govorio na komemoraciji povodom dana sjećanja na žrtve Holokausta

Leposavić: Prilika da se iskaže najdublji pijetet prema milionima žrtava

Leposavić je rekao da je jedan od najvećih zločina u istoriji civilizacije izvršen u skladu sa pravnim propisima koje je progoniteljski režim uredno usvojio i objavio, prije nego što je otpočeo sa izvršavanjem svojih nedjela

4456 pregleda 36 reakcija 7 komentar(a)
Leposavić, Foto: Ministarstvo pravde, manjinskih i ljudskih prava
Leposavić, Foto: Ministarstvo pravde, manjinskih i ljudskih prava

Sjećanje na žrtve Holokausta prilika je da se iskaže najdublji pijetet prema milionima civila koji su progonjeni i surovo stradali zbog drugačije nacionalne ili vjerske pripadnosti, kazao je ministar pravde Vladimir Leposavić.

On je danas, kao je saopšteno iz Ministarstva pravde, govorio na komemoraciji povodom 27. Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta koju je organizovala Jevrejska zajednica u Crnoj Gori.

Leposavić je kazao da Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta ne služi samo da se ne zaboravi ogromno stradanje jevrejskog naroda, jer, kako je naveo, tako nešto nije ni moguće.

„Već da nam pruži šansu da iskažemo najdublji pijetet prema milionima civila koji su progonjeni i surovo stradali zbog drugačije nacionalne ili vjerske pripadnosti“, rekao je Leposavić.

On je kazao da je Holokaust bio sistematski progon i ubistvo šest miliona Jevreja koji je sproveden i organizovan od nacističkog državnog režima i njegovih saveznika i kolaboranata.

„Taj zločin, jedinstven po obimu i hladnoj surovosti, imao je političku pripremu koja je oličena u suludoj tezi o „rasnoj inferiornosti“ progonjenog naroda", naveo je Leposavić.

Kako je kazao, takve ideološke predrasude, prerasle u organizovanu mržnju, učinile su da žrtve Holokausta budu, pored Jevreja, i ostale grupe kao što su Romi, pojedini slovenski narodi i ostale grupe, uključujući i osobe sa invaliditetom.

On je istakao da je nacistički režim pokazao da za dostojan život čovjeka i zajednice nije dovoljno puko postojanje zakona i njihova primjena.

Leposavić je rekao da je jedan od najvećih zločina u istoriji civilizacije izvršen u skladu sa pravnim propisima koje je progoniteljski režim uredno usvojio i objavio, prije nego što je otpočeo sa izvršavanjem svojih nedjela.

"Pokazalo se da nije dovoljno da zakon važi, već da važi dobar zakon. Rezultat ove „jurističke revolucije“ bila je i ostala ideja vladavine prava kao dobrog, a ne bilo kakvog prava", kazao je Leposavić.

Kako je naveo, Holokaust je natjerao svjetsko društvo da definiše i kodifikuje zločin genocida.

"Ali ne i samo taj pravni institut. Brojne konvencije i uopšte čitav sistem modernog međunarodnog prava je razvijen nakon Drugog svjetskog rata i zahvaljujući ogromnom stradanju jevrejskog i ostalih naroda i grupa“ kazao je Leposavić.

On je rekao da je jedan od glavnih motiva za donošenje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima „nepoštovanje i preziranje ljudskih prava koje je vodilo varvarskim postupcima koji su vrijeđali savjest čovječanstva“.

Prema njegovim riječima, važna lekcija kojoj nas iskustvo Holokausta uči jeste da se velika stradanja ne dešavaju iznenada i da strašni progoni nijesu slučajnost.

„Zločin kakav je Holokaust ne bi bio moguć da, čak i za vrijeme njegovog sprovođenja, nije postojalo ono što je, povodom suđenja Adolfu Ajhmanu, zabilježila Hana Arent i označila kao „banalost zla” kazao je Leposavić.

On je dodao da je riječ o krajnjoj nezainteresovanosti i nedostatku empatije za drugog koji mogu dovesti pojedinca ili čitavu grupu u situaciju da, iako nije nužno vođena zlom namjerom, učestvuje u zločinu ubijeđena, pri tom, da „samo radi svoj posao“.

„Pošto naša današnja društva, nažalost, nisu lišena govora mržnje i moralne indiferentnosti u javnim poslovima, važno je da se uvijek sjećamo nevinih žrtava Holokausta i činjenice da je njihovo ogromno stradanje moglo biti spriječeno“, kazao je Leposavić.

On je rekao da Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta podsjeća da Jevrejska zajednica Crne Gore nije tek jedna od vjerskih zajednica.

„Već da predstavlja važan dio kulture Crne Gore, zbog čega je zaštita položaja Jevrejske zajednice istovremeno unaprjeđenje kulture Crne Gore i njenih univerzalnih vrijednosti“ zaključio Leposavić.

Preporučujemo za Vas