Utvrđuju ko je dozvolio Jevriću da deponuje otpad

Opština Tivat pokrenula internu istragu oko devastacije nekadašnjeg poljoprivrednog dobra građevinskim otpadom Regionalnog vodovoda

20382 pregleda 3 komentar(a)
Dio zemlje i šuta na bivšem poljoprivrednom dobru, Foto: Siniša Luković
Dio zemlje i šuta na bivšem poljoprivrednom dobru, Foto: Siniša Luković

Lokalna uprava Tivta koju čine građanske liste Narod Pobjeđuje, Bokeški Form i "Goran Božović - časno i odgovorno za bolji Tivat", pokrenula je postupak unutrašnje istrage ko je na relaciji Opština-Komunalno-preduzeće Tivat -JP Regionalni vodovod Crnogorsko primorje iz Budve, odgovoran za devastaciju prostora nekadašnjeg poljoprivrednog dobra u Tivtu, nelegalnim deponovanjem hiljada kubika građevinskog otpada.

Gradnja nedostajućeg kraka regionalnog vodovoda dužine 3,2 kilometra za povezivanje opštine Herceg Novi na taj sistem, a koja se već sedam mjeseci obavlja na teritoriji Tivta, osim što drastično kasni i košta nerava i novca veliki broj Tivćana zbog raskopanje Jadranske magistrale koja je glavna saobraćajnica u tom gradu, pretvorila se i u svojevrsni ekološki skandal.

Izvođači radova iz konzorcijuma crnogorskih građevinskih firmi "Indel Inženjering-Ramel-Civil Engineer" bukvalno su zatrpali dio nekadašnjih povrtnjaka i vinograda na prostoru bivšeg poljoprivrednog dobra Montepranzo-Bokaprodukt, koje se nalazi preko puta tivatskog aerdroma, sa hiljadama kubika zemlje iz iskopa za rovove u koje se polažu vodovodne cijevi, sastruganog asftalta i drugog građevinskog otpada.

Sve to, urađeno je mimo važećih propisa a koji za odlaganje i manje, a ne ovako velike količine materijala koji se smatra neopasnim (inertnim) građevinskim otpadom, predviđaju da mora postojati plan odlaganja kao i dozvola i odobrenje nadležnog organa lokalne samouprave.

Takav materijal se može odlagati samo na lokaciju koja je zvanično određenja, opremljena i uređena za deponiju građevinskog otpada, a koja mora imati i svog zvaničnog upravljača.

Nova gradska uprava Tivta kako je "Vijestima" nezvanično potvrđene iz administracije gradonačelnika Željka Komnenovića (NP) insistiraće na utvrđivanju odgovornosti ali i na sanaciji devastiranog prostora nekadašnjih povrtnjaka i vinograda, o trošku onoga ko je ovdje dovezao i odbacio nešto preko 14 hiljada kubika iskopa i šuta.

Osim što je u znatno oštriju kontrolu svega što na terenu rade graditelji koji obavljaju posao za Regionalni vodovod krenula Komunalna inspkecija i Komunalna policija, u Opštini je u toku i svojevrsna interna istraga i češljanje dokumentacije ko je od bivših funkcionera i čelnika Opštine Tivat kojom je do nedavno vladala koalicija DPS-SD-HGI, ali i u rukovodstvu Komunalnog preduzeća Tivat na čijem je čelu Vlado Đukić (DPS), učestvovao u omogućavanju ekipi koja radi za Regionalni vodovod, da na ovaj način devastira jedan od prostorih i poljoprivrednih resursa Tivta.

"Insistiraćemo da se ova priča potpuno istraži i dovede do kraja, te da oni koji su krivi za ovakvo nečuveno postupanje prema prirodi i javnim resursima, budu kažnjeni i snose odgovornost pred zakonom. Isto tako, insistiraćemo i da se sav nelegalno deponovani materijal ukloni i odveze na propisnu deponiju o trošku onoga ko ga je i dovezao i istresao na području nekadašnjeg poljoprivrednog dobra. Ovo se sigurno neće tek tako završiti", kazao je izvor "Vijesti" iz Oštine Tivat, ukazujući na to da je po do sada nađenoj dokumentacjji, bivši v.d. sekretar za investicije, uređenje prostora i održivi razvoj Marko Petričević (DPS) u dva navrata nalagao Komunalnom preduzeću da na prostoru koji ta firma koristi u zahvatu nekadašnjeg poljoprivrednog dobra, omogući "privremeno deponovanje" iskopa i građevinskog šuta od radova na regionalnom vodovodu.

Administracija bivšeg DPS gradonačelnika Tivta Siniše Kusovca je krajem maja, omogućila Regionalnom vodovodu na čijem je čelu visoki funkcioner DPS i koordinator ispred centrale te partije za Tivat Goran Jevrić, da izvodi radove na gradnji nedostajućeg dijela cjevovoda za Herceg Novi na potezu od Opatova do Pod Kuka.

