KOVID-19 I INFORMACIJE

Nedostatak podataka velika prepreka

“Vijestima” je nezvanično saopšteno da je u planu da i podaci o broju slobodnih kreveta budu javno dostupni i prikazani na široj javnosti razumljiv način

13508 pregleda 161 reakcija 1 komentar(a)
Pinar Karadža Mandić, Foto: Carlson School
Pinar Karadža Mandić, Foto: Carlson School

Od početka epidemije koronavirusa, javnost je na dnevnom nivou informisana o broju novooboljelih. Da su saopštavani samo kao brojevi, većini ne bi značili ništa. Podaci su, međutim, na portalima Instituta za javno zdravlje (IJZ) i coronainfocg.me prikazani grafički, pa se lako može pratiti broj trenutno oboljelih, hospitalizovanih, oporavljenih, preminulih... a zahvaljujući grafikama, mogu se uporediti trenutni u odnosu na ranije podatke.

Povremeno, nadležni saopštavaju i o popunjenosti kapaciteta kovid bolnica. “Vijestima” je nezvanično saopšteno da je u planu da i podaci o broju slobodnih kreveta budu javno dostupni i prikazani na široj javnosti razumljiv način.

Tako bi svi zainteresovani trebalo da mogu da vide u realnom vremenu koliko u kojoj od kovid bolnica ima slobodnih kreveta, koliko je pacijenata zbrinuto... Takvi podaci koriste i kreatorima politika, kako bi u odnosu na njih mogli da različite donose odluke - o samim bolnicama, zaposlenima...

“Ako podatke prikažemo na način koji je razumljiv, zanimljiv, uzbudljiv ili provokativan, otvoreni podaci dobijaju dimenziju koja može da promijeni naše shvatanje svijeta i pojava u njemu”, navodi UNDP Srbija u tekstu “Dobra vizualizacija je ključan način kako da savladamo ‘neljudskost’ podataka”.

Zaista, brojevi i podaci sami za sebe ne govore mnogo. Povezani i prikazani na razumljiv način - mogu pomoći da lakše shvatimo šta stoji iza njih.

Prof. dr Pinar Karadža Mandić profesorica je na Univerzitetu Minesota (Sjedinjene Američke Države), a od marta prošle godine dio je tima koji radi na “MILI’s COVID-19 Hospitalization Tracking Project”. Svrha projekta je da omogući uvid u trenutno stanje zdravstvenih službi i njihovim potrebama i prioritetima u različitim djelovima SAD.

“Jedna od najvećih prepreka sa kojom se suočavamo tokom kovid-19 pandemije u SAD je nedostatak vjerodostojnih i dosljednih podataka. Praćenje podatak o dnevnoj hospitalizaciji važan je korak u analizi trenutnog uticaja na lokalne bolničke sisteme, oblikovanje i predviđanje budućih potreba za korišćenje”, navodi se, pored ostalog, na zvaničnoj stranici projekta, koji vode Institut za medicinsku industriju (MILI) i Centar za istraživanje menadžmenta informacionih sistema (MISRC) pri Karlson školi za menadžment na Univerzitetu Minesota.

Pregled zauzetosti bolnica u državi Njujork
Pregled zauzetosti bolnica u državi Njujorkfoto: Carlson School

U razgovoru za “Vijesti”, Karadža Mandić kaže da su u početku podaci o hospitalizacijama bili rijetki, pa su počeli da ih ručno prikupljaju sa internet stranica svih zdravstvenih ustanova u koje su smještani kovid pacijenti.

Prikupljani su podaci o broju hospitalizacija, bolnica, broju pacijenata koji su na respiratorima... U međuvremenu i državne institucije počele su da objavljuju podatke za sve bolnice u SAD, a tim u kojem je Karadža Mandić, sve te podatke analizira i predstavlja vizuelno široj javnosti.

Tako je sada na jednom mjestu, na internet stranici https://carlsonschool.umn.edu/mili-misrc-covid19-tracking-project, moguće provjeriti koliko u svakoj američkoj bolnici ima kovid pacijenata, odnosno da li ima i koliko slobodnih kreveta.

Podatke o dnevnim hospitalizacijama iz svih 50 država sada koriste i velike medijske kuće, poput “New York Timesa”, “Washington Posta”, “The Wall street journala”, “Bloomberga”, CNN, CBS... ali i medicinski časopisi.

Na pitanje koje su prednosti takvog sistema - za zdravstveni sistem, građane... sagovornica “Vijesti” kaže da ih zaposlenih u sistemu javnog zdravlja mogu koristiti, pored ostalog, za planiranje bolničkih kapaciteta.

“Menadžeri u bolnicama i kreatori politika mogu da koriste podatke za optimizaciju raspodjele sredstava, donošenje odluka o osoblju, a kad je to neophodno i za premještaj pacijenata.

Osim toga, podaci o bolnicama omogućavaju da vidimo prirodu pandemije na lokalnom nivou. Kreatori politika dalje podatke mogu da koriste i kako za donošenje lokalnim mjera poput toga da li će biti otvoreni ili ne neki sektori u privredi, da li će ili ne biti zatvorene škole...”, objasnila je Karadža Mandić.

Dodaje i da se isti sistem u budućnosti, možda može proširiti kako bi se pratila vakcinacija.

Sagovornica “Vijesti” kazala je da su radeći na rješenju kojim se prati popunjenost kapaciteta u kovid bolnicama širom Amerike, ona i članovi tima naučili da bolje razumiju koja su to pitanja na koja odgovore žele građani, a šta je to što žele da znaju oni koji kreiraju politike. Dodaje i da su kao istraživači morali da vode računa da podaci budu standardizovani, te da su radeći na projektu naučili i koliko je to nekad teško.

“Recimo, u slučaju kovid hospitalizacije, da li treba uključiti samo potvrđene slučajeve ili i one u kojima se sumnja na kovid...”, objašnjava ona i dodaje da valja pratiti i koliko je zaposlenih u nekoj bolnici, da li je zaposlenih dovoljno, da li je bolnica preopterećena, pa različite statuse pacijenata, od ulaska u bolnicu, oporavka pacijenta ili u najgorem - u slučaju kad se desi smrtni ishod povezan sa kovid-19 infekcijom.

Izgled ekrana veb platforme putem koje se prate kapaciteti bolnica za kovid pacijente
Izgled ekrana veb platforme putem koje se prate kapaciteti bolnica za kovid pacijentefoto: Carlson School

“Podaci nisu savršeni, ali ulažemo sve da budemo dosljedni i naše analize učinimo javnim”, kazala je ona.

Pinar Karadža Mandić sa porodicom svakog ljeta boravi u Crnoj Gori, Dobroj Vodi, Podgorici i Nikšiću.

“Moj suprug Vuk Mandić je iz Crne Gore. Nas dvoje upoznali smo se u međunarodnoj srednjoj školi u SAD, a nakon što smo završili osnovne studije u različitim gradovima, ponovo smo se našli na Berkli univerzitetu, u Kaliforniji, gdje smo doktorirali, ja ekonomiju a Vuk fiziku. Od 2007. oboje smo profesori na Univerzitetu Minesota. Svake godine posjećujemo Crnu Goru, Podgoricu i Dobru Vodu. Obavezno posjetimo i porodicu u Nikšiću”, kazala je ona.

Kćerka Pinar i Vuka, Mina Mandić, nastavila je očevim stopama. Ona je u maju prošle godine za rad o zelenim graškastim galaksijama, dobila prvu nagradu na Nacionalnom takmičenju mladih naučnika SAD. Vuk Mandić na Univerzitetu radi istraživanja iz oblasti astrofizike.

Informacije se moraju redovno ažurirati

Platforma za praćenje zauzetosti bolničkih kreveta u kovid bolnicama širom Amerike, samo je jedan primjer kako se javno dostupni podaci mogu iskoristiti da su lako razumljivi široj javnosti.

Građanima u Crnoj Gori, pored ostalog, dostupan je portal otvorenih podataka (data.gov.me), na kojem državne institucije objavljuju setove javnih podataka, koji se dalje mogu kombinovati i uobličiti u nove formate. Ti podaci se, međutim, još ne ažuriraju redovno.

Javno dostupni podaci o mjerenjima i kvalitetu vazduha, omogućili su kreiranje mobilnih ili veb rješenja putem kojih se građani informišu o tome da li je vazduh u njihovoj sredini zagađen i kako da se ponašaju u odnosu na rezultat.

Na osnovu javnih podataka, kreirane su i aplikacije o zemljotresima...

Preporučujemo za Vas