Sergej Sekulović, Foto: Savo Prelević

MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA ZA VIJESTI

Sekulović: Očistimo svoje redove, pa idemo na mafiju

Prvi čovjek MUP-a rekao da ne mogu krenuti u borbu protiv kriminala, ako prethodno ne detektuju nedostatke u svojim redovima. Tvrdi da do sada nije primijetio bilo kakav vid opstrukcije u resoru kojim rukovodi

61660 pregleda 127 reakcija 74 komentar(a)
Sergej Sekulović, Foto: Savo Prelević
Sergej Sekulović, Foto: Savo Prelević

Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović kazao je da nema te mafije koja može biti jača od države, ukoliko joj država to ne dozvoli i konstatovao da u Vladi postoji politička volja za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

U intervjuu Vijestima rekao je da će uporedo sa tom bitkom čistiti i svoje redove i jačati policijski kadar: “Jednostavno, ne može se krenuti u borbu sa kriminalom ako nemamo riješena najbitnija pitanja u svojim redovima”.

Sekulović je objasnio i da je starosna struktura policije nepovoljna i da je jedna od ideja i prijevremeno penzionisanje, koje bi, uz nužno podmlađivanje kadra u krajnjem imalo i efekat uštede budžetskih sredstava...

Premijer Zdravko Krivokapić, rekao je da će Vlada pokušati da vrati Upravu policije pod okrilje Ministarstva unutrašnjih poslova. Da li je i Vama bliska ta ideja? Šta se time dobija, a šta gubi?

Uprava policije je organ koji ima svoje specifičnosti, jer jednim dijelom pripada unutrašnjim poslovima, dok je drugim dijelom naslonjen na državno tužilaštvo. Zadnjih petanestak godina tražio se adekvatan model i išlo se od samostalnog organa do organa u sastavu, te klasične organizacione jedinice. Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima koji predviđa vraćanje Uprave policije u sastav Ministarstva unutrašnjih poslova će uskoro biti na javnoj raspravi. Njime je predviđeno očuvanje operativne nezavisnosti policije, ali i adekvatni mehanizmi uticaja ministra unutrašnjih poslova na kadrovsku strukturu menadžmenta, kako bi politička odgovornost ministra u dijelu rezultata u borbi protiv svih vidova kriminaliteta, uključujući organizovani kriminal i korupciju, dobila svoj puni smisao. Mislim da sa ovim dobijamo mnogo, dok će rukovođenje resorom unutrašnjih poslova biti složenije i zahtjevnije, uzimajući u obzir činjenicu da se radi o složenom organu sa operativnog, kadrovskog i budžetskog aspekta. Kao odgovorni i ozbiljni ljudi, nismo u ovaj proces ušli sa ad hoc i rješenjima „na brzinu“, već smo pristup ovom pitanju zasnovali na jednom sistemskom uređenju pitanja koje za sobom povlači i izmjenu Zakona o državnoj upravi, kako bi se omogućio stabilan i održiv koncept.

Kakvo stanje ste zatekli u MUP-u? Pretpostavljam da niste imali vremena da se do kraja upoznate sa situacijom u tom vladinom resoru, ali šta je ono što Vam “bode oči”? Čime ste, sa druge strane, pozitivno iznenađeni? Da li ste do sada naišli na bilo kakav vid opstrukcije, bilo kog službenika, iz bilo kojeg direktorata, odjeljenja...?

Ministarstvo unutrašnjih poslova ima široku nadležnost i 723 službenika, te se radi o veoma zahtjevnom i komplikovanom sistemu, kojem treba kontinuirano unapređenje. Postoje stvari na kojima treba raditi, ali postoje i dobri mehanizmi i prakse, koje treba nastaviti i dalje unapređivati. Imajući u vidu da sam ministar nepunih mjesec dana, mogu reći da sam suštinski upoznat sa funkcionisanjem MUP-a. Smatram da je transparentnost slaba tačka, ne samo Ministarstva, već i zatečenog sistema cjelokupne državne uprave. Tome posvećujem posebnu pažnju i već primjećujem napredak.

Sergej Sekulović
foto: Savo Prelević

Do sada nisam primijetio bilo kakav vid opstrukcije u MUP-u, imam korektnu saradnju sa službenicima od kojih očekujem posvećenost i profesionalnost u ispunjavanju radnih obaveza.

Kako očistiti Upravu policije od takozvanih “prljavih policajaca”? Vaš saradnik - nedavno imenovani državni sekretar MUP-a Zoran Miljanić, rekao je ranije da se ništa neće postići pukim odlaskom Veljovića sa pozicije šefa policije, već da taj posao mora ići po dubini.

Već sam javno govorio da je osnovna politika, odnosno vizija koju imam, zasnovana na tri stuba. Jedan od njih je jačanje unutrašnje kontrole i pune transparentnosti rada, koja podrazumijeva promptno djelovanje na svaki vid zloupotreba, prekoračenja nadležnosti, a koja će se, naravno, sem budućeg djelovanja, odnositi i na prošlost.

Svakako, procjena i analiza dosadašnjeg rada Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije, kako bismo detektovali eventualne nedostatke u tom segmentu, je od ogromne važnosti. Jednostavno, ne može se krenuti u borbu sa kriminalom ako nemamo riješena najbitnija pitanja u svojim redovima.

Starosna struktura policije je nepovoljna, te je jedna od ideja i prijevremeno penzionisanje, koje bi, uz nužno podmlađivanje kadra u krajnjem imalo i efekat uštede budžetskih sredstava; drugi dio je vezan za odgovarajuće kadrovske promjene, a sve u cilju pune depolitizacije i profesionalizacije rada, koja na principima nediskriminacije i neselektivnosti treba da izgradi povjerenje između crnogorskih građanki i građana i ovog organa. Lično vjerujem da se samo tako može izgrađivati država koja će biti stabilna i trajna.

Vaše mišljenje o vršiocu dužnosti direktora Uprave policije Vesku Damjanoviću? Koji profil osobe biste voljeli da vidite na čelu te institucije, nakon javnog konkursa i da li imate nekoga u vidu koga biste nagovarali da se prijavi?

Mislim da se radi o profesionalcu i dobrom čovjeku, sa kojim je početna saradnja korektna. Na čelu policije volio bih da vidim profesionalca u čiji integritet niko ne sumnja i koji ima potreban autoritet, tako da “nagovaram” sve one koji imaju ove kvalitete da se na konkurs prijave i lično garantujem da nikakvog revanšizma i bilo kojih drugih neprijatnosti neće imati oni kandidati koji ne budu izabrani.

Predsjednik Odbora za bezbjednost Milan Knežević, najavio je iniciranje izmjena zakona - prema kojima bi za imenovanje čelnika Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost bilo obavezno pozitivno mišljenje tog skupštinskog tijela. Šta mislite o tome?

Svaki poslanik je jednako nosilac zakonodavne inicijative kao i Vlada. U tom kontekstu, pravo je gospodina Kneževića i bilo kojeg drugog poslanika da uđu u proces izmjena bilo kojeg zakona. Da li se na ovaj način remeti ravnoteža između različitih grana vlasti, odnosno “probija” prag legitimne kontrole i ravnoteže između grana vlasti koje propisuje Ustav, otvoreno je pitanje. U krajnjem, o njemu će potencijalno odlučivati drugi državni organi.

Sergej Sekulović
foto: Savo Prelević

Smatram bitnim za napomenuti da čak i važeće zakonsko rješenje u odnosu na odabir direktora, tačnije član 9 st. 3 i 4 važećeg Zakona o unutrašnjim poslovima predviđaju da predlog za imenovanje direktora Vlada dostavlja Skupštini Crne Gore, radi davanja mišljenja, te da Skupština, nakon rasprave u nadležnom radnom tijelu, daje mišljenje o predloženom kandidatu. Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima, koji sam pomenuo, takođe predviđa ovu proceduru, smatrajući je krajnje opravdanom.

Država protiv organizovanog kriminala i korupcije - ko vodi u toj “utakmici” sada? Kako će se ta borba odvijati nadalje?

Crna Gora ima ozbiljan problem sa organizovanim kriminalom i korupcijom, vjerujem da je ta činjenica opštepoznata, a dio je i svakog Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore. Početni bilans rezultata je nedovoljan. Potrebni su nam kontinuirani, mjerljivi rezultati u ovoj oblasti, ukoliko mislimo da zatvorimo ključna pregovaračka poglavlja 23 i 24. Borba protiv ove pošasti mora uključivati sinhronizovani rad više organa, koji neće između sebe prebacivati odgovornost za neuspjehe. Moramo biti svi jednaki pred zakonom, a da bi ova borba mogla biti uspješna neophodno je da postoji jaka i jasna politička volja u tom smislu. Vlada Crne Gore ovakvu volju ima i, na kraju, nema te mafije koja može biti jača od države, ukoliko joj država to ne dozvoli.

Kako komentarišete izbor Dejana Vukšića za vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost? Smeta li Vam činjenica da je kao advokat zastupao neke, kako su iz policije govorili, viđenije članove kavačkog kriminalnog klana?

Lično ne znam koga je gospodin Vukšić, kao advokat, zastupao, ali problematizovati da advokat zastupa određene klijente, je isto kao da zamjerate hirurgu što je nekog operisao. Vjerujem da ću sa gospodinom Vukšićem graditi odnose u okviru naših institucionalnih kapaciteta, a na dobro države Crne Gore.

Tek će utvrditi višak zaposlenih

Da li će biti rađena sistematizacija radnih mjesta u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije, imate li procjenu viška zaposlenih?

Naša je obaveza utvrđena Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave da do 7. januara 2020. godine (trideset dana od dana stupanja uredbe na snagu) donesemo pomenute akte o sistematizaciji. Dakle, nije u pitanju ničija želja, već obaveza. Kako bi se sačinila procjena o eventualnom višku zaposlenih, a budući da svim ovim pitanjima, kako sam to i napomenuo, pristupamo krajnje ozbiljno, prevashodno je neophodno napraviti analizu poslova, zadate i postignute ciljeve, pa tek onda razmatrati jesu li određeni zaposleni višak.

Sergej Sekulović
foto: Savo Prelević

Svakako, kako bi se državna uprava oporavila i profesionalizovala, neophodno je da detektujemo sve anomalije. Naravno da sam upućen u broj sistematizovanih i popunjenih radnih mjesta i to su brojke koje koristimo kao polaznu osnovu radi realizacije navedenog. U Ministarstvu su, kao što sam naveo, zaposlena 723 službenika, a važećim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji predviđena su 894 radna mjesta.

Mijenjaće zakone, i u MUP-u čitač za lične karte

Da li će se pojednostaviti procedura aktiviranja zdravstvene knjižice na ličnim kartama kako građani ne bi morali da kupuju “čitače”, što predstavlja dodatni trošak za njih?

Fond za zdravstveno osiguranje je obavijestio da su oni u svojim područnim jedinicama obezbijedili mogućnost za aktiviranje lične karte, što svakako građanima omogućava aktivaciju bez kupovine čitača.

Takođe, i Ministarstvo unutrašnjih poslova je planiralo postavljanje računara na kojima bi građani, u skladu sa najboljom praksom, mogli sami da aktiviraju svoju ličnu kartu. Smatramo da u skladu sa najboljom praksom, aktivaciju lične karte moraju građani sami obaviti i da te akcije svakako ne bi trebalo da rade službenici Ministarstva.

Sergej Sekulović
foto: Savo Prelević

U periodu od 1. 6. do 25. 12. 2020. godine personalizovano je 71613 ličnih karata.

Da li ste do sada uspjeli da procijeniti koje izmjene zakona su prioritetno neophodne u resoru koji pokrivate?

Zakoni, koje je potrebno mijenjati, su: Zakon o unutrašnjim poslovima, Zakon o prebivalištu i Zakon o zaštiti podataka o ličnosti.

Da li ste tražili presjek stanja nakon preuzimanja MUP-a - o broju ljudi, tehnike, primjeni mjera tajnog nadzora, donacijama...? Ako jeste, šta pokazuju rezultati?

Kada sam stupio na dužnost ministra, tražio sam veliki broj informacija i podataka, za koje smatram da su relevantne da bih se brzo i kvalitetno upoznao sa funkcionisanjem sistema. Naravno, te informacije obuhvataju i podatke o raspoloživim ljudskim i tehničkim resursima, kao i o finansijskom upravljanju. Rezultati ukazuju da nam predstoji naporan rad da unaprijedimo cjelokupan sistem.

Mješovita komisija za uređivanje biračkog spiska

Opozicija godinama prigovara “čistoći” Biračkog spiska, fantom biračima... još nije riješen broj građana koji žive u inostranstvu a nisu se odjavili iz države. Kad planirate da otvorite ova pitanja i na koji način?

Osnova urednosti biračkog spiska jeste uređeno prebivalište. Precizna evidencija prebivališta znači uređena država. Država Crna Gora mora znati ko su tačno državljani Crne Gore koji imaju prebivalište na njenoj teritoriji. Samo na taj način mogu se kvalitetno planirati javne politike. Ovaj podatak bi bio od značaja i za, na primjer, poresku politiku, dakle, pitanje prebivališta prevazilazi birački spisak. U kontekstu Vašeg pitanja, odgovor bi bio sljedeći: pokrenuta je procedura formiranja radne grupe za izmjenu Zakona o prebivalištu i ubrzo će iz MUP-a krenuti inicijativa prema Vladi da se formira mješovita komisija koja bi bila dodatna potpora u cilju uređivanja biračkog spiska.

Namjera je da se birački spisak, kao jedan od ključnih segmenata izbornog procesa, a koji je i kroz preporuke OEBS-a i ODIHR-a prepoznat kao kamen spoticanja, dovede u red. Građani treba da znaju da cilj nije da se bilo kome oduzme državljanstvo ili da se trajno briše iz biračkog spiska, već da se spriječi bilo koji vid zloupotrebe. Smisao se nalazi u potrebi za preciznom evidencijom, koja, kako sam prethodno naveo, prevazilazi birački spisak, ali u kontekstu izbornog procesa treba da vrati povjerenje u ovu evidenciju, kako bi naredni izborni ciklus prošao bez prigovora po ovom pitanju. Da bismo ovaj proces kvalitetno izveli do kraja, maksimalno ćemo uključiti nevladin sektor i biti kooperativni sa Skupštinom Crne Gore.

Preporučujemo za Vas