Online konferencija na temu "Značaj online medija u društvu" održana je danas u organizaciji "Vijesti".
Konferencija je organizovana u okviru projekta "10 za 10", a povodom desetog rođendana portala.
Panelisti su bili šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa, glavni urednik hrvatskog "Večernjeg lista" Dražen Klarić, direktor Media centra Goran Đurović i glavni i odgovorni urednik ND "Vijesti" Srdan Kosović.
Moderator je bila Aleksandra Mudreša.
Popa je istakla da slobodni i profesionalni mediji igraju ključnu ulogu u osiguranju da građani imaju pristup informacijama, koje su pouzdane i istinite i istovremeno pozivajući na odgovornost javne vlasti.
"Zato je veoma važno da nadležni organi u Crnoj Gori omoguće novinarima da rade svoj posao, bez uznemiravanja, zastrašivanja ili bilo kakvih prijetnji nasiljem. To se odnosi i na istrage dosadašnjih napada na novinare, ali i na pokazivanje nulte tolerancije na bilo koji vid pritiska ili nasilja nad medijima", kazala je Popa.
Nosioci javnih funkcija, istakla je Popa, bi posebno trebalo da daju primjer u stvaranju okruženja koje pogoduje slobodnom i profesionalnom izvještavanju.
"Sloboda izražavanja medija je takođe jedna od osnovnih oblasti u kojima Crna Gora mora pokazati rezultate kako bi napredovala na putu ka EU. Najnoviji godišnji izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori jasno ukazuje na preostale slabosti, kao i na pravac za napredovanje u ovoj ključnoj oblasti. Pored toga, Evropska unija podržava Savjet Evrope u pružanju stručnih savjeta i pomoći nacionalnim vlastima u reformi medijskog zakonodavstva. Ohrabrujemo vlasti da koriste ovu dragocjenu ekspertizu, kao i da nastave dijalog sa medijima i civilnim društvom kako bi dovršile reformu medijskog zakonodavstva u skladu sa relevantnim evropskim standardima", kazala je Popa.
Ona je naglasila da su, kako ljudi svih generacija provode sve više i više vremena na Internetu, slobodni i profesionalni onlajn mediji danas važniji nego ikad u jačanju otpornosti demokratskog društva na pogubne uticaje onlajn zlostavljanja, ekstremizma ili govora mržnje.
"U Crnoj Gori smo svjedočili primjerima da su pojedinci izloženi porukama mržnje, uvredama, pa čak i prijetnjama nasiljem, i to zbog ličnih stavova, etničke ili vjerske pripadnosti ili čak roda. Očigledno je da društvo zahtjeva od slobodnih i profesionalnih onlajn medija da zaštite pojedince od nasilja, posebno pripadnike marginalizovanih ili ranjivih grupa od svih oblika onlajn nasilja zlostavljanja, netolerancije i nasilja", kazala je Popa.
Onlajn mediji se, zapravo, svakodnevno suočavaju sa zahtjevnim zadatkom pronalaženja pravog balansa, kako je pojasnila, između njegovanja slobode izražavanja i zaštite i dostojanstva i osnovnih prava i sloboda pojedinaca.
"Jedini način da onlajn mediji u potpunosti prihvate i ispune ovu važnu društvenu ulogu je konstantna težnja najvišim profesionalnim i etičkim standardima novinartsva. Jasno je da je profesionalno i etičko izvještavanje nazamjenjiva alatka u promociji osnovnih evropskih vrijednosti tolerancije, pravde, solidarnosti i nediskriminacije. Zato je njegovanje kvalitetnog i odgovornog onlajn novinarstva veoma dobra investicija u evropsku budućnost Crne Gore", poručila je Popa.
Uloga onlajn medija danas je mnogo veća nego ranije, ali razlike između takvog i klasičnog novinarstva nema, odnosno morali bi da se poštuju standardi profesije, kazao je glavni i odgovorni urednik ND "Vijesti" Srdan Kosović.
Istakao je da je mnogo drugačije sada, u odnosu na prije deset godina.
Glavni urednik hrvatskog "Večernjeg lista" Dražen Klarić je istakao da je mnogo važno da novinari nađu balans između brzine informacije i kvaliteta iste.
Klarić je rekao da je Večernji list, kada je pokrenuo portal, 1999. godine, imao tiraž od 300.000 primjeraka. On je kazao da danas štampaju nešto preko 30.000 primjeraka, a onlajn portal na dnevnom nivou ima 800.000 posjeta.
Direktor Media centra Goran Đurović je istakao da je mnogo bitno da se nađe način da se riješi pitanje govora mržnje na onlajn platformama. On smatra da bi novinari, koji su zaduženi za komentare, trebalo bi da imaju više iskustva.
Naglasio je da je veoma važna uloga i javnih emitera, ali da u Crnoj Gori građani prema istraživanjima mnogo više vjeruju "Vijestima", nego Javnom servisu.
"Rijetki su mediji u Crnoj Gori, koji se bave samoregulacijom", kazao je Đurović. Osim "Vijesti" i RTCG, kako je kazao, ne zna da neki drugi medij ima samoregulatora. Međutim, samoregulacija neće imati efekta, tvrdi Đurović, ako nema nezavisnog sudstva i policije.
Kosović je istakao da podaci o povjerenju pokazuju da "Vijesti" imaju ulogu javnog servisa.
Istakao je da je veoma bitna edukacija, medijska pismenost, a to bi na u nekom budućem periodu pomoglo građanima da prepoznaju i na pravi način razumiju informaciju koja im je plasirana.
Bonus video:
