. Tada je biznismen Oleg Obradović došao u svoj rodni grad i preko kompanije Hemera Capital napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im zauzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Kasnije se, međutim, ispostavilo da, prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata, Opština Berane, kao ni druge dvije opštine, Andrijevica i Plav, nikada nijesu upisane kao vlasnici Hidroenergije Montenegro.

Ove tri opštine trebalo je da budu vlasnici deset odsto akcija, i da taj kolač dijele proporcionalno učešću i broju hidrocentrala na svojoj teritoriji, ali su na kraju nikada objašnjenim akrobacijama u Centralnom registru, ostali bez ičega. Mediji su ranije prenijeli da je plan Hidroenergije Montenegro da izgradi ukupno 13 mini hidroelektrana na području beranske opštine, a vrijednost investicija je 28 miliona eura. Tada je saopšteno da je Hidroenergija Montenegro koncesije dobila na 27 godina. Sve lokacije su u slivu Lima. Pet u području Šekularske rijeke, i čak osam na beranskoj Bistrici.

Sada se doznalo da je u taj plan naknadno uključeno još čak sedam malih elektrana na vodotoku Kaludarske rijeke.

Očekivanja mještana od nove Vlade su velika. Velika su i obećanja.

“Do sada su korist od izgradnje malih hidrocentrala imali isključivo povlašćeni pojedinci, često posredstvom korupcije i nepotizma, tako što su dobijali koncesije za izgradnju ovih objekata na našim rijekama, a sve na štetu građana koji su te troškove plaćali kroz račune za električnu energiju… Ova Vlada donijeće deklaraciju o trajnoj zabrani izgradnje malih hidrocentrala na crnogorskim vodotocima”, riječi su premijera Zdravka Krivokapića iz njegovog ekspozea.

To je i obećanje koje je prvi dao lider koalicije Crno na bijelo, a sadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović.

U koritima rijeka nije ostalo vode ni za punoglavce

“Time bi praktično čitava rijeka bila u cijevima. Vodozahvat posljednje hidrocentrale bi bio kod manastira Ćelije, a mašinsko postrojenje dolje kod Djevojačkog krša. Na tom potezu je svuda državno zemljište i zato su mislili da će im to lako proći. Naravno da mi ne bismo ni to dozvolili. Tu je naš manastir i njegova okolina bi bila devastirana”, kaže Ralević.

Da šutom protiv rogatog ne ide baš lagano, stanovnicima Kaludre bilo je jasno po to tome što je već ova kompanija već napravila na drugim rijekama u beranskoj opštini. Zato su strahovali da Hidroenergiji u pomoć ne priskoči država sa svim svojim mehanizmima.

“Bunili su se i mještani drugih sela i branili rijeke, ali vidimo na kraju šta je ostalo od tih rijeka koje su bile planinske ljepotice, pune divlje potočne pastrmke. Na kraju u koritima nije ostalo vode ni za punoglavca. Rijeke su, ipak, otišle u cijevi. Strahovali smo da se to ne desi i sa našom rijekom”, pričaju stanovnici Kaludre.

Preporučujemo za Vas