Dio zemlje i šuta na bivšem poljoprivrednom dobru
Dio zemlje i šuta na bivšem poljoprivrednom dobrufoto: Siniša Luković

Radovi koji drastično kasne u odnosu na planiranu dinamiku i koji su do sada u dva navrata probijali obećane rokove za završetak, pričinili su ogromne problem Tivćanima jer je raskopana glavna gradska saobraćajnica - Jadranska magistrala, ali je sve to bivša DPS uprava grada tolerisala jer nije željela da se zamjera svom koordinatoru Jevriću kome je kao menadžeru državne kompanije Regionalni vodovod, projekat spajanja Herceg Novog na taj sistem, bio veoma važan.

Komunalno preduzeće Tivat inače, već nekoliko godina po ugovoru koji je sklopio bivši direktor te firme Tonko Lukšić (DPS) iznajmljuje i koristi više hiljada kvadrata nekadašnjih povrtnjaka i voćnjaka koji su u formalnom vlasništvu propale državne poljoprivredne kompanije Montepranzo Bokaprodukt.

Za te svrhe Komunalno je, firmi na čijem je čelu Upravnog odbora tada bio visoki funkcioner DPS-a Andrija Radman iz Herceg Novog, mjesečno plaćalo nešto preko 4.000 eura zakupnine, iako istovremeno ta firma Opštini Tivat koja je vlasnik i osnivač Komunalnog preduzeća, duguje na desetine hiljada eura za neplaćeni porez na nepokretnosti.

Inače, iz kompanije Regionalni vodovod Crnogorsko primorje iz Budve koja je investitor spornih radova u Tivtu vrijednih 1,8 miliona eura, do danas nisu odgovorili na prošlonedjeljna pitanja "Vijesti" na osnovu čije dozvole nekadašnje poljoprivredno dobro koje je u vlasništvu propale državne firme Montepranzo-Bokaprodukt, uništavaju deponovanjem građevinskog otpada.

Ovo zemljište inače, sada ima status građevinskog jer je na njemu izmjenama planske dokumentacije od prije petnaestak godina, predviđena izgradnja golf terena. U Tivtu se već godinama vodi i akcija za restituciju tog nekada skoro u potpunosti privatnog zemljišta njegovim originalnim vlasnicima, jer mu je promijenjena namjena u odnosu na onu zbog koje su ta imanja pedesetih godina prošlog vijeka, od lokalnog stanovništva oduzimana po simboličnik cijenama.

Nova tivatsla lokalna vlast koalicije građanskih listi NP-BF-GB najavila je da podržava zahtjeve za restituciju te zemlje mještanima i da će zatražiti da se odavde u planovim izbrišu golf tereni i ovaj kompleks ponovno vrati korišćenju u poljoprivrednoj proizvodnji.

Ćute zašto je sav šut završio u povrtnjacima i vinogradima

Iz Regionalnog vodovida, odnosno kompanija koje obavljaju radove za tu firmu u Tivtu i kompanije koja vrši nadzor nad tim radovima, nije odgovoreno zašto su sav šut i otpad od kopanja preko 3 kilometra kanala u trupu Jadranske magistrale, deponovali na nekadašnjem poljoprivrednom dobru, te ko im je i kada iz Opštine Tivat tako nešto dozvolio. Nije odgovoreno ni da li je tenderom bila predviđena obaveza izvođača da taj materijal odveze na propisnu deponiju i koja je deponija ugovorena.

Inače, na području Opština Tivat i Kotor trenutno ne postoje legalne deponije za građevinski otpad u koji spada i zemlja iz iskopa i sastrugani asflat sa kolovoza magistrale, pa bi izvođači koji rade za Regionalni vodovod, to morali da odvoze u namjanju ruku, za Budvu ili Cetinje.

U tenderskoj dokumentaciji koju je Regionalni vodovod objavio na sajtu Uprave za javne nabavke, stoji da je za ovaj posao u Tivtu predviđen i "utovar, transport, istovar i grubo razastiranje materijala iz iskopa na deponiji udaljenosti do 20 km od gradilišta", te da ukupni iskopi iznose 14,683.09 kubika.

Većina tog materijala je već iskopana i odložena na nekadašnjim povrtnjacima i vinogradima kod aerodroma, uz više stotina kubika sastruganog asfalta i drugog šuta od razbijenih trotoara i kolovozne konstrukcije, a koje je po tenderu, takođe trebalo odnijeti na neimenovanu deponiju "udaljenosti do 20 km od gradilišta".

Mjesto na kome su izvođači odbacili ovaj materijal u kompleksu nekadašnjeg poljoprivrednog dobra, od gradilišta je udaljeno nepunih pet kilometara i ovdje su se oni tog materijala riješili besplatno.

Iz Regionalnog vodovoda nije odgovoreno ni na pitanje "Vijesti" koje su ponuđene, odnosno ugovorene cijene za transport materijala iz iskopa, odnosno materijala od struganja habajućeg sloja asftalta sa kolovoza i njegovog deponovanja na legalnoj deponiji, pa je za sada nepoznato kolika je “ušteda" ostvarena ovakvim nelegalnim i devastatorskim postupkom na bivšem poljoprivrednom dobru te da li je možda neko razliku do ugovorene cijene, stavio u svoj džep.

Bonus video